DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 6 <-- 6 --> PDF |
560 Agrariia reforma i šuma. Uostalom nas ovdje interesuje na prvome mjestu pitanje ob= jekta, o kojemu se radi — dakle šuma s ekonomske, socijalne, nacionalno-ekonomske, šumarsko=političke i finansijske strane, a tek na drugom mjestu pitanje sopstvenika utoliko, ukoliko je ono u vezi s nacijonalno^ekonomskom vrijednosti objekta. 2. Ekonomskim motivima valja priznati, da su oni djelomično i lokalno zaista postojali. Oni su se očitovali kao kućna i gospodarska potreba pripadnika šumskih općina. Uzroci tih potreba također su postojali. Bio je to: Manjak na segregi* ranim površinama, zatim činjenica, da su po kvalitetu i aronda= eiji najlošije površine dodjeljivane šumskim općinama, da ras« pored ekonomskog zemljišta, ljudskih naselja i šuma nije bio uvijek u skladu sa narodnim potrebama, konačno da se ovo zlo povećalo lošim gospodarenjem samih općina od vremena segre= gacije ovamo. Dok ovako priznajemo egzistenciju dvih lokalnih i djelomičnih potreba, te uvidjamo, da je prijeko nužno, da se te potrebe pokriju i osiguraju, dotle na drugoj strani valja nas glasiti, da ove potrebe treba redukovati na pravu mjeru, te ih dovesti u sklad s ciljevima napredne agrarne i šumarske p o litike. Tri su kategorije narodnih potreba, koje su od osobite važnosti: ogrijev, građa i paša Potrošak o g r i j e v a danas je gotovo četiri puta veći, nego je to potrebno, a to s razloga, jer su u nas uobičajena otvorena ognjišta, koja izrabljuju jedva 50% ogrijevne snage drveta, dok se daljnih 25% gubi uslijed toga, što se gotovo isključivo troši sirovo drvo. U građevn e svrhe troši se danas na selu daleko vis? drvnog materijala" nego što je to od potrebe za gradnju kuća i gospodarskih zgrada te za podizanje ograda. I taj bi se nedosta* tak mogao razumno redukovati, kad bi se drvo kao građevni ma= terijal nadomjestilo ciglom, kamenom, betonom, žicom i t. d., čim bi se polučila nesamo velika prištednja na đrvetu već i ve^ like građevne prednosti. P a š u u onoj formi, kako se ona danas vrši kod nas, te gotovo uvijek na štetu šume i šumskog gospodarstva a i poljo privrede, ne ćemo danas više naći u nijednoj kulturnoj državi. Progres naše poljoprivrede odlučno traži, da se pašnačko gospo* darenje sustavno preudesi, da se zavede uzgoj krmnog bilja i stajsko timarenje stoke, te da se take racijonalno izrabi onaj gnoj, koji se danas neracijonalnim pašarenjem rasipava širom šume. Tijesno s tim vezano je i pitanje melioracije naših ogroms nih pašnjačkih površina, koje danas leže zapravo kao neproduktivno i mrtvo tlo, uslijed česa štetuje poljoprivreda i šumsko gospodarstvo. Dakle prije svega redukovanje rečenih narodnih potreba na pravu i potrebnu mjeru putem valjanih mjera agrarne i šumar= ske politike, općeg prosvjećivanja i kulturnog podizanja, te va= ljane i uspješne administracije te nadzora sa strane upravnih oblasti uz intenzivnu suradnju stručnjaka a tek onda pokrivanje |