DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. lega, koji su sakupljanjem inserata kao i sakupljanjem doprinosa i potpora omogućili izlaženje Sum. lista. Uzima se na znanje uz blagodarnost predsjednika onoj gospodi, koja su sakupljanjem sretstava omogućili rad udruženju. IV. Prelazi se na razpravu o stanovištu udruženja prema agrarnoj reformi, koja ima oblik ankete, na kojoj učestvuju i spomenuti službeni izaslanici. Izvjestitelj V. odsjeka g. inšp. Ljuštin a izvješćuje nas ročito o onim odgovorima, koji još nisu bili stigli do zadnje sjednice, naročito šum. direkcija (Apatin, Sušak, Vinkovci) te čita referat g. prof. dr. Ugreno= vica, poslan uredništvu Šum. lista, a izrađen za gosp. šum. fakultet u Zagrebu. Izvjestitelj se slaže potpuno s referatom gosp. Ugrenovića te izjavljuje, da tom referatu nema što ni dodati ni oduzeti, jer je taj tako reći sukus svih odgovora. Žel;, da se taj referat uzme za podlogu debate. Čeovi ć se slaže s izvodima Ugrenovića, jer je i sam slične predloge stavio na prošloj sjednici. Predlaže, da se u odgovor minist. predloži i ovaj referat. R u ž i ć misli, da bismo trebali odgovoriti pretpunim zakonskim pred* logom. Ovo je samo općeniti odgovor. Treba raščistiti neka pitanja tako: 1. Šta je to veliki šumski posjed? 2. Treba osigurati državi pretkupno pravo nad svim kompleksima. Zatim da se uzmu u razpravu pojedine točke referata. Ljuština : Mi ne možemo izrađivati zakon niti smo pozvani zato. To će učiniti ministarstvo, a mi možemo dati smjernice za izradu zakona. Pojam vel. posjeda mijenja se prema prilikama. Petrovič : Zakon mora odrediti pojam velikog posjeda. Za taj pojam postoje 2 kriterija: 1. to je kompleks šuma, koji bi omogućio vlasniku lagodan život, da ništa ne radi (t. zv. Couponschneider), 2. koji podmiruje potrebu dotičnika na drvetu. On misli, da država polazi s ovog drugog gledišta. Drvo je potrebno kao i kruh; ne smije ga nitko monopolizovati u svoje ruke. Svi oni kompleksi, koji nisu potrebni za podmirenje ličnih potreba na drvu dot. posjednika, čine veliki šumski po> s j e d. Država želi regulisati podmirenje lokalnih potreba. Zašto to ne bi moglo činiti i z. z. te općine? Misli, da se ne smije spriječavati samoupravna tijela u eksproprijaciji šuma. Neka i ona nabavljaju šume, a država neka drži u ru= kama nadzor pazeći, da se racionalno gospodari. Protivi se tome, da država preuzima zaštitne šume, preuzimajući tako na sebe pasivu pojedinaca. Dr. Landikušić: Uzrok eksproprijaciji su ekonomske i soci» jaln e potrebe . One se moraju pokriti. Prije svega treba riješiti neka druga pitanja kao u Bosni pit. servituta . Istodobno treba ustanoviti te potrebe . U prvom redu će se one pokrivati iz općinskih šuma, zatim iz šuma veleposjeda i konačno iz državnih. Ako su socijalne potrebe jače, onda neka se eksproprišu i trg. i industrijske šume. Tek onda, kad se te potrebe ustanove, možemo raspravljati o 2. točci, o stanovištu g. Petroviča. O nacijonalnospolit. motivu ne može biti ovdje govora, jer se to pitanje rješava špecij. zakonom, a temelji se na međunarodnim ugovorima. Slijepčevi ć se uglavnome slaže s Petrovičem i drži, da je ekspro» prijacija potrebna u prvom redu za samoupravne oblasti, u 2. redu za državu. Samoupravna tijela brinu se za potrebe svoga kraja, a država za sve. Zato neka samoupravna tijela prva eksproprišu. Teška je definicija vel. posjeda. Agrarna politika nema za to opće definicije, jer je. ona u svakoj državi druks |