DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 6     <-- 6 -->        PDF

560 Agrariia reforma i šuma.


Uostalom nas ovdje interesuje na prvome mjestu pitanje ob=
jekta, o kojemu se radi — dakle šuma s ekonomske, socijalne,
nacionalno-ekonomske, šumarsko=političke i finansijske strane,
a tek na drugom mjestu pitanje sopstvenika utoliko, ukoliko je
ono u vezi s nacijonalno^ekonomskom vrijednosti objekta.


2. Ekonomskim motivima valja priznati, da su oni
djelomično i lokalno zaista postojali. Oni su se očitovali kao
kućna i gospodarska potreba pripadnika šumskih općina. Uzroci
tih potreba također su postojali. Bio je to: Manjak na segregi*
ranim površinama, zatim činjenica, da su po kvalitetu i aronda=
eiji najlošije površine dodjeljivane šumskim općinama, da ras«
pored ekonomskog zemljišta, ljudskih naselja i šuma nije bio
uvijek u skladu sa narodnim potrebama, konačno da se ovo zlo
povećalo lošim gospodarenjem samih općina od vremena segre=
gacije ovamo. Dok ovako priznajemo egzistenciju dvih lokalnih
i djelomičnih potreba, te uvidjamo, da je prijeko nužno, da se
te potrebe pokriju i osiguraju, dotle na drugoj strani valja nas
glasiti, da ove potrebe treba redukovati na pravu mjeru, te ih
dovesti u sklad s ciljevima napredne agrarne i šumarske p o
litike.
Tri su kategorije narodnih potreba, koje su
od osobite važnosti: ogrijev, građa i paša


Potrošak o g r i j e v a danas je gotovo četiri puta veći, nego
je to potrebno, a to s razloga, jer su u nas uobičajena otvorena
ognjišta, koja izrabljuju jedva 50% ogrijevne snage drveta, dok
se daljnih 25% gubi uslijed toga, što se gotovo isključivo troši
sirovo drvo.


U građevn e svrhe troši se danas na selu daleko vis?
drvnog materijala" nego što je to od potrebe za gradnju kuća i
gospodarskih zgrada te za podizanje ograda. I taj bi se nedosta*
tak mogao razumno redukovati, kad bi se drvo kao građevni ma=
terijal nadomjestilo ciglom, kamenom, betonom, žicom i t. d.,
čim bi se polučila nesamo velika prištednja na đrvetu već i ve^
like građevne prednosti.


P a š u u onoj formi, kako se ona danas vrši kod nas, te
gotovo uvijek na štetu šume i šumskog gospodarstva a i poljo
privrede, ne ćemo danas više naći u nijednoj kulturnoj državi.
Progres naše poljoprivrede odlučno traži, da se pašnačko gospo*
darenje sustavno preudesi, da se zavede uzgoj krmnog bilja i
stajsko timarenje stoke, te da se take racijonalno izrabi onaj
gnoj, koji se danas neracijonalnim pašarenjem rasipava širom
šume. Tijesno s tim vezano je i pitanje melioracije naših ogroms
nih pašnjačkih površina, koje danas leže zapravo kao neproduktivno
i mrtvo tlo, uslijed česa štetuje poljoprivreda i šumsko
gospodarstvo.


Dakle prije svega redukovanje rečenih narodnih potreba na
pravu i potrebnu mjeru putem valjanih mjera agrarne i šumar=
ske politike, općeg prosvjećivanja i kulturnog podizanja, te va=
ljane i uspješne administracije te nadzora sa strane upravnih
oblasti uz intenzivnu suradnju stručnjaka a tek onda pokrivanje