DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. VI. odborska sjednice J. Š. U. Od 20.—23. o mj. održavala se u Sarajevu sjednica upravnog odbora. Iz« vadak iz zapisnika te sjednice donijet ćemo u narednom broju, a sada dono« simo glavnije zaključke. I. Odgovarajući na poznatih pitanja 11 ministarstva Šuma i Rudnika glede eksproprijacije velikog posjeda, J. Š. U. je zauzelo stanovište, da o toj stvari može samo načelno raspravljati, ne upuštajući sc u detalje, koji će se moći izraditi tek na temelju podataka, što ih imaju sakupiti nadležne šumarske oblasti za pojedine krajeve. Ti će podaci služiti za osnovu zakonu o eksproprijaciji velikih šumskih kompleksa, koji zakon treba da izradi ministarstvo šuma i rudnika. J. Š. U. je mišljenja, da taj zakon treba sačiniti na ovim načelima: 1. Glavna i osnovna misao odredbe čl. 41. al. 1. ustava naše države sastoji se u snabdijevanju naroda ogrevnim i gradjevnim drvetom te ispašom. Da se to snabdijevanje omogući te faktičn e potreb e narodne zadovolje, morat će se mjestimice i veliki šumski posjedi ekspioprisati. Ta ustanova eks« proprijacije nije imperativna već fakultativna t. j. ima se pro« vađati samo u toliko, u koliko su takovi posjedi neophodno potrebiti za p o d « mirenje navedenih ekonomskih potroba naroda. 2. Dali je eksproprijacija potrebna i s nacionalno političkih raz« loga , J. Š. U. drži, da tu ne odlučuju stručni momenti, već interes države i nacije, pa ako je ovi budu zahtijevali, onda treba eksproprijaciju provesti. 3. S ekspropr:sanim šumama treba gospodariti tako, da potrajnos t prihoda bude osigurana. 4. Vlasniku treba ostaviti za racionalno gospodarenje potrebnu količinu šume, ako to budu dozvoljavali uslovi pod točkom 1. ili 2. 5. Šume koje su vlasničtvo ili posjed industrijskih preduzeća ili služe za njihovo trajno alimentovanjc imadu i nadalje ostati takovima, dok se potrebe naroda, navedene pod točkom 1. mogu podmirivati ma na koji drugi način. 6. U svrhu pretvorbe u drugu vrst kulture može se eksproprisati u slu« čajevima, gdje nema dosta ziratnog zemljišta, a ima dosta šume, koja ne stoji na apsolutnom šumskom tlu. 7. U korist opština (samoupravnih tijela) može se eksproprisati samo u koliko se radi o pokriću nedostatka na produkcionoj pc = vršini njihovih šuma, u svim drugim slučajevima u korist države. Za šume na apsolutnom šumskom tlu kao i za šume zaštitne i zabrane trebalo bi provesti eksproprijaciju, ali sam o u koris t države , pošto samoupravna tijela ne mogu dati dovoljno jamstva, da će se postići svrha, za kojom ide šumska politika. 8. Eksproprijaciju treba provoditi razumno t. j . evoluci j oni m pu» tem , imajući svagda pred očima njezinu konačnu svrhu t. j . jačanje naše proizvodnje i podizanje općeg blagostanja. 9. Dotle, dok se eksproprijacija ne izvede, treba vlasnika šume obzirom na socijalne potrebe naroda obvezati na podmirenje opravdanih faktičnih po« treba, na ogrijevu, građi i popaši svih okolnih državljana, u koliko nisu na« mireni iz svojih šuma. To se ima provesti putem slobodnog kupovanja. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 10. Eksproprijaciju treba vršiti držeći pred očima razumnu arondaciju i komasaciju jednako šumskog kao i poljoprivrednog zemljišta te kloneć i se svakog cijepanja i rasparčavanja velikih šumskih k o, m» pl e k s a. 11. Za eksproprisane šume ima se dati pravična naknada, koja se usta» novljuje na ovaj način: A. Vrijednost šumskog tla ustanovljuje se po čistom katastralnom pris hodu, ako je revizija izvršena poslije 1905. godine; u protivnom slučaju ima se prigodom otkupa obaviti revizija stare procjene čistog katastralnog prihoda. B. Vrijednost sastojine ustanovljuje se: a) za mlađe šume, koje još nemaju uporabne vrijednosti, a nastale su umjetnim pomlađivanjem, po čistom katastralnom prihodu, uzevši u obzir i kulturne troškove, a za one, koje su nastale naravnim putem, na osnovu čistog katastralnog prihoda. b) za srednjodobne i stare sastojine, koje su već postigle uporabnu dobu, ima se ustanoviti faktična drvna masa i obračunati po poprečnim cijenama šum; skih produkata´ iz godina 1908.—1913. Isplata se vrši u zlatu. C. Sve obaveze uključivo materijalna prava pravoužitnika, što su ih stekli po važećim propisima kao penzije, otpravnine i t. d. — treba likvidirati iz otplatne svote. Kvalifikovane, neporučne namještenike preuzima novi vlasnik u svoju službu, u koliko nisu od prvoga vlasnika dobili naknadu penzije od» nosno otpremnine. D. Šumske i šumsko industrijske investicijone objekte treba procijeniti po njihovoj uporabnoj vrijednosti i za taj iznos povećati otplatnu svotu. 12. Postupak kod eksproprijacije treba dati u ruke naročit o odred e s nim sudovima. 1. Za riješavanje pitanja: koje šume treba eksproprišati, obrazovaće se ukazom na predlog Ministra šuma i ruda »Šumarski Savjet« u koji ulazi: Generalni direktor šuma (ili njegov zamjenik); dva viša činovnika ministarstva šuma i rudnika; jedan direktor oblasne direkcije šuma; po jedan pretstavnik ministarstva: trgovine i industrije, pravde, poljoprivrede i agrarne reforme; po jedan delegat Industrijske komore i Jugoslavenskog šumarskog Udruženja (koga upravni odbor predloži) te jedan profesor šumarskog fakulteta. 2. Za procjenu šuma imenovat će se ukazom a na predlog Ministra Šuma i Rudnika sudovi , koji će na licu mjesta donositi svoj zaključak. Ovaj će sud sastavljati: po jedan šumarski činovnik iz centrale oblasne Direkcije šuma, koga odredi Ministar Šuma i Rudnika, te jedan predstavnik posjednika, koji mora biti državljanim S. H. S.; ova dvojica biraju trećega, koji mora biti šumarski kvalifikovani stručnjak. U slučaju da se prva dva ne slože u izboru stručnjaka, ustanovit će ga Šumarski savjet. 3. Nezadovoljne stranke imadu pravo priziva nadležnim apelacijonim su* dovima, čije su presude pravomoćne. 4. Sve troškove sudova oko procjena i eksproprijacije padaju na teret onoga, u čiju se korist vrši eksproprijacija. II. U pogledu donošenja šum. zakona izrazio je odbor mišljenje, da se ne će doći do rezultata namjeravanim načinom, po kojem ima nacrt tog zakona izraditi komisija, sastavljena od činovnika ministarstva, koji jedva dospijevaju rješavati i redovite službene poslove. Zaključeno je predložiti popunjenje ko= misije sa priznatim šum. stručnjacimaepravnicima. |