DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 499


To sve može da bude. Ali sada dolazi na red sama eksploata;
čija toga dostaloga objekta sa svim onim neprilikama, koje samo
pitanje izvoza u sebi sadržaje, pitanje željeznice! Tu bez sumnje
nastaju takove komplikacije tehničke i gospodarske naravi, koie
ili isključuju svaku konkurenciju u licitaciji, ili svaku ingerenciju
za izgradnju jedne valjane i permanentne željezničke mreže.


Iz točke 4. stavljenih pitanja, jasno proizlazi, da su ovakovi
slučajevi predvidjeni, te da postoji mogućnost potrebe, da se
onakovi šumski posjedi »koji imadu svoja industrijska poduzeća,
ili koji snabdijevaju druga takova postrojenja« — izluče od eks;
propriacije.


U ranijim izvodima već sam upozoravao kakovu važnost
imaju veliki šumski posjedi u području šuma županije virova
tičke, odnosno kotara našičkoga, za ovdje etablirana industrij;
ska poduzeća. Već sama činjenica, da na prostoru, što ga obu;
hvata županija virovitička, postoje naša najveća industrijska po;
strojenja, kao n. pr.: »Našička tvornica tanina i paropila d. d.«
sa svojom tvornicom tanina, paropilom, tvornicom pokućtva,
tvornicom bačava, tvornicom parketa u savezu sa »Krndijom
gosp. i šum. ind. d. d.« (vlastelinstvo Našice) sa svojim velikim
skladištem bačvarske gradje te razne rezane robe i gradje; onda
»Drach d. d. za ind. drva u Virovitici« i »Eksploatacija drva d. d.
u Virovitici; »Slavonska ind. drva Suhopolje«; »D. d. Milan Prvić
u Cabuni«; »Slatinska ind. drva Slatina«; »Braća Frank Nor;
manci« te konačno »S. H. Guttmann, Belišće« s paropilom, tvor;
nicom tanina, tvornicom parketa, tvornicom bačava i suhom de;
stilacijom drva — dostatnim su dokazom, da svi veliki i mali
šumski posjedi, koji su na dohvatu ovih postrojenja, snabdijevaju
ista s potrebitim surovinama.


Jasno je, da je tima postrojenjima prigodom postavljanja
kalkila za osnutak tvornice, baš na onome mjestu, gdje je i sa;
gradjena, služio podlogom barem onaj kvantum surovina, koji
je s tih objekata moguć. Taj kvantum surovina u tome kalkilu
sačinjava dakle onaj minimum, koji je tim postrojenjima abso;
lutno potreban za mogućnost trajnoga podržavanja pogona. Taj
minimum, rek bi, daje garanciju za opravdanost opstanka toga
industrijskoga postrojenja uopće.


Ta industrijska poduzeća ne samo da su od silne narodno;
gospodarske važnosti za državu uopće, a za ovu okolicu napose
(Našička tvornica tanina i paropila d. d. na pr. isplaćuje nedljno
oko K 1,000.000 radničtvu kao zaslužbinu), nego su one od bla;
gotvornoga upravo djelovanja i na sama okolišna šumska gospo;
darstva, koja su baš pod uplivom jedne moćne konkurencije mo;
rala da svoja gospodarstva organizuju na modernoj podlozi in;
dustrijsko;gospodarskoj i dakako financijskoj, gradeći željeznice
i izradjujući u vlastitoj režiji.


iSada nastaje jedno novo pitanje: Ako je potrebno, da se
uzme obzir na industriju, što svakako jeste, u kakav položaj
dolazi onda onaj privatni posjed, koji iz bilo kojega razloga nije
mogao da za sada još pristupi industrializaciji svojega objekta,