DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 501 Jest, priznajem da i ti pašnjaci sačinjavaju jedan socijalno« ekonomski problem, ali taj se problem imade riješiti što prije tako, da ti h i o v a k ovi h pašnjačkih površina po mogućnosti što prije nestane, da ih se privede intenzivnoj kulturi. Baš ti pašnjaci daju pravi smjer onome našemu iskrenome djelovanju i nastojanju, da našega seljaka kulturno=ekonomski podignemo, te da vodeći računa o njegovim običajima, iste sve* demo postepeno u onu kolotečinu, koja je jedino opravdana, da izbijemo uzde iz ruku onih, koji — pod plaštem socijalnoga spa* šavanja — propovijedaju, znalice ili neznalice, jednu socijalnu neistinu, jedno kulturno ruglo. Ako je u pomanjkanju dostatnoga agranoga zemljišta mje* stimice i postajala intenzivnija potreba na pašnjačkoj površini, tad se ta potreba odražavala na samome pašnjaku upravo onako, kako se odrazuje slika u ogledalu. Provedbom agrarne reforme, kolikogod joj je način pro* vedbe za osudio, nestalo je faktično te potrebe pašarenja u tam i tolikom opsegu. Karakteristika našega seljaka i njegove paš* njačke potrebe kao i njegova shvaćanja leži u činjenici, da je, kako rekoh, pašnjak trnjem obrasao, — a on agrarnom reformom dobiveno sijeno iznosi na trg i prodaje ga tamo za skupe novce, na kojima onda sjedi! Istodobno dok mu se blago po pašnjacima i šumama šeće, prodaje on agrarnom reformom dobivenu slamu za skupe novce, — a za zemlju potrebiti gnoj ostaje na pašnjaku i u šumi! To su nezdravi ekonomski pojavi baštinjeni iz doba »otvore* nih šuma«, koje bi trebalo malo po malo suzbijati sa svim sret* stvima, na svakome koraku. Nijesam principijelni protivnik otvaranja šume za blago. Ne. Neka se ta dozvola daje u punom opsegu svagdje, gdje ne ima opravdanih gospodarskih razloga za zabranu, ali da se pod raz* nim »potrebama«, koje zbiljno ni ne postoje, dosadanje stanje te zle navike ne samo održi, nego na račun naših šumskih kul* tura još i proširuje, — protiv toga se izjavljujem sa svom otpor* nošću svoga ne samo šumarskog već i nacijonanog osvjedočenja! Iskreni patriotski rad treba da podje i vi pitanju pašarenja obratnim smjerom s konačnim ciljem, da se neracijonalno pas šarinsko gospodarenje stegne kvantitativno na minimum, a raci* j onamo kvalitativno digne na maksimum. Taj kvantitativni minimum je toliki, koliko je potrebno, da stajsko blago imade svoj potrebiti »ispust« i da blago može »plandovati«, a kvalitativni maksimum je uvjetovan valjanim uredjenjem pašnjačkih površina za svaku vrst blaga odijeljeno, u savezu sa hranjenjem blaga u štali, sabiranjem stajskog gnoja za dubrenje polja i livada, podizanjem mljekarstva i sistemat* skim oplemenjivanjem domaće rase. U tome smo složni svi, koji imademo uvid u sve nedostatke i potrebe našega seljaka: i go* spodari, koji su zauzeti za što intenzivniju obradu zemlje; i ve* terinari, koji forsiraju oplemenjene stoke, i to u štali pod nad* zorom, a ne u šumi bez računa; i konačno šumari, koji poznajemo |