DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 46 <-- 46 --> PDF |
538 Šumarska ekskurzija u Našice. Sasjecanje iz panja izbitih izdanaka mora se također po 2—3 puta obav» ljati. Čuvanj e šum a povereno je — osim činovnika — 3 nadlugara, 40 lu» gara, ostalih 30 pomoćnika te 2 šum. oružnika. Na 1 službenika odpada po« prečno od prilike 300—400 kat. jutra šume. Na 1 činovnika odpada poprečno od prilike 3000—4000 kat. jutra šume. Za vrijeme suše postavljaju se straže, koje prema potrebi stražare ...» manentno i danju i noći. Postavljaju se na mjesta uzvisita, sa kojih se lahkc pregledati može veći dio šume. U godini 1921., koja je poznata sa velike suše, i ako je gotovo dnevno pa i na više mjesta gorjelo, negda i istodobno, uspjelo je ali ipak požar već u prvom stadiju lokalizovati. Izdatci za ovakovc straže dosegli su u 1921. rekord kao1 i sama suša. Nedeljni troškovi permanentnih tih straža u doba najopasnije (februar»mart) doscgoše visinu i do 30.000 kruna. Suša sama nanijela je silnu štetu u crnogoričnim kulturama. Oko 500.000 komada je usušeno poginulo. Dapače je poslijedica lanjske suše opaziti i u starijim 5—ćgodišnjim jelovim te i u starijim omorikovim kulturama. Troškovi osnivanja i njege kultura i čuvanja šuma mogli bi se aproksimativno ovako navesti: u 3godišnjem razdoblju 1912.—1914. — za osnutak kultura i njihovu njegu 100.000 K, — troškovi čuvanja 74.000, u 3godišnjcm razdoblju 1915.—1917. — za osnutak kultura i njihovu njegu 150.000 K — troškovi čuvanja 130.000 K, u 3godišnjem razdoblju 1919.—1921. — za osnutak kultura i njihovu njegu 1,120.000 K — troškovi čuvanja 800.000 K. Sječ a je čista, nakon što je osjeguran osnutak nove sastojinc. Prije sječe sadi se žir prema urodu istoga, barem 2—7 godina unaprvo. prema potrebi 2, 3 do 4 puta pod stojeću još sastojinu. To je t. k. z. predpo» mladjivanje (Vorverjungung). Prema tome su i biljke u času sječe toliko godina već stare. Biljka pod zastorom stare sastojine nikne, ostane prema stupnju zastora malena, ali je snažno razvijena i jaka, te čeka samo čas, da dobije dovoljno topline i svjetla te da se onda naglo razvije. Ta mjera predpomladji* vanja potrebna je, budući da je tlo sklono »divljanju«. Pod uplivom naime svijetla, obraste tlo uskoro silnim korovom — naročito kupinom i bijelom lozom — te je gotovo nemoguće uspješno zagajivanje površina, nakon što taj korov prevlada. Na žalost nas je rat, a napose i poratne prilike, i u tome nastojanju u mnogome spriječio. Za uredno vodjenje sječina, dakle iskorištavanje šuma, od odlučne su važ» nosti ona pojedina područja u cijelom šumskom kompleksu, koja silom prilika, što ih je sama narav i prostorni smještaj šume opredjelio, u račun ulaze, a koja zovemo Područje gravitacije — (Bringungsgebiet) — izvozno područje. Ta »izvozna područja« ili gravitaciona područja, opredeljena su onim glavnim gorskim kosama, koje ne dozvoljavaju, da se izvoz u šumi izradjenoga materijala vrši drugim nego jednim smjerom, — smjerom onoga glavnoga dola, koji je sa više postranih dolova uključen u jednu izvoznu cijelinu, koja je zaokružena spomenutim glavnim gorskim kosama, i za koju je zasebice, ne» odvisno od drugih, potrebna izgradnja jedne natočite željeznice ili kojega drugoga izvoznog srestva. Pojam izvoznoga područja je za sam izvoz drva. isto, što je i pojam oborinskog područja za oborine. |