DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 615


Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.


Izvadak
i/ zapisnika VI. sjednice u. o. J. Š. U., održane u Sarajevu od 20.—23. VII. 1922
v prostorijama šum. direkcije.


Prisutni:


Podpredsjednik: Ćirković.


Tajnici: Marinović i Divjak.


Blagajnik: Čeović.


Odbornici: Knežević, Goederer, Lang, Rihteršić, Manbjlović, Slijepčević,
Vučetić, dr. Landikušić, dr. Danda, Stamenković i Ružić.


Ispričali su se bolešću predsjednik Turković i podpredsjednik Lenarčič,
.5 poslovima i dužnošću dr. Ugrenović i Pilepić. Osim njih prisutni su: gg. inšp.
min. Ljuština i šef šum. odsjeka nads. Petrovič.


U 9 sat: otvara pođpređ. Ćirković sjednicu i pozdravljajući prisutne, pre*
lazi se na dnevni red.


I. Čita se zapisnik prošle sjednice, koji se bez primjetbe ovjerovljuje po
Slijepčeviću i Kneževiću.
II. Tajnik Marinović čita izvješće o radu tajnika i urednika Šum. Lista.
Izvršeni su svi zaključci prošle sjednice. Ministarstvo upozoreno predstavkom
na stanje šum. doma. Isto dostavilo stvar s preporukom Min. Prosvjete, a ovo
Pov. za Prosvjetu u Zagrebu. Pošto ono nema dovoljnog kredita, predlaže, da
se brzojavno ponovno upozore oba ministarstva na tu stvar. Bez prihoda
doma nemoguć je svaki rad. Prihvaćaju se predložene brzojavke.
Preuzeta je po komisiji imovina hrv. šum. društva. Osim pretstavki
upućenih ministarstvu prema zaključku prošle sjednice predsjedničtvo je i
samo uzimalo inicijativu u nekim pitanjima. Tako je hrv. burza, koja izrađuje
uzance zamoljena, da nacrt istih dostavi na mnijenje udruženju; VI. sekciji
dostavljen predlog glede Jadranske željeznice; VIII. sekciji predlog glede :zs
obrazbe lugarskog i tehničko=pomoćnog osoblja.


Društvo bilo pozvano po sekciji Inž. i Arh. u Zagrebu na konferenciju


o saobraćaju, gdje ga je zastupao tajnik Marinović. Glede uređivanja Šum.
lista izvješćuje, da je materijala toliko, te bi šteta bila smanjiti objam lista.
A to će se morati učiniti, ako se ili ne povisi članarina ili ne pregnu i ostali
članovi oko sakupljanja oglasa, koji su posao uzeli na se dva tri kolege. Dok
tako nekoji članovi razvijaju djelatnost na sve strane, drugi koče rad, ne
izvršujući ni ono, što moraju. Kao kuriozum spominje dvije šumarije: Bez »
da n u Bačkoj i Zavidović e u Bosni, koje unatoč odredbe ministarske,
da se sve drž. šumarije pretplate na lit za šumarijske knjižnice, šalju isti
ostentativno natrag, nanoseći tako društvu štetu. Odbor s negodovanjem
uzimlje ovo poslednje na znanje i zaključuje pritužbu na dot. direkcije proti
tih šumarija.
Isto vrijedi i glede službenih oglasa, koji sada stižu već u većoj mjeri,
otkada je sarajevska direkcija priopćila ukinuće svoje svojedobne odredbe
glede zabrane oglašivanja u Šum. Pstu.


Nakon toga se izvješće uzima na znanje.


III. Izvješće blagajnika, po kojem slijedi, da je Udruženje unatoč velikih
izdataka aktivno, što se ima zahvaliti u prvom redu nastojanju nekoliko ko*


ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja.


lega, koji su sakupljanjem inserata kao i sakupljanjem doprinosa i potpora
omogućili izlaženje Sum. lista. Uzima se na znanje uz blagodarnost predsjednika
onoj gospodi, koja su sakupljanjem sretstava omogućili rad udruženju.


IV. Prelazi se na razpravu o stanovištu udruženja prema
agrarnoj reformi, koja ima oblik ankete, na kojoj učestvuju i spomenuti
službeni izaslanici. Izvjestitelj V. odsjeka g. inšp. Ljuštin a izvješćuje nas
ročito o onim odgovorima, koji još nisu bili stigli do zadnje sjednice, naročito
šum. direkcija (Apatin, Sušak, Vinkovci) te čita referat g. prof. dr. Ugreno=
vica, poslan uredništvu Šum. lista, a izrađen za gosp. šum. fakultet u Zagrebu.
Izvjestitelj se slaže potpuno s referatom gosp. Ugrenovića te izjavljuje, da
tom referatu nema što ni dodati ni oduzeti, jer je taj tako reći sukus svih
odgovora. Žel;, da se taj referat uzme za podlogu debate.
Čeovi ć se slaže s izvodima Ugrenovića, jer je i sam slične predloge
stavio na prošloj sjednici. Predlaže, da se u odgovor minist. predloži i ovaj
referat.


R u ž i ć misli, da bismo trebali odgovoriti pretpunim zakonskim pred*
logom. Ovo je samo općeniti odgovor. Treba raščistiti neka pitanja tako:


1. Šta je to veliki šumski posjed?
2. Treba osigurati državi pretkupno pravo nad svim kompleksima. Zatim
da se uzmu u razpravu pojedine točke referata.
Ljuština : Mi ne možemo izrađivati zakon niti smo pozvani zato. To
će učiniti ministarstvo, a mi možemo dati smjernice za izradu zakona. Pojam
vel. posjeda mijenja se prema prilikama.


Petrovič : Zakon mora odrediti pojam velikog posjeda. Za taj pojam
postoje 2 kriterija: 1. to je kompleks šuma, koji bi omogućio vlasniku lagodan
život, da ništa ne radi (t. zv. Couponschneider), 2. koji podmiruje potrebu
dotičnika na drvetu. On misli, da država polazi s ovog drugog gledišta. Drvo
je potrebno kao i kruh; ne smije ga nitko monopolizovati u svoje ruke. Svi
oni kompleksi, koji nisu potrebni za podmirenje ličnih
potreba na drvu dot. posjednika, čine veliki šumski po>
s j e d. Država želi regulisati podmirenje lokalnih potreba. Zašto to ne bi moglo
činiti i z. z. te općine? Misli, da se ne smije spriječavati samoupravna tijela
u eksproprijaciji šuma. Neka i ona nabavljaju šume, a država neka drži u ru=
kama nadzor pazeći, da se racionalno gospodari. Protivi se tome, da država
preuzima zaštitne šume, preuzimajući tako na sebe pasivu pojedinaca.


Dr. Landikušić: Uzrok eksproprijaciji su ekonomske i soci»
jaln e potrebe . One se moraju pokriti. Prije svega treba riješiti neka
druga pitanja kao u Bosni pit. servituta . Istodobno treba ustanoviti te
potrebe . U prvom redu će se one pokrivati iz općinskih šuma, zatim iz
šuma veleposjeda i konačno iz državnih. Ako su socijalne potrebe jače, onda
neka se eksproprišu i trg. i industrijske šume. Tek onda, kad se te potrebe
ustanove, možemo raspravljati o 2. točci, o stanovištu g. Petroviča.


O nacijonalnospolit. motivu ne može biti ovdje govora, jer se to pitanje
rješava špecij. zakonom, a temelji se na međunarodnim ugovorima.


Slijepčevi ć se uglavnome slaže s Petrovičem i drži, da je ekspro»
prijacija potrebna u prvom redu za samoupravne oblasti, u 2. redu za državu.
Samoupravna tijela brinu se za potrebe svoga kraja, a država za sve. Zato
neka samoupravna tijela prva eksproprišu. Teška je definicija vel. posjeda.
Agrarna politika nema za to opće definicije, jer je. ona u svakoj državi druks




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 617


čija. Predlaže, da se referatu Ugrenovićevom dodadu još neke izmjene i upot=


punjenja.


S t a m e ri k o v i ć ističe razliku između agrarne reforme šumarstva i poljos


privrede. Ondje se išlo za tim, da se podmire pojedinci, ovdje pak da se


osigura trajno podmirenje potreba naroda. U tom cilju ima onaj budućnost,


tko više producira. Treba se odrediti stalan odbor , koji će ustanovljivati,


tko bolje radi i producira i koji će određivati eksproprijaciju ondje, gdje je


nužda. Kod toga ne odlučuje broj hektara, već faktična potreba. Gdje


ta postoji, ondje će se i manji broj hektara morati ekspro«


prisati, a gdje ne postoji, ondje će i veći broj ostati po*


šteđen, ako samo dotičnik valjano gospodari, a uvijek će se


naći načina, da ga se prisili na valjano gospodarenje.


Č e o v i ć : Blizina šume nije odlučna za podmirivanje potreba. Glavno
je, da se uredi saobraća j i tu je onda jamstvo,, da će potrebe biti pod*
mirene. Navodi primjere brodske imovne općine, koja kupuje te iz daljine
dovoz! drvo, ugalj a t. d. za ogrev, a skupu hrastovinu prodaje.


Ljuštin a tumači odredbe ustava, koji dopušta eksproprijaciju u korist
samoupravnih tijela. To je samo za podmirenje potreba. Da se ima prvotno
u korist države eksproprisati to je kočnica , da se ne rasipa sa šumom
i drvima. Za točku 4. Ugrenovićevog reasumea želio bi izmjenu, da bi šume
industrijskih poduzeća trebal o poštediti od eksproprijacije, a da se ne
metne imperativ, da moraj u biti pošteđena.


La n g govori općenito o eksproprijaciji. Boji se, da će se nakon ekspro*
prijacije smanjiti produkcija. Treba u zakonu o eksproprijaciji naći načina,
du se osigura povišenje produkcije ili da ona ostane barem na istoj visini.
Drži eksproprijaciju suvišnom sve datle, dok veleposjedi racijonalno uzgajaju
svoje šume te pojmiruju potrebe okolice na drvu.


Marinović : Svi se načelno slažu s izvjestiteljem u tome, da se Ugres
novićev referat uzme za podlogu debate, kao i u tome, da mi u odgovoru
ministarstvu dademo sada samo smjernice za izradu zakona o eksproprijaciji.
Prema tome imamo se složiti u rezoluciji, koja će biti izraz našeg stanovišta.
Predlaže, da izvjestitelj čita točku po točku Ugrenovićevog reasumea i da se


o svakoj točci razvije debata, dok se ne složi večina u tekstu. Konačno bi
se dodale još one točke, kojih se Ugrenović nije dotakao. Prima se.
Potom se je nakon opširne debate primila rezolucija, priopćena u 8. broju
Šum. lista, složena u obliku odgovora na poznatih 11 pitanja.
Do veće debate dolazi kod pitanja 6. glede otkupa servituta, koji postoje
samo u Bosn ; iznose svoje podlage dr. Danda, dr. Landikušić, Ćirković, Ružić
i Čeović. Razvija se debata o tome, ima li se u rezoluciji spomenuti način
razrešivanja servituta (dr. Danda i dr. Landikušić), ili da se općenito rekne
po predlogu Ružićevom »Novih servituta se ne smije praviti. Postojeće treba
urediti, po mogućnosti otkupiti« ili konačno da se u to pitanje kao naročito
bosansko, za koje će trebati sakupiti podatke po direkciji sarajevskoj," te ga
riješiti naročitim zakonom, uopće ne upoštamo, te se ministarstvu kao odgovor
na 6. točku rekne (Ćirković — Čeović): »U pitanju servituta neka se pozovu
direkcije šuma, da prema svojim naročitim prilikama iznesu svoje stanovište.«
Uslijed debate dolazi do glasanja, kod kojeg dobiva većinu predlog Čeovićev.


Prelazi se na


12. točku: Pitanje pravedne otštete.


ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.


Petrovi č iznos´, predlog: »Ošteta za šume, koje se eksproprišu. usta»
no\ljuje se na ovaj način:
Vrijednost šumskog zemljišta ustanovljuje se po kat. vrijednosti. Vrijed*
nost sastojina ustanovljuje se kod:


a) branjevina t. j . kultura i mlad h sastojina, koje još nisu stekle upo=
rabnu vrijednost, kao produkt kat. čistog dobitka i srednje dobe sastojina.
Kod nepotpunog obrasta ima se ta vrijednost razmjerno reducirati.


b) Kod star jih sastojina t. j . koje su već postigle uporabnu dobu, ima
se ustanoviti faktična drvna masa i obračunati po cijenama označenim u šum.
otštetniin cijenicima, koji su važil. u zadnjem trogodištu pred ratom.


Eksproiprisati se imadu također investicije, gospodarske i stanbene zgrade,
pod gnute prije rata, ako i danas služe za svrhe gospodarstva i nalaze se u
dobrom stanju. Njihova vrijednost ustanovljuje se po amortizacionim prins
cipima na temelju faktičnog potroška. U koliko ovaj nije poznat, ima se njis
hova vrijednost procijeniti i izraziti po predratnom iznosu.


Napred označene vrijednosti odnosno otštetni iznos razumijevaju se u
zlatu.


Iz otštetnog iznosa imaju se podmiriti sve obveze šum. vlasnika vezane
za eksproprij. objekt uključivši ovamo i penzije te otpravnine namještnika.«
Lang predlaže, da se u ime otštete dade trojna renta po poprečnom
lOletnom donosu pred ratom, kapitalizirana sa 2 %, u zlatu (cene predratne).


Ruži ć iznosi predlog: »Pravednom otštetom za eksprop. šumske kom«
plekse u smislu čl. 41. Ustava smatra J. S. U. konverziju šumskog u novčani
kapital tako, da ovaj donosi sopstveniku isti stalni, čisti dohodak. Tu večnu
rentu treba kapitalizirati po momentalnom stanju novčanog kamatnjaka te
jednu trećinu svote otplatiti odmah u gotovini, ostale dve trećine amortizirati
u roku od 30—40 godina, a po tečaju svakogodišnjeg kamatnjaka.«


2. Da se to postigne, valja procijeniti šume. Tu procjenu valja izvršiti
jedinstveno po znanstvenoj metodi o računanju prihodne vrednosti šume po
današnjem stanju a po poprečnim cenama šum. produkata iz godina 1P08 do
1913. Isplata se vrš u zlatu.
3. Ako bude donet zakon o davanju imetka prije, nego li bude otplata
potpuno dovršena, ima ta odredba da se protegne u jednakoj mjeri, kako će
biti eporezovani veliki šumski kompleksi, i na cjelokupni otplatili iznos
4. Sve obaveze, uključivši materijalna prava namještenika, što su ih već
stekli po važećim propisima, treba likvidirati iz otplatne svote. Kvalificirane
nepoi´očne namještenike preuzima novi sopstvenik u svoju službu po obo«
stranom sporazumu.
5. Šumske i šumskosindustrijske investicione objekte treba procijeniti po
njihovoj porabnoj vrednosti i za taj iznos povećati otplatnu svotu.«
Razvija se debata o predlozima, u kojoj ne može da se odluči većina ni
za jedan predlog, te se povjerava dr. Landikušiću i Ljuštini, da oni izrade
dosadašnje zaključke poredane prema pitanjima ministarstva, a predlagači


11. točke da traže kompromis. Sjednica se zaključuje u 7 i pol sati, a otvara
21. u 9. sati prije podne.
Predsjedatelj predlaže, da se uzme na dnevni red točka 7. U stanov »
ljenje dnevnog reda glavne skupšaine. Predlaže, da ista bude


8. septembra o. g. Prima se.
Dan prije t. j . 7. IX. da budu sjednice upravnog i nadzornog odbora.
Prima se.




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 619


Marinovi ć obrazlaže, da se od skupština Udruženja u momentu, kada
se izgrađuje država, traži više, nego li da budu samo sastanei za upoznavanje
i zabavu. Dobro je i potrebno, da se sastanemo i upoznamo, a čovjek osjeća
i potrebu da se razonodi, ali to razonođenje će tek onda yoditi, ako dođe
poslije savjesno svršenog posla. Želio bi, da se već sada izrazi želja i direktiva
odsjecima glede predmeta, koji će se razpravljati. Tih je puno i svi su aktu«
elni. Tako n. pr. pitanje izgradnje željezničke mreže, lugarske izobrazbe, orga«
nizacijc službe, zakona, vlastite režije, terminologije itd.


Ruži ć drži, da ima toliko formalnosti, koje se moraju izvršiti, da će
se na skupštini moći raspraviti u plenumu samo dva do tri pitanja. Važno
je, da se obave izbori međusobnim sporazumom, jer još nema sekcija; da se
sporazumemo glede izmjene pravila, u kojima je dosta pogrešaka, a onu klau»
zulu, da se ne smiju osnivati podružinc. nego samo na teritoriju direkcija, da
treba izmijeniti. Želio bi, da se pril kom skupštine napravi izlet, da tako
upoznamo koji dio šuma Srbije.


Ćirkovi ć bi bio zato, da se pravi izlet u Đerdap, koji je najlepši kraj
a ima i dosta šuma. Za sada trebamo, da se upoznamo u prvom redu između
sebe te sa pojedinim krajevima, životom, narodom i običajima, nakon toga će
biti dosta vremena, da upoznajemo i šume. Drži, da se skupština, koja ima
dosta formalnosti, koje su vrlo važne, ne bi smjela opteretiti dugim vije*
ćanjima, pa da sekcije iznesu najviše dva pitanja n. pr. Jadransku željeznicu
i pitanje naobrazbe pomoćnog osobja.


Nakon toga ustanovljuje se dnevni red glavne skupštino ovako:


1. Izvještaj rada upravnog odbora.
2. Izvještaj rada nadzornog odbora.
3. Razrešniea upravnom i nadzornom odboru.
4. Izbor nove uprave.
5. Izvještaj odsjeka rada, razprave i zaključci.
6. Budžet.
7. Izmjena piavila.
8. Eventualija.
Ovaj se program ima objaviti u novinama s pozivom, da članovi pred»
lože predloge za izmjene pravila i ostale predloge do konca augusta po čl. 34.
prav la.


Glede točke dnevnog reda ove sjednice o izmjenama pravila ne će se
ovaj put raspravljati već na narednoj sjednici 7. septembra u Beogradu prema
stiglim predlozima.


Izvješćuje d r. Landikuši ć o načinu obrazovanja komisije za izradbu
šum. zakona. 1. III. izdano je riješenjc, da se obrazuje komisija. U nju ulazi:
Velja Ristić, kasacioni sudija; Pero Đorđcvić, prof. univerziteta; Jovo Metlaš,
Milorad Jovanov´ć i Slavoljub Ilić, načelnici; Sveta Radenković. Mih. Ljuština,
Vojko Koprivnik i dr. Landikušić, inspektori.


Prva sjednica 6. III. Tu se konstituišu. Glede osnovnih načela ne mogu
se sporazumjeti. B´ra se uži odbor od 5 lica, da prouče dosadanje pokrajinske
zakone i podnesu izvještaj. To se podnosi 21. III. Pošto se u osnovnim prins
cipima ne mogu složit´, prelazi se na tehničku stranu, razdiobu materijala u 12
dijelova.


1. Opštc odredbe.


ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja.


2. O postupanju s drž. šumama.
3. „ „ „ „ samoupr. šumama.
4. „ „ „ „ javnoprav. šumama.
5. „ „ ,, „ privatnim šumama.
6. O organizaciji drž. nadzorne službe.
7. O služnostima.
8. O spored, šum. proizvodima.
9. O administrât, postupku.
10. O šumskim krivicama.
11. O naknadi šteta.
12. Naročite odredbe i prelazna naređenja.
Uži odbor imao je izraditi svako poglavlje, ali pošto 25. IV. izvješćuje,
da radi opterećenja tekućim poslovima nije mogao da to učini, uzima se drugi
način rada t. j . da po dva člana izrade pojedine dijelove. Sjednici od 19. V.
prisustvuje i sam Ministar te na pritužbu članova, da kraj silnih tekućih
poslova ne mogu svršiti nacrta do određenog roka 20. juna, dozvoljujc, da
članovi komisije svaki drugi dan rade sam o zakon . Od onda su izrađeni
predloži za nacrte, koji su razaslani i članovima upravnog odbora. Rok je
međutim produžen do 15. jula. Konačno predlaže, da se pređe na razpravu o
principima novog zakona. —
Ćirkovi ć otvarajući debatu želi, da mnijenje J. Š. U. bude nezavisno
od želja i rada službenih organa. Čita se zatim predlog R u ž i ć e v u tom pred*
metu kao i dopuna dr. Ugrenovića, gdje se iznosi okosnica novog šumskog
zakona.
Petrovi č razlaže, kako su austrijski zakon izrađivali prvi stručnjaci
7 godina. Nemoguće je udovoljiti želji ministra, da se posao svrši u kratko
vrijeme, što priznaju ovo i izrađivači. Misli, da se danas ne možemo upuštati
ni u debatu o glavnim načelima, jedino možemo predložiti da se obrazuje
nova komisija. U tu da uđu najpriznatiji stručnjaci i pravnici. Pošto se u
ilaljnoj debati upuštaju pojedinci u razpravljanje načela o organizaciji službe,
Marinović predlaže, da se debata razvije u smjeru pitanja:


1. Tko ima izradjivati zakon.
2. š t o da uđe u njega. Prihvaća se.
Glede prvog pitanja iznosi se predlog Ružićev (da Udruženje izradi
zakon) i Petrovičev koji je poslednji i prihvaćen, te je odlučeno predložiti,
da i dalje radi komisija, upotpunjena novim članovim.


U komisiju će se predložiti: Dr. Anton Goglia, banski savjetnik Zagreb,
dr. Dragutin Trstenjak, vi. tajnik Ljubljana, M. Conte Viskovich, biv. savjetnik
pokr. up. Zadar, dr. Dimitrije Milosevic, vi. tajnik u Sarajevu. Osim njih još
da uđu u komisiju ovi šum. stručnjaci: Ing. Ružić iz Ljubljane, iz Bosne Pavao
Bilić, nadšumarnik iz Hankumpanije, a iz Vojvodine: Ilija Slijepčević, šum.
savjetnik.


Ćirkovi ć predlaže, da komisija već izrađene članke osnove šalje od
vremena do vremena odboru dot. sekciji. Prima se.


Na pitanje: što da uđe u zakon, saglašuju se svi s predlogom dr. Landi*
kušića, da zakon normira samo sve ono, što ima trajnu vrijednost
a da ne dolaze unutra odredbe, što mijenjaju današnje
pravne odnošaje i imaju samo prelazan značaj kao: otkup
servituta, ograničenje šuma, eksprop. vel. posjeda. Prima se.


S tim je zaključena debata o šum. zakonu.




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja.
621


Uzima se zatim na glasanje predlog Ružić » Petrovičev i poslednji dobiva


5 drugi 6 glasova. Zaključeno, da Landikušić i Manojlović potraže novu stili*


zaciju do sutra, pošto dr. Landikušić iznosi posređovni predlog.


Prelazi se na E v e n t u a 1 i j e.


1. Tajnik čita molbu udove Ž. Petroviča, nadš., koja je ostala sa 7 djece
bez hranitelja i penzije, jer penzije podšumara n´su još uređene. Predlaže da
1. članovi odbora medjusobno sakupe neku svotu, koja će biti temelj za akciju
sakupljanja prinosa. 2. Da društvo nešto dade iz svojih sredstava. 3. Da se
predstavkom umoli min´starstvo za uređenje tog pitanja.
Ad 1. Prima se. Iz kase društvene votira se 300 Dinara. Članovi odbora
sakupljaju međusobno 400 Din.


2. Sava Vučetić iznosi predlog u istom predmetu za obrazovanje pen«
zionog
fonda.
Ad 2. Podnijet će se ministarstvu.


4. Marinović iznosi predlog o carinama i želj. tarifama. Upućuje se od«
sjeku rada za šumski promet i trgovinu, da. do naredne skupštine izađe s
konkretnim predlogom.
5. Marinovi ć iznosi predlog o unapređenju rada u vlastitoj režiji
kod drž. šumarstva. Razvija se debata, u kojoj se svi prisutni slažu u tome,
da treba ovo pitanje čim prije raščistiti te se upućuje III. odsjeku, da do
glavne skupštine izradi konkretan predlog.
6. Čita se rezolucija Udruženja Ing. i Arh., kojom protestvuju protiv
donošenja zakona o opštoj upravi bez konzultovanja stručnjaka te se tehnička
služba stavlja pod policijsku kontrolu. Pozivaju Šum. udruženje, da se pri«
ključi protestu.
Nakon odulje debate prima se predlog Ćirkovićcv, da se ovo pitanje
u svezi s pitanjem šum. organizacije iznese pred narednu skupštinu putem
I odsjeka rada, koji će ga raspraviti Udruž. Ing. i zamoliti, da priopći, kakve
su korake poduzeli u toj stvari, da ih znademo poduprijeti, jer se načelno
slažemo s njima, podnoseći u istoj stvari proteste i rezolucije.


7. Ćirković iznosi predlog glede izrade željez. pragova. Zaključeno poslati
predstavniku ministarstva, a Ćirković da će tu stvar pobliže obraditi u Šum.
listu.
8. Vučetić govori o činovničkom pitanju i predlaže:
a) Da J. Š. U. stupi u svezu sa Savezom drž. službenika, te da se dele«
giraju dva činovnika ministarstva šuma i ruda, koji će biti u´ svezi s tim sa«
vezom i društvo naše o važnijim stvarima obavještavati. Delegira se dr. Lan«
dikušić i Ljuština.


b) Nadalje, da predsjedništvo izradi za slijedeću skupštinu rezoluciju za
požurenje riješenja činov, pitanja.


9. Vučetić govori o teškoći službovanja u južnim krajevima. Zaključeno,
da Vučetić izradi o toj stvari podstavku i podnese predsjedništvu.
Nastavak 23. augusta u 9 sati prije podne.


10. Na predlog Marinovićev zaključeno, da se ovaj put imenik svih čla«
nova, koji je još uvijek velikim promjenama izvrgnut, još ne tiska već samo
litografira u par primjeraka.
11. Na predlog tajnika zaključeno, da se za stroj pisaći, koji je društvu
vrlo potreban, može utrošiti do 5000 Din, ako mater, stanje društvu dopusti.
12. Prigodom skupštine pritužit će se Udruženje osobno kod ministra,
5




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 68     <-- 68 -->        PDF

622 Iz Jugosi. Šumarskog Udruženja.


da se predloži Udruženja ne riješavaju i spisi leže u ministarstvu ne riješeni
dugo vremena.


13. Blagajnik neka dade tiskati iskaznice, koje će se dijeliti članovima
na skupštini.
14. Na predlog Ružićev glede računovodstva razvija se debata, u kojoj
učestvuju svi članovi. Proizlazi se jednodušno mišljenje, da je šumarstvu ne*
ophodno potrebno posebno računovodstvo, ali se odustaje od rezolucije, već
je zaključeno skrenuti pažnju komisije za izradbu zakona, kako bi u taj zakon
došlo i pitanje samostalnog računovodstva.
15. I. sekciju vodi dr. Doka Jovanović, jer je bolestan nač. Metlaš,
a ima aktuelnih stvari u raspravi sekcije.
16. Ružić interpeliše radi praktičnih ispita za koje je razpisan natječaj
na temelju starih pravila. Iznosi i pitanje ispita srednjoškolca. Zaključeno, da
se ministarstvo požuri glede izdanja pravilnika, za koji je nacrt predložen.
Glede srednjoškolaca pošto se stvar tiče specijalno nekolicine iz područja di*
rekcije ljubljanske, da ova stavi konkretan predlog ministrstvu, jer se rečenim
pravilnikom rješavaju samo ispiti visokoškolaca, pa se ovaj ispit ne može
protezati i na srednjoškolce.
17. Divjak iznosi predlog glede osnivanja privrednog savjeta. Uputit
će se predstavka J. Š. U. i rezolucija sa glavnog zbora.
18. Čitaju se imena novih članova, koji pristupaju u J. S. U. Kao čla n
dobrotvor Ugar d. d. Sarajevo s 5000 Din prep. dr. Landikušić i Kne»
žević. 2. Tvrtka Feltrinelli et comp. P r a č e.
b) Utemeljači: I. Vaso Vasiljević, industrijalac Sarajevo , prep. Lan=
dikušić — Knežević.


II. Trg. industrijska banka, Beograd.
III. Banka i šted. Gorskog Kotara, Ravnagora.
IV. Hrv. slav. zem. hip. banka Zagreb.
V. Croatia d. d. za ind. drva Zagreb, prep. Marinović — Majnarić.
c) Redoviti : 1. Ing. Makso Kirchbauner, šum. nadsavjetnik Sar a =
j e v o, pr. Landikušić — Knežević.


2. Ing. Pavle Stepanović Jezarevski, šum. ing. Kruševac , pr. Vučetić
— Ćirković.
3. Juraj Šutija, okr. šumar B i t o I j .
4. Obrad Mcdlin, šumar Knin , pr. Blaha.
5. Milan Manojlović, š. ing. asistent Draganec , pr. Čcović.
Zatim se čita predlog Podružnice u Ljubljani glede novih članova, kos
jima se određuje kategorija članstva. Primaju se:


a) Za redovite članove:


1. Ing. Franc Dietinger, posestnik Brezno.
2. Franc Pleško, šum. uprav. Kokra.
3. Emil Weigel, gozd. svetnik SI. Bistrica.
4. Ing. Boleslav Črnagoj, š. ing. Ljubljana.
5. Ivo Urbas, posestnik Slemen.
6. Franc Petrič, okr. gozdar Ljutomer.
7. Ing. Gustav Hržič, š. nadkom. Mur. Sobota.
8. Ing. Ernest Bratuž, š. nadkom. Maribor.
9. Josip Schagl, upr. Pišeče.
10. Rudo Pleiner, okr. gozd. Guštanj.
11. Adolf Meliva, okr. gozd. Ravnik.


ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja.


12. Vinko Primožič, okr. gozd. Slov. Gradec.
13. Ignac Močnik, gozdar D. Lendava.
14. Karol Tippel, g. upr. Vurberg.
15. Josip Drachsler, gozdar Kostanjevica.
16. Franjo Gerlevc, gozdar Kostanjevica.
17. Mirko Hanzlowsky, gozdar Kostanjevica.
18. Ing. Franc Miklavič, g. upr. Bled.
19. Karol Ekel, višji admin. svetnik Ljubljana.
20. Viljem Drasal, gozdar Snežnik.
21. Jaroslav Kibic, gozdar Snežnik.
22. Ivan Srebrnič, rac. svetnik Ljubljana.
23. Ing. Franc Sevnik, g. upr. Boh. Bistrica.
24. Josip Krošelj, g. pris. Namršelj.
25. Josip Havliček, posestnik Krvava peč.
26. Anton Komcl, okr. g. Ljubljana.
27. Franc Kalan, okr. g. Ljubljana.
28. Alfred Busbach, okr. g. Ljubljana.
29. Ivan Ahačič, okr. g. Ljubljana.
30. Gustav Kordon, Logatec.
31. Rafael Ravnik, Kočevje.
32. Hinko Janša, Boh. Bistrca.
33. Viktor Svoboda, Bled.
34. Valentin Tomše, Bled.
35. Leon Détela, goz. upr. Stražišče.
36. Jaroslav Dfimal, gozd. Videm.
37. Josip Blejer. rev. goz. Črni Vrh.
Za pomagače:


1. Franc Črnagoj, učitelj Črna.
2. Dr. Frid. Lukman, odvet. Ljubljana.
3. Jeschonig, posestnik Arjavas.
4. Aleš Vodnik, posestnik Sp. Kokra.
5. Dr. Oskar Orosel, odvet. Maribor.
6. Viljem Rozman, duhov. Maribor.
7. Dr. Ivan Tavčar, odvet. Ljubljana.
8. Alojz Godec, posestnik Rudbreg.
9. Josip Koriman, posestnik Fala.
10. Joško Babnik, Lobnica.
11. Ivan Pušnik, Šmartno.
12. Pavel Glančnik, Pragersko.
13. Miroslav Ausch, Pragersko.
14. Gašpar Karničnik, Rudeči Breg.
15. Rudolf Writsel, Korninec.
16. Franc Šemrov, odv. Kranj.
17. Anton Skerbinek, les. trg. Selnica.
18. Josip Janežič, pos. Stara vas.
Za utemeljače:


1. Uprava velep. Snežnik.
2. Uprava bar. Borna, Tržič.
3. Drž. upr. sek. dobra Szaparv M. Subota.
5*