DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Šumarska ekskurzija u Našice. 537 bala stradavale i po množini i po vrsnoći. Trajnim žirenjem (paša) umanjena je i mogućnost naravnog pomlađivanja. Tlo je naročito na eksponiranim mje* stima često posve omršavilo, te je gotovo i ne moguće uzgojiti drugu vrst šume do crnogoričnc. Iva i topola dosađuju silno, uz njih breza i gorski jasen. U nizinskim šumama dolazi uz hrast lužnjak naročito još i jasen pa brijest, te joha i grab. Iznimno i bukva na pjeskovitim gredama. Pomlađivanje je šuma po mogućnosti naravno, a prema potrebi i umjetno. Budući je cilj gospodarstva da uzgoji tehnički što vrijednije drvo, to je jasno, da u planinskim šumama uživa svaku prednost hrast pred bukvom, te se ovaj uzgaja pretežno umjetnim načinom. 2ir se sadi pod motiku po cijeloj površini tako, da glavna sastojina bude hrast u dobroj mješavini sa bukvom. Dobro je došao kesten i grab, a naročito javor. U nizimskim se šumama sadi hrast lužnjak pod motiku, dok se ostale vrste naplođuju naravnim putem. U tim šumama uživa protekciju hrast i jasen pred svim ostalima u mješavini s brijestom i grabom te johom. Suhi, istrošeni dijelovi u brdskim šumama, s pokrovom od mahovine, te onakovi s kamenom podlogom, koji su naročito pod kržljavim hrastovima bili kroz decenije suncu i vjetru izloženi, te napokon sve stare arondirane, isušene i iscrpljene enklave (nekadanja polja i vinogradi), zagajuju se isključivo 2—3 godišnjim presadnicama crnoga bora. Svježiji, s bujnim korovom i travom pre* rasli dijelovi zagajuju se trogodišnjim presadnicama omorike. Pokusa radi, a i s estetskih razloga umeće se mjestimice ariš. U novije vrijeme pridolazi u češći obzir i jela. Prožinjanje crnogoričnih kultura, obavlja se kroz prve 2—3 godine po 1—2 puta na godinu, da prebujni korov ne guši biljke. Za uzgoj potrebitog crnogoričnog materijala služe šumsk i vrtovi , ko» jih imademo tri. Najveći i glavni je onaj u Dl. Motičini, koji može normalno da godišnje producira do 300.000 komada 2—3 godišnjih presadnica. Nadalje je za pokriće lokalne potrebe jedan maleni vrt u selu Gazije, te jedan u Gor. Motičini, gđe je smješten i rasadnjak za jelu, kojoj tamošnji po« ložaj vrlo godi, te se lijepo razvija, dok n. pr. u šumskom vrtu u Dl. Motičini ne uspijeva nikako. Zadnjih je godina prekinut kontinuitet u produkciji crnogoričnih sadje» niču, budući da su prilike onemogućivale nabavku sjemenja. Šumsko sjeme je oslobođeno od plaćanja uvozne carine, a ipak je nabavka tako nesigurna, da je skopčana s najvećim poteškoćama, dok se do sjemena dođe. Mi smo slali osobno lugara u W.sNeustadt po sjeme, i samo tako je bilo ove godine moguće, da pravodobno dođemo do njega. Poštom odaslano traje po više mjeseci dok — dakako prekasno — stigne. Sjeme smo do sada nabavljali u W.sNeustadtu (Ste ner, Griinwald) na najveće zadovoljstvo. Ove godine smo crni bor naručili sa otoka Brača od D. Dubravčića. Sjeme je izvrsne kvalitete. Ove godine posijano je nanovo 15 kg crnoga bora i 45 kg omorikovog sjemenja — te držimo da ćemo dobiti oko 500.000 komada biljki, za 2—3 go» dine, sposobnih za presađivanje u šumu. Njegovanj e šum a je uvjetovano potpunom zabranom paše dok još p.ijesu poodrasle, te konstantnim upotpunjavanjem nastalih plešina. Sjekira imade nekoliko godina posla sasjecajući ivu i topolu, koje od naravi kao epis demija šumu poplavljuju. Obrana onih vrsti drveća, kojima želimo dati pred* nost, mora da uslijedi uvijek u pravi čas. |