DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 617 čija. Predlaže, da se referatu Ugrenovićevom dodadu još neke izmjene i upot= punjenja. S t a m e ri k o v i ć ističe razliku između agrarne reforme šumarstva i poljos privrede. Ondje se išlo za tim, da se podmire pojedinci, ovdje pak da se osigura trajno podmirenje potreba naroda. U tom cilju ima onaj budućnost, tko više producira. Treba se odrediti stalan odbor , koji će ustanovljivati, tko bolje radi i producira i koji će određivati eksproprijaciju ondje, gdje je nužda. Kod toga ne odlučuje broj hektara, već faktična potreba. Gdje ta postoji, ondje će se i manji broj hektara morati ekspro« prisati, a gdje ne postoji, ondje će i veći broj ostati po* šteđen, ako samo dotičnik valjano gospodari, a uvijek će se naći načina, da ga se prisili na valjano gospodarenje. Č e o v i ć : Blizina šume nije odlučna za podmirivanje potreba. Glavno je, da se uredi saobraća j i tu je onda jamstvo,, da će potrebe biti pod* mirene. Navodi primjere brodske imovne općine, koja kupuje te iz daljine dovoz! drvo, ugalj a t. d. za ogrev, a skupu hrastovinu prodaje. Ljuštin a tumači odredbe ustava, koji dopušta eksproprijaciju u korist samoupravnih tijela. To je samo za podmirenje potreba. Da se ima prvotno u korist države eksproprisati to je kočnica , da se ne rasipa sa šumom i drvima. Za točku 4. Ugrenovićevog reasumea želio bi izmjenu, da bi šume industrijskih poduzeća trebal o poštediti od eksproprijacije, a da se ne metne imperativ, da moraj u biti pošteđena. La n g govori općenito o eksproprijaciji. Boji se, da će se nakon ekspro* prijacije smanjiti produkcija. Treba u zakonu o eksproprijaciji naći načina, du se osigura povišenje produkcije ili da ona ostane barem na istoj visini. Drži eksproprijaciju suvišnom sve datle, dok veleposjedi racijonalno uzgajaju svoje šume te pojmiruju potrebe okolice na drvu. Marinović : Svi se načelno slažu s izvjestiteljem u tome, da se Ugres novićev referat uzme za podlogu debate, kao i u tome, da mi u odgovoru ministarstvu dademo sada samo smjernice za izradu zakona o eksproprijaciji. Prema tome imamo se složiti u rezoluciji, koja će biti izraz našeg stanovišta. Predlaže, da izvjestitelj čita točku po točku Ugrenovićevog reasumea i da se o svakoj točci razvije debata, dok se ne složi večina u tekstu. Konačno bi se dodale još one točke, kojih se Ugrenović nije dotakao. Prima se. Potom se je nakon opširne debate primila rezolucija, priopćena u 8. broju Šum. lista, složena u obliku odgovora na poznatih 11 pitanja. Do veće debate dolazi kod pitanja 6. glede otkupa servituta, koji postoje samo u Bosn ; iznose svoje podlage dr. Danda, dr. Landikušić, Ćirković, Ružić i Čeović. Razvija se debata o tome, ima li se u rezoluciji spomenuti način razrešivanja servituta (dr. Danda i dr. Landikušić), ili da se općenito rekne po predlogu Ružićevom »Novih servituta se ne smije praviti. Postojeće treba urediti, po mogućnosti otkupiti« ili konačno da se u to pitanje kao naročito bosansko, za koje će trebati sakupiti podatke po direkciji sarajevskoj," te ga riješiti naročitim zakonom, uopće ne upoštamo, te se ministarstvu kao odgovor na 6. točku rekne (Ćirković — Čeović): »U pitanju servituta neka se pozovu direkcije šuma, da prema svojim naročitim prilikama iznesu svoje stanovište.« Uslijed debate dolazi do glasanja, kod kojeg dobiva većinu predlog Čeovićev. Prelazi se na 12. točku: Pitanje pravedne otštete. |