DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Šumarska ekskurzija u Našice. 539 Takovo je izvozno područje prema tome i jedan zasebni eksploatacioni rajon. Glavni gospodarski prosjeci, koji idu grebenima tih glavnih gorskih kosa,, jesu po tome i onaj naravni okvir, koji jedan takav eksploatacioni rajon, dakle jedno takovo izvozno područje, prostorno dijele od drugoga — u koliko se radi o jednom velikom suvislom, tudjim posjedom ili inom vrsti kulture nepre* kinutom šumskom posjedu. Unutar ovakovog jednog izvoznog područja nižu se onda jedan do drugoga i sjekoredi, a u ovima i sječine. Sjekored i poredjaj sječina. Sjekored je točno opredjeljen, go* tovo automatski, i uskladjen u okvir unutarnjega razdijeljenja šuma, (koje je trajnoga karaktera), tako, da se on kreće izmedju pojedinih glavnih gospodar* skih prosjeka (Wirtschaftsstreifen) u onome slijedu, kako to starost i kvalitet sastojina dotičnoga područja diktuje. Sjekored, a unutar sjekoreda i poredjaj sječina, nije prema tome jedan jedini suvisli niz jedna do druge neprekidno idealno nanizanih sječina, negoje i broj i slijed i smještaj i načmjanje sjekoreda u jednom te istom području gravitacije, kao i sječina u jednom te istom sjekoredu, uvjetovan osim dobom i kvalitetom sastojina, još i općom konfiguracijom i karakterom terena, te smjerom kojim se ima izgraditi željeznica — nadalje i pitanjem vremena, kada će se izgradnji te željeznice pristupiti, i kako dugo će željeznica u onome po« dručju moći da ostane. Podudaranje pojma sjekoreda sa pojmom gravitacionog područja postoji tek uvjetno utoliko, ukoliko se vanjske granice od barem dva ili više sjekoreda podudaraju sa granicama toga područja. Veličina tih sjekoreda ovisi o veličini i broju sječina, koje taj sjekored čine. Kako je u našem slučaju veličina jedne sječine odredjena, (uz vrlo rijetke iznimke), veličinom jednoga odjela, to je i veličina sjekoreda odredjena brojem i veličinom onih odjela, koji po naravnoj konfiguraciji terena u taj sjekored spadaju. Bočni prosjeci, koji dijele pojedine odjele, jesu po tome i medje pojedinih sječina. Rasporedjaj pako sječina na sjekoredu može da bude, ali ne mora da bude, jedan neprekidni više godišnji slijed, pa je u tome pitanju najmjerodav* nije — pored broja sječina, dakle odjela — faktično stanje samih sastojina prema dobi i kvaliteti njihovoj, u smislu sastojinskog gospodarenja. Obzirom na činjenicu, da su u pitanju uvijek samo listače šume, kojih je kontinuitet u smislu našega gospodarenja u sjekoiedima i sječinama razno* dobnim i raznokvalitetnim sastojinama često isprekidan, te napokon obzirom ne činjenicu, što najžešći vjetrovi (zapada) nijesu redovita pogibelj, to pitanje vladajućeg opasnoga vjetra nije od odlučne važnosti za ustanovljenje smjera posječe. Ukoliko bi vjetar imao da se uzme u obzir, izlučuju se posebni vje« trobrani pojasevi prema potrebi, dok se otvoreni rubovi starijih sastojina pored toga pravovremeno pomladjuju. Šteta od vjetra nije do sada još nikada zauzela opasnijih dimenzija, te je ostala vezana o pojedine individualne slučajeve bez naročitog značenja. Sama gospodarska osnova i nacrti što joj pripadaju, obradjuju to pitanje u detalj samo kao konzekvenciju cijeloga uredjajnoga operata i kao pitanje logične cijelokupnosti i potpunosti istoga, sa čisto teoretskog gledišta dok u praksi prepušta slobodne ruke, uvaživ eksploatacionu mogućnost pojedinih šumskih područja u ranije iznešenom pravcu, prema faktičnoj gospodarskoj potrebi. (Svršit će se). |