DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Šumarska ekskurzija u Našice. 535 vrstama. Opsežne poskuse sa voćarstvom, koji su vanredno uspjeli, polučila je šumska uprava na raznim mjestima, uvodeći voćarstvo isprvice više iz estet» skih — a i praktičkih motiva. Naročito uspjeva jabuka, kruška i orah. Okolica je prikladna za voćarstvo to više, što kasni mrazovi ne igraju osobite uloge, te je važno samo pripaziti na izbor mjesta. Šljivarstvo je domaće voćarstvo a igra znatnu ulogu i u životu ovamošnjeg naroda. »Žetva« je u glavnome tek onda dobra, kada urodi — šljiva. Zato je ta grana voćarstva naročito i kod velikog posjeda uvažena. Povrtljarstv o je do sada podržavano samo za namirenje lokalne potrebe, pa će se teško i jače razviti moći, jer pitanje vode čini velike po» teškoće. Postoji ipak nastojanje, da se isto proširi na trgovačkoj podlozi. Ciglan a je moderna, stalna »kružna peć«, koja radi uz najveći godišnje do 2,000.000 komada vrsne vigle i crijepa. Nadalje podržaje šumarstvo jednu »poljsku peć«, koja daje godišnje do 400.000 komada dobre cigle, te u prvom redu imade da namiruje potrebe šumarstva. Šumarstvo ima okruglo 24.000 kat. jutara. Od ovih je 22.000 kat. jutara stari »na» slijeđeni« šumski posjed, dok je 2.000 kat. jut. novi kupljeni šumski posjed, koji je nabavljen kao ekvivalenat za površine u ravnici prodane nekim zem. zajednicama. Šumom obraslo tlo je zapravo od ovdje iskazane površine samo 23.000 kat. jutara, od kojih opet okruglo 14.000 kat. jutara odpada na »brdske šume«, 9.000 kat. jut. odpada na »nizinske šume«, koje zajedno sačinjavaju jednu jedinu gospodarsku jedinicu sa 120 god. ophod, uz visokosšumski uzgoj i čistu sječu. Za »brdske šume« sastavljena je gospodarska osnova godine 1899. Za »nizinske šume« nije bilo moguće istodobno sastaviti osnovu, budući, da je u to doba još nejasno b´Io što, i koliko će šuma — za koje je bila podijeljena već i dozvola krčenja (pretvorba u oranicu) — preostati. Tek odlučnim istupom tadanjega upravnika ovovlastelinskih šuma i gotovo zakulisno spremljenom »urotom« u sporazumu s današnjim vlasnikom (ondašnjim velikim županom), uspjelo je, da se već podijeljena dozvola krčenja ravnice povuče i opozove. I time su tek spašene one površine, koje pTestavljaju današnje »nizinske šume«. To je eto razlog, da su »nizinske šume« istom prigodom prve 10 godišnje revizije gospodarske osnove za »brdske šume«, u istu uključene, čim je po« stignuta i veća normalnost u medjusobnom odnosu pojedinih dobnih razreda, budući da ravnica raspolaže u glavnome s onakovim dobnim razredima kojih »brdske šume« nemaju.1 Cijeli šumski kompleks leži u političkom kotaru Našice, — u 4 upravne općine — i to: Našice, Klokočevac i Podgorač, Feričanai, i 15. poreznih općina — i to: Gor. Motičina, D. Motičina, Seona, Martin, Gradac, Zoljan, Našice, Vukojcvci, Stjepanovci, Krš:nci, Gazije. Klokočevci, Pribiševac, Sušine i Breznica. Gospodarenje šumama. Prije sastavka gospodarske osnove nije bilo uopće redovitog gospodarenja. Ukoliko se je odnosno i htjelo »gospodariti«. bilo je to uvijek gotovo na štetu šume. 1 Međutim je cijeli aborat o reviziji prigodom pljačke 1918. godine uništen. |