DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Literarni pregled. Dio II. Gospodarski temelji uzgoja šuma. Sumskosuzgojna produkcija u opće, vrednost tla, sastojine, rad kao faktor kod uzgoja šuma, uzgajanje drva za vlastitu potrebu i za trgovinu, uzgajanje ogrevnog i gradev? nog drva, cijene drva, gospodarski položaj šumovlasnika. Drugi svezak. Dio III. Praksa uzgoja šuma. Uporaba tla, njega tla, domaće i strane vrsti drveća u praktičnom šumi skom gospodarstvu, uzgoj drveča i čistim i mješovitim sastojinama, naravno i ručno pomlađivanje šuma, njega sastojina, vrsti šumskog uzgoja (niske, visoke proborne, srednje šume, i druge vrsti uzgoja), pretvorba jednih vrsti šuma u druge, vrsti uzgoja u ekonomskom pogledu. IV. dio. Iz po v jesti o uzgoju šuma kao znanosti i kao prakse. U prvom svesku (662 stranice), koji je izdan jošte za života autorovog, osim u nekim početnim poglavljima, koja spadaju više u šumsku politiku, obradio je dr. Biihler, profesor na univerzi u Tiibingenu i predstojnik wurten* berške šumske pokusne stanice, a prije i predstojnik ziiriške šumske pokusne stanice, sa neobičnom marljivosti i velikim trudom i razumjevanjem upi v prirodnih faktora na uzgoj šuma sa skroz znanstvenog stanovišta, kao što to do sada nitko obradio nije, pa ni prof. Mayr u svojoj knjizi Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage. Sve svoje navode i tvrdnje potkrijepljuje on sa mnoigm rezultatima iz radnja na šumsko»pokusnim postajama, koje su radnje u ovoj knjizi, kako pisac kaže u predgovoru, po prvi puta u velikom opsegu došle do uporabe za šumsko uzgojne svrhe. Već sama činjenica, da je pisac te podatke sakupio i zgodno ih upotrijebio, daju ovom djelu veliku naučnu vrednost. Osobitu pažnju posvećuje pisac uplivu stojbine na uzgoj šuma. jer o njoj raspravlja u pretežnom dijelu prvoga sveska. Upliv svjetla na uzrast šumskih biljka pokazuje sa 10 fotografija, u kojima predočuje uspjeh uzgoja na čisti* nama i pod različitom zasjenom u raznim sastojinama. Na poznavanje tli kod uzgoja šuma polaže veliku važnost i mnije, da bi odnošaj gline i pijeska morao biti šumaru poznat u svakoj šumi. U tom poglavlju navada mnoge vrijedne podatke o ulozi vode u šumskom tlu, o važnosti temperature tla za uzgoj šuma i t. d. O šumsko=uzgojnim svojstvima drveća raspravlja pisac na blizo 200 stra» nica. Naročito je ovdje poučan onaj dio, u kojem govori o značenju traiispi« racije za prirast drveća i sastojina. I o prirastu drveća raspravlja Buhler u ovom poglavlju opširno, mnogo više, nego su dosadanji pisci o uzgoju šuma to običavali činiti. Držimo, da je u ovom razlaganju b:o pisac preopširan, jer u kolikogod stoji uzgoj šuma sa prirastom istih u uskoj vezi, ipak se naukom o prirastu mora baviti više uređajna skupina šumske nauke nego uzgojna. Drugi svezak uredili su nakon smrti piščeve po ostavljenom manuskriptu šumarski savjetnik O. Mang i šumarnik H. Probst. Jamačno bi Buhler, da je sam pripravio t´sak i ovog sveska, koješta ispustio, a nešta i pridodao, te bi i ovaj svezak izašao u nekim poglavljima bolji no što je sada, prem je vrednost njegova i ovako velika. Ovaj drugi svezak, kao što smo u pregledu naveli, počinje sa poglavljima o uporabi šumskoga tla. naročito o poboljšanju lošega šumskoga tla. kao o |