DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 499 To sve može da bude. Ali sada dolazi na red sama eksploata; čija toga dostaloga objekta sa svim onim neprilikama, koje samo pitanje izvoza u sebi sadržaje, pitanje željeznice! Tu bez sumnje nastaju takove komplikacije tehničke i gospodarske naravi, koie ili isključuju svaku konkurenciju u licitaciji, ili svaku ingerenciju za izgradnju jedne valjane i permanentne željezničke mreže. Iz točke 4. stavljenih pitanja, jasno proizlazi, da su ovakovi slučajevi predvidjeni, te da postoji mogućnost potrebe, da se onakovi šumski posjedi »koji imadu svoja industrijska poduzeća, ili koji snabdijevaju druga takova postrojenja« — izluče od eks; propriacije. U ranijim izvodima već sam upozoravao kakovu važnost imaju veliki šumski posjedi u području šuma županije virova tičke, odnosno kotara našičkoga, za ovdje etablirana industrij; ska poduzeća. Već sama činjenica, da na prostoru, što ga obu; hvata županija virovitička, postoje naša najveća industrijska po; strojenja, kao n. pr.: »Našička tvornica tanina i paropila d. d.« sa svojom tvornicom tanina, paropilom, tvornicom pokućtva, tvornicom bačava, tvornicom parketa u savezu sa »Krndijom gosp. i šum. ind. d. d.« (vlastelinstvo Našice) sa svojim velikim skladištem bačvarske gradje te razne rezane robe i gradje; onda »Drach d. d. za ind. drva u Virovitici« i »Eksploatacija drva d. d. u Virovitici; »Slavonska ind. drva Suhopolje«; »D. d. Milan Prvić u Cabuni«; »Slatinska ind. drva Slatina«; »Braća Frank Nor; manci« te konačno »S. H. Guttmann, Belišće« s paropilom, tvor; nicom tanina, tvornicom parketa, tvornicom bačava i suhom de; stilacijom drva — dostatnim su dokazom, da svi veliki i mali šumski posjedi, koji su na dohvatu ovih postrojenja, snabdijevaju ista s potrebitim surovinama. Jasno je, da je tima postrojenjima prigodom postavljanja kalkila za osnutak tvornice, baš na onome mjestu, gdje je i sa; gradjena, služio podlogom barem onaj kvantum surovina, koji je s tih objekata moguć. Taj kvantum surovina u tome kalkilu sačinjava dakle onaj minimum, koji je tim postrojenjima abso; lutno potreban za mogućnost trajnoga podržavanja pogona. Taj minimum, rek bi, daje garanciju za opravdanost opstanka toga industrijskoga postrojenja uopće. Ta industrijska poduzeća ne samo da su od silne narodno; gospodarske važnosti za državu uopće, a za ovu okolicu napose (Našička tvornica tanina i paropila d. d. na pr. isplaćuje nedljno oko K 1,000.000 radničtvu kao zaslužbinu), nego su one od bla; gotvornoga upravo djelovanja i na sama okolišna šumska gospo; darstva, koja su baš pod uplivom jedne moćne konkurencije mo; rala da svoja gospodarstva organizuju na modernoj podlozi in; dustrijsko;gospodarskoj i dakako financijskoj, gradeći željeznice i izradjujući u vlastitoj režiji. iSada nastaje jedno novo pitanje: Ako je potrebno, da se uzme obzir na industriju, što svakako jeste, u kakav položaj dolazi onda onaj privatni posjed, koji iz bilo kojega razloga nije mogao da za sada još pristupi industrializaciji svojega objekta, |