DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Produkcija sjemena crnog bora u području kr. nadzorništva itd. 591 mena, fakat je, da je klijavost i uspijevanje dosadanje sjetve crnog bora ove naše provenijencije posve zadovoljilo. Prema informacijama, kamo god je bilo sjeme otposlano, dobro je klijalo i njegovano, dobro napredovalo. Od sjemena otrušenog u kampanji 1921./1922. odposlano je: Šum. upravi grada Zagreba 1 kgKr. županijskoj oblasti Gospić 100 » Šumsikojgospodarstvenom uredu i. o. II. banske .. . 10 » Šumskosgospodarstvenom uredu i. o. gradiške ... . 10 » Šumskosgospodarstvenom uredu i. o. slunjske ... . 10 » Šumsko=gospodarstvenom uredu i. o. otočke ... . 20 » Šumskosgospodarstvenom uredu i. o. đurđevačke . . . 100 » »Croatia« d. d. Zagreb 7 » Zavodu za uzgoj šuma, Zagreb 1 » Ispostavi kot. oblasti, Kostanjevac 13 » Kr. nadlugariji u Žirovcu 8 » Kr. kot. oblast u Crikvenici 80 » Kotarskoj šumariji u Oriovcu 8 » Ukupno . . . . 368 kg Osim toga zasijano je u Sv. Mihovilu 27 kg, dok je za bu* duću sjetvu preostalo 74 kg. Ako spomenemo, da je trošak oko proizvodnje sjemena, ostao u rukama našeg siromašnog svijeta na Krasu, pa ako uvažimo, da je čisti prihodupotrebljen samo i i skiju* čivo za pokriće troškova oko uređenja šum. vrtova na Krasu, odnosno za pošumljen je k r a = ških goleti, ukazuje nam se, da je narodno = go = spodarstveno značenje ove — i ako ne baš ...> velike — proizvodnje to zamašnije. Prodajna je cijena računata sa 50 D po kilogramu loco tru? šnica. Poredimo li tu cijenu sa cijenom tvrtke Stainer u Wiener Neustadtu, gdje je cijena 1 kg sjemena crnog bora bila loco Wiener Neustadt 87 D, vidimo, da je tuđe sjeme za punih 74% skuplje od domaćega, a da se i ne obaziremo na ostale troškove i na onaj silni riziko, na koji nas je poručivanje sjemena iz tu* dine naučilo. Ako dalje uvažimo, da je sjeme iz naše trušnice otposlano samo unutar naše države — dakle našim šumskim uredima, koji su na 1 kg sjemena bez razlike u otpremnim tro* škovima, zaštedili 37 Din, što na 469 kg iznaša ništa manje nego 17.353 Din, ukazuje se opći narodnogospodarski uspjeh ove proizvodnje još većim. Ovo je ujedno prva vidljiva veća korist iz kraških kultura, uz prorede i pobiranje trave, na što ćemo se drugom zgodom osvrnuti. A ovo je ujedno i jedan prilog k narodno=gospodarskoj važnosti pošumljenja Krasa. m 3* » |