DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 44 <-- 44 --> PDF |
536 šumarska ekskurzija u Našice. O omedjašenju posjeda — niti govora. Slabi mjestimični pokušaji po= goršali su samo stanje, jer jesu provodjeni skroz diletantski i loše, što je u narodu samome urodilo samo nepovjerenjem. Šumska paša dakako — na sve strane. Upravo — idealno! Stare hrastove sastojine vrlo oštećene, često prebrane, tako, da su u glavnome ostajala samo manje vrijedna stabla. Tek posve udaljeni i nepri» stupačni dijelovi ostadoše donekle pošteđeni. Tlo je u mnogo navrata podrv« ljalo ili potpunoma osušeno i opustjelo. Bukove su sastojine u glavnome bolje sačuvane. Cijeli posjed načičkan je tuđim enklavama, i td. i td. Razboritom dobro* voljnom arondaci j om posjeda, koja se je glavnom provodila sporazumnom zamjenom, došlo je u posjed šumske uprave, do danas, blizu 800 kat. jutara tako enklaviranh čestica. Te su enklave većim svojim dijelom već pošumljene, a dijelom čekaju na pošumljenje, koje se u glavnome obavlja istodobno sa pomladjenjem okolišnih šumskih površina. Osobita važnost je prigodom pro* vedbe takove arondacije poklonjena onim uskim dolovima medju brdima, kojima se je imala provesti željeznica, te je to još i danas jedan od ponajglav* nijih problema uprave u pogledu svih onih dolova, koji su još u tuđoj ruci. Agrarnom reformom nam je taj proces vrlo oteščan, jer uvijek postoji opasnost »odvojenja«, pa će biti potrebno na tu činjenicu prigodom konačne provedbe naročito svratiti pozornost mjerdavnih lica.1 Omedjašenje posjeda provedeno je posvuda. Medjašne su točke trajno fiksirane no nažalost prigodom pljačke mnoge uništene. Unutarnje razdijeljenje provedeno je u skladu s naravnim crtama po dolovima, potocima, te gorskim kosama i rebrima, nastojeći, da se veličina pojedinih odjela kreće oko 50 jutara. Odjeli su označeni brojevima. Gospodarski prosjeci (Wirtschaftsstreifen) s velikim slovima. Pobočni prosjeci (Schneissen) arapskim brojevima. Smjer prosjeka u ravnici ovisi o općoj figuri šume, te o smjeru glavnih javnih komunikacija. U starijim sastojima ravnice prihvaćeno je od nužde staro lovsko razdijeljenje — koje dakako ne odgovara za drugo nego za lov. Međašni i glavni gospodarski prosjeci u brdskim šumama imadu širinu od 4—6 metara. Pobočni 2 metra. Prema tome dali služe večem ili manjem saobraćaju. U ravnici su glavni prosjeci prema potrebi i širi. Lo* vački prosjeci u pojedinim šumama jesu 2 m. široki, a provedeni su u skladu sa općim razdijeljenjem. Neobavljene mjerničkc radnje ne mogu se na žalost nastaviti, budući nam je sav inventar pljačkom uništen. Medju inim i: 1 teo« dolit, 3 universalna instrumenta, 2 busolna instrumenta, 2 instrumenta ?.* nive* liranje, 2 kugelrollplanimetra itd. Geološka formacija i karakter konfiguracije. Tlo pripada terc:jarnoj tvorbi. Ilovača je u glavnome podloga svugdje a nailazi se i na čisti pješak. U višim dijelovima je vapnenac, ilovasto i pjeskovito vapno, kamen pješčenjak te razni škriljavac. U ravnici u glavnome teška ilovača sa više ili manje pijeska, mjestimice i čisti pješak. Nadmorska visina izmedju 100 i 600 m — a ipak je cijela konfiguracija naše Krndije — dakle područja »brdskih šuma« gotovo planinskoga karaktera ispresjecano mnogim dolovima i strmim obroncima, te uskim gorskim kosama. Vrs t drveć a je u »brdskim šumama« bukva i hrast kdtnjak, i to — hrast zauzima u glavnome toplije južne položaje, bukva hladnije dolove i sje* verne strane. U primjesi dolazi: kesten pitomi, javor, grab, utrešen pitomi ke* sten i javor. Hrastove su sastojine čestim ran:jim prebiranjem najljepših sta* |