DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 46 <-- 46 --> PDF |
600 Pravoužitničtvo krajiških imovnih općina. ....... . ....... .. ....... . . . 5.00 » ........ .. ............ .. . . 0.80 » ...... . . . 15.10 .... ............. (a ....... .. .. .. .... .....) .. je .. ......... y ... ...... ...... ...... ........ .... .. 5,000-000 .... AKO .. ce .. .... ............ y .... .. 20 ...... .. ......... . ............. 1-2% . ... .. ce y .... ...... ........... ... 400-000 ....... ......., .... .. ...... .... ....... .......... ... .. 1.50 .... — ..... .... ........ ............ ...... .. no ...... 16.60 .... — ... ce ... ... .. .. ...... .............. ....... ....... 1S—20 ...., .... .. ..... ..... ............ .... .... 34.«0—36.6Q ...., ..... ..... ...... .... ............. ..... 40—45 .... ....... .. ... ....... ......... ....... ......... . ......... ...... o ........... ........., a .. ... .... .... ...... .. ........ ... ..... y ...... ..... .... Pravoužitničtvo krajiških imovnih općina. i. Pravoužitnici krajiških imovnih općina jesu od žitelja samo i isključivo svi zakoniti potomci takovih obitelji, koje su ispunjavale krajiške dužnosti i obveze. Pravoužitničko pravo žitelja krajiških imovnih općina jest osobno pravo, ali je, hoće li ga se izvršavati, vezano na posjed: a) kuće i gospodarskih zgrada, b) oranica i livada i c) domaćeg blaga. Da su od ž´telja pravoužitnici kriijiških imovnih općina samo i izključivo potomci obitelji, koje su izpunjavale krajiške dužnosti i obveze, slijedi nedvos umno iz ustanova § 1. naputka A. zakona od 11. VII. 1881., prema kojima su po zakonu od 8. lipnja 1871. o otkupu šumskih služnosti pravoužitnici izlu* čenih šuma i šumskih tla, d) krajiške obitelji, koje pravu krajišku zadrugu doduše sačinjavale nisu, — nu koje su ipak krajiške dužnosti i obveze u pogledu davanja vojnika u svoje vrijeme ispunjavale. Kad bi ma koji drugi žitelji mogli biti pravoužitnici, morali hi sva* kako u toj odlučnoj ustanovi biti navedeni. Okolnost da su u toj zakonskoj ustanovi navedene samo obitelji, koje su ispunjavale krajiške dužnosti, jasno dokazuje, da samo i isključivo potomci takovih obitelji mogu biti pravoužit» nici krajiških imovnih općina. Ne mijenja na stvari ništa, što kod obitelji, navedenih pod točkom d) nije izrijekom navedeno, da su rečene dužnosti i obveze ispunjavale, — jer je opće poznato, da su sve krajiške zadruge te dužnosti i obveze ispunja« vati morale i ispunjavale. Još jasnije slijedi gornji zaključak iz ustanova § 70. pravilnika za šumsku službu u c. kr. vojnoj krajini iz godine 1860., jer prema potonjem imadu |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Pravoužitničtvo krajiških imovnih općina. 601: na . . . šumske užitke pravo sam o pravi krajišnici ... pa valja obzirom na dotične besplatne užitke, vazda na to gledati, da . . . »drvarcnje* šumska paša i žirenje ne budu protegnuti i na individue, koji ne spadaju strogom obligatnom krajiškom staležu, ili na ine izvan zadružne veze živuće, ili vojnike neuzdržavajuće stanovnike krajine.« Da su svi takovi žitelji pravoužitnici, slijedi iz istih tih zakonskih propisa. Jer da nisu svi ti žitelji pravoužitnici,. bile bi u tim propisima navedene ili bar najavljene takove iznimke. A to nije učinjeno ni tu ni u ikom drugom zakonskom propisu. Da su danas zakoniti potomci tamo navedenih obitelji pravoužitnici, prirodno je, jer krajiške su obitelji prestankom vojne krajine prestale biti krajiškim obiteljima. Pa kad se navedeno pravo ne bi protezalo na njihove potomke, onda uopće ne bi b lo žitelja pravoužitnika. Da je piavoužitničko pravo žitelja krajiških imovnih općina osobno p^ravo, proizlazi i opet iz gore navedenih zakonskih propisa. U § 1. nabrojeni su pravoužitnici, a navedene su tamo i one obitelji pod slovom cl), i one pod slovom e) kao pravoužitnic . , Kako je baš uz svojstvo, što su krajiške obitelj, zajedničko svojstvo tih dvoju kategorija krajiških obitelji samo još okolnost, da su krajiške dužnosti i obveze ispunjavale, (radi kojih su i postale pravoužitn cima) — dakle osobno svojstvo, očito je, da je to piavoužitničko pravo osobn o pravo . Proizlazi taj zaključak još jasnije iz ustanove navedenog § 70, prema kojem šumski užici imadu pripadati samo pravim krajišnikom , dakle očito osobama, koje daljni tekst te ustanove uz njihova ostala svojstva opisuje, samo zato, da ne bude o tom dvojbe, koje su to osobe ili pravi krajišnici. Da je to osobno pravoužitničko pravo vezano na posjed kuće i gospo» ciarstvenih zgrada, slijedi iz ustanova § 6. navedenog naputka A. Prema tim ustanovama pripada navedenim krajiškim obiteljima jedino pravo na drvo za građu odnosno na drvo za palenje opeka i vapna za novu gradnju i uzdržavanje njihovih kuća i gospodarstvenih zgrada, nadalje na drvo za ogrijev za domaću, odnosno točnije, — (jer hauslichen _ ) kućnu potrebu. Iz tih propisa očevidno slijedi, da može biti pravoužitnika, koji imaju osobno pravo, a da nemaju pravo na drvo. Slijedi taj zaključak i iz ustanova § 68. gore spomenutog pravilnika iz god. 1860., prema kojima spada među služnosti, koje terete državne šume vojne krajine medu ostalima . . . pravo krajiških obitelji na bezplatno do« bivanje drva za građu i gorivo za kućn u potrebu, kao i iz ustanove § 70. istog pravilnika, po kojoj valja vazda paziti na točno ustanovljenje kućn e potreb e kao i na to, da ne budu drvarenje, šumska paša i žirenje prošireni nad kućnu potrebu. Da je gore navedeno osobno pravo vezano na posjed oranica i livada, proizlazi iz slijedećeg: Prema ustanovama § 10. navedenog naputka A. će povje» renstvo, istodobno sa ustanovljenjem potrepština drva, izviditi i u izkazu . . . ubilježiti za gospodarstvo cijelog, "U, */« i ´U selišta neophodno potrebiti broj konja, goveda, ovaca i svinja. Jedino za obrađivanje gospodarstva neophodno potrebita stoka moći će se utjerivati na pašu i žirenje u šume imovne općine besplatno, odnosno uz plaćanje obaljene cijene. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Literarni pregled. Iz dosada rečenog slijedi očito, da pravoužitnik, koji se želi služiti blago* dati paše i žirenja, mora posjedovati gospodarstvo. Takav pravoužitnik može se pašom i žirenjem služiti samo u toliko, da na pašu i žirenje utjeruje za to svoje gospodarstvo neophodno potrebiti broj 3/4, 2/4 blaga. Taj broj blaga ovisan je o veličini gospodarstva cijelog, i ´/* selišta. Prema § 7. navedenog naputka A. razlikuju se izmjere selišta (cijelo. "/4, 2/I i 1li) prema površini; oranica i livada. Prema tomu ne može biti dvojbe, da je osobno pravo pravoužitnika imovnih općina, ako se želi izvršavati tako, da se ti pravoužitnici služe blago* dati paše i žirenja, vezano na posjed oranica i livada, i to koli kod pravoužitnika s naslova slova d), toli i onih s naslova e) § 1. spomenutog naputka A. Da u tom slučaju mora dotični pravoužitnik biti posjednik blaga, — slijedi osim iz gore navedenih ustanova, jasno iz ustanove § 68. spomenutog pravilnika iz god. 1860., prema kojoj spada u služnosti, kojima su opterećene državne šume vojne krajine i pravo krajiških obitelji, na besplatnu pašu i žirenje njihovoga vlastitog a blaga . (Nastavit će se.) a. Literarni pregled. ^^^^^^ = Dr. Max Wolff i dr. Anton Krausse: Die forstlichen Lépidopter e n. Systematische und biologische Obersicht samtlicher schadlichen und harmlosen Arten des deutschen Sprachgebietes unter Mitbe» riicksichtigung wichtiger aufierdeutscher palaarktischer Arten. Zum Gebrauch fur Zoologen, Forstwirte und Studierende der Forsrwissenschaft, sowie fur Freunde der Entomologie. Jena, Gustav Fischer 1922 ima 337 strana, a cijena ? Velikim trudom složili su profesor šumarske akademije u Eberswaldu i asistent pokusne šumarske postaje ovu knjigu, u kojoj je sabrano sve, što se zna o leptirima obzirom na šumu. I. U uvodu str. 1—38 govori se o sistemu, morfologiji, razvoju i fizijolo» g;ji leptira, navode se autori za znanstvena imena leptira i njihovih namet» nika, dodav zgodno posve kratke podatke glede autora te se opravdava nova biološka formula, koju ne treba naučiti na pamet, jer to nema smisla, nego ima služiti jasnoj, jednostavnoj predodžbi. Ta formula ima 4 broja u 4 kvas dranta: ———I ..]..._ mjesec{ označeni brojkama tako da n. pr. formula kukuljica | leptir 6/7 I 8/6 I o/0 znagj, Ja jaja miruju u junu, julu; gusjenica u augustu, septembru; 10.5 I 6/7 kukuljica miruje u oktobru, prezimi i leži do konca maja; leptir leti u junu, julu. Ako prezimi metne se I! kao u ovoj formuli, ako prezimi više godina metne se n. pr. 4 A (annus —= godina). Mogu se označiti i trećine mjeseca: prednja = anterius —. a, srednja = médium — m, zadnja trećina — poste» rius — p, kao i još neke druge detalje za pojedine slučajeve u koje se ovdje ne upuštam. Formula je jednostavna, jasna, zgodna. II. Šumski leptiri. Ima sistematičko biologički pregled svih šumskih leptira, vrlo iscrpivo po broju vrsti ali samo sa kratkom oznakom na str. 39—89 a dobro je, što taj pregled ima velik broj leptirova, 480 od kojih su neki po |