DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Šumarska ekskurzija u Našice. 529 Prof. dr. Aleksander Ugrenović: Šumarska ekskurzija u Našice. U razdoblju od 5. do uključivo 9. juna t. g. održana je pod vodstvom pisca ovih redaka te uz učestvovanje profesora dr. Gjure Nenadića, dr. Andrije Petračića i dr. Viktora Koudelke naučna ekskurzija slušača trećeg i četvrtog godišta gospodarskosšumarskoga fakulteta zagrebačkoga u cilju, da se razgle= daju, upoznadu i prouče prilike šumskoga gospodarstva i drvne industrije u okolini Našica. Jedva da je u ijednoj grani privredne i stručne nastave vrijednost zorne ; obuke — a prema tome i ekskurzija — od tolike važnosti kao u šumarstvu. Već je sam produkcijoni perijod u šumskom gospodarstvu tako dug, da on nesumnjivo apsorbuje najmanje tri ljudska vijeka najintenzivnijega stručnoga rada. Možemo dakle reći, da prosječno svaki od nas može da svojim očima vidi tek jednu trećinu produkcijonog razdoblja, ophodnje — kako mi taj pojam -zovemo, govoreći jezikom uređenja šuma. Vrlo su rijetki među nama oni, koji dočekaju uspjehe polovine ophodnje, a nikoga nema — niti će tako1 skoro biti — medu nama, tko bi mogao da doživi i početak i konac ophodnje neke visoke šume, te da pod pilom ugleda hrastovinu, koju je on sadio. Ta željezna istina i nužda sili nas, da svaki od nas svoje individualno praktično znanje — barem u -dvije trećine obima — mora da obogaćuje na tuđem iskustvu, da uči na uspjesima ili neuspjesima svojih starijih drugova. Odatle i važnost ekskurzija po šumarsku nastavu kao neminovni komplemenat njene teorijske strane. U prvim počecima razvitka šumarske nastave je terenska zorna obuka ishodište i težište tadanjega posve empicijskoga stručnoga gbrazovanja. Kao daljnji razvojni oblik nosioca praktične šumarske obuke javljaju se tako zvane «zavodske šume«, kao vjerne pratilice izolovanih šumarskih akademija. Kad se ono sedamdesetih godina prošloga vijeka u Njemačkoj, kojoj moramo pris znati prioritet u radu oko prid:zanja šumarske nastave, bila razmahala borba o pitanje: da li akademija ili fakultet, baš su »zavodske šume« bile jedan od najjačih argumenata u prilog izolovanih akademija, kojemu su i protivnici pris znavali odličnu važnost. No kako si je konačno i odlučno prokrčila put misao. da šumarska nastava spada na univerzitet, izgubila je i »zavodska šuma« na svojoj prvobitnoj važnosti a na njeno mjesto počele su da stupaju ekskurzije. One danas zaista i čine vrlo važni dio obuke te ujedno opravdavaju potrebu, da se šumarski fakulteti podižu u kulturnim centrima, odakle je moguć brz saobraćaj sa šumskim objektima, kojima se valjano gospodari. Šumarskim dakle ekskurzijama treba da je svagda na umu širok cilj. One treba da daju mogućnost, da se slušačima odnosno kandidatima šumarstva dos vode pred oči gospodarske cjelosti. koje su takove i u administrativnom i go* spodarskom smislu, te da se prikažu razlike, koje rezultuju iz različnosti stanos višta. iz raznoličnosti gospodarskih principa, način« administracije te kategorije sopstvenosti. :>* |