DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Šumarska ekskurzija u Našice. 529


Prof. dr. Aleksander Ugrenović:


Šumarska ekskurzija u Našice.


U razdoblju od 5. do uključivo 9. juna t. g. održana je pod vodstvom
pisca ovih redaka te uz učestvovanje profesora dr. Gjure Nenadića, dr. Andrije
Petračića i dr. Viktora Koudelke naučna ekskurzija slušača trećeg i četvrtog
godišta gospodarskosšumarskoga fakulteta zagrebačkoga u cilju, da se razgle=
daju, upoznadu i prouče prilike šumskoga gospodarstva i drvne industrije u
okolini Našica.


Jedva da je u ijednoj grani privredne i stručne nastave vrijednost zorne ;
obuke — a prema tome i ekskurzija — od tolike važnosti kao u šumarstvu.
Već je sam produkcijoni perijod u šumskom gospodarstvu tako dug, da on
nesumnjivo apsorbuje najmanje tri ljudska vijeka najintenzivnijega stručnoga
rada. Možemo dakle reći, da prosječno svaki od nas može da svojim očima
vidi tek jednu trećinu produkcijonog razdoblja, ophodnje — kako mi taj pojam
-zovemo, govoreći jezikom uređenja šuma. Vrlo su rijetki među nama oni, koji
dočekaju uspjehe polovine ophodnje, a nikoga nema — niti će tako1 skoro biti


— medu nama, tko bi mogao da doživi i početak i konac ophodnje neke visoke
šume, te da pod pilom ugleda hrastovinu, koju je on sadio.
Ta željezna istina i nužda sili nas, da svaki od nas svoje individualno
praktično znanje — barem u -dvije trećine obima — mora da obogaćuje na
tuđem iskustvu, da uči na uspjesima ili neuspjesima svojih starijih drugova.
Odatle i važnost ekskurzija po šumarsku nastavu kao neminovni komplemenat
njene teorijske strane.


U prvim počecima razvitka šumarske nastave je terenska zorna obuka
ishodište i težište tadanjega posve empicijskoga stručnoga gbrazovanja. Kao
daljnji razvojni oblik nosioca praktične šumarske obuke javljaju se tako zvane
«zavodske šume«, kao vjerne pratilice izolovanih šumarskih akademija. Kad
se ono sedamdesetih godina prošloga vijeka u Njemačkoj, kojoj moramo pris


znati prioritet u radu oko prid:zanja šumarske nastave, bila razmahala borba
o pitanje: da li akademija ili fakultet, baš su »zavodske šume« bile jedan od
najjačih argumenata u prilog izolovanih akademija, kojemu su i protivnici pris
znavali odličnu važnost. No kako si je konačno i odlučno prokrčila put misao.
da šumarska nastava spada na univerzitet, izgubila je i »zavodska šuma« na
svojoj prvobitnoj važnosti a na njeno mjesto počele su da stupaju ekskurzije.
One danas zaista i čine vrlo važni dio obuke te ujedno opravdavaju potrebu,
da se šumarski fakulteti podižu u kulturnim centrima, odakle je moguć brz
saobraćaj sa šumskim objektima, kojima se valjano gospodari.
Šumarskim dakle ekskurzijama treba da je svagda na umu širok cilj. One
treba da daju mogućnost, da se slušačima odnosno kandidatima šumarstva dos
vode pred oči gospodarske cjelosti. koje su takove i u administrativnom i go*
spodarskom smislu, te da se prikažu razlike, koje rezultuju iz različnosti stanos
višta. iz raznoličnosti gospodarskih principa, način« administracije te kategorije
sopstvenosti.


:>*