DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja.


lega, koji su sakupljanjem inserata kao i sakupljanjem doprinosa i potpora
omogućili izlaženje Sum. lista. Uzima se na znanje uz blagodarnost predsjednika
onoj gospodi, koja su sakupljanjem sretstava omogućili rad udruženju.


IV. Prelazi se na razpravu o stanovištu udruženja prema
agrarnoj reformi, koja ima oblik ankete, na kojoj učestvuju i spomenuti
službeni izaslanici. Izvjestitelj V. odsjeka g. inšp. Ljuštin a izvješćuje nas
ročito o onim odgovorima, koji još nisu bili stigli do zadnje sjednice, naročito
šum. direkcija (Apatin, Sušak, Vinkovci) te čita referat g. prof. dr. Ugreno=
vica, poslan uredništvu Šum. lista, a izrađen za gosp. šum. fakultet u Zagrebu.
Izvjestitelj se slaže potpuno s referatom gosp. Ugrenovića te izjavljuje, da
tom referatu nema što ni dodati ni oduzeti, jer je taj tako reći sukus svih
odgovora. Žel;, da se taj referat uzme za podlogu debate.
Čeovi ć se slaže s izvodima Ugrenovića, jer je i sam slične predloge
stavio na prošloj sjednici. Predlaže, da se u odgovor minist. predloži i ovaj
referat.


R u ž i ć misli, da bismo trebali odgovoriti pretpunim zakonskim pred*
logom. Ovo je samo općeniti odgovor. Treba raščistiti neka pitanja tako:


1. Šta je to veliki šumski posjed?
2. Treba osigurati državi pretkupno pravo nad svim kompleksima. Zatim
da se uzmu u razpravu pojedine točke referata.
Ljuština : Mi ne možemo izrađivati zakon niti smo pozvani zato. To
će učiniti ministarstvo, a mi možemo dati smjernice za izradu zakona. Pojam
vel. posjeda mijenja se prema prilikama.


Petrovič : Zakon mora odrediti pojam velikog posjeda. Za taj pojam
postoje 2 kriterija: 1. to je kompleks šuma, koji bi omogućio vlasniku lagodan
život, da ništa ne radi (t. zv. Couponschneider), 2. koji podmiruje potrebu
dotičnika na drvetu. On misli, da država polazi s ovog drugog gledišta. Drvo
je potrebno kao i kruh; ne smije ga nitko monopolizovati u svoje ruke. Svi
oni kompleksi, koji nisu potrebni za podmirenje ličnih
potreba na drvu dot. posjednika, čine veliki šumski po>
s j e d. Država želi regulisati podmirenje lokalnih potreba. Zašto to ne bi moglo
činiti i z. z. te općine? Misli, da se ne smije spriječavati samoupravna tijela
u eksproprijaciji šuma. Neka i ona nabavljaju šume, a država neka drži u ru=
kama nadzor pazeći, da se racionalno gospodari. Protivi se tome, da država
preuzima zaštitne šume, preuzimajući tako na sebe pasivu pojedinaca.


Dr. Landikušić: Uzrok eksproprijaciji su ekonomske i soci»
jaln e potrebe . One se moraju pokriti. Prije svega treba riješiti neka
druga pitanja kao u Bosni pit. servituta . Istodobno treba ustanoviti te
potrebe . U prvom redu će se one pokrivati iz općinskih šuma, zatim iz
šuma veleposjeda i konačno iz državnih. Ako su socijalne potrebe jače, onda
neka se eksproprišu i trg. i industrijske šume. Tek onda, kad se te potrebe
ustanove, možemo raspravljati o 2. točci, o stanovištu g. Petroviča.


O nacijonalnospolit. motivu ne može biti ovdje govora, jer se to pitanje
rješava špecij. zakonom, a temelji se na međunarodnim ugovorima.


Slijepčevi ć se uglavnome slaže s Petrovičem i drži, da je ekspro»
prijacija potrebna u prvom redu za samoupravne oblasti, u 2. redu za državu.
Samoupravna tijela brinu se za potrebe svoga kraja, a država za sve. Zato
neka samoupravna tijela prva eksproprišu. Teška je definicija vel. posjeda.
Agrarna politika nema za to opće definicije, jer je. ona u svakoj državi druks