DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Agrarna reforma i šuma. 561 eventualnih nedostataka ekspropriacijom velikog šumskog po« sjeda. 4. Socijalna nužda kao motiv. Raspored šuma i potrošišta drveta nije svagdje jednak. U nas imade područja, u kojima je produkcija drveta jednaka trošnji, ima nadalje po* dručja s izrazitim manjkom te takovih sa izrazitim suviškom drveta. U slučajevima jednakosti produkcije i trošnje moći će lako nadzorna vlast riješiti tu socijalnu brigu oko pokrivanja potrebe. Naprotiv je za područje manjka i suviška drveta po« trebna nivelacija odnosno raspodjela drveta, a to može da se vrši samo razumnom saobraćajnom politikom. Važnost ovoga momenta iskače još većma, ako uvažimo, da se u nas područja s manjkom drveta prilično poklapaju s područjima suviška žitarica i obrnuto, te da će se prema tome jednim potezom sa* obraćajne politike moći u isti čas da riješe dva važna pitanja: reparticija žitarica i drveta, dakle osnovnih uslova za život uopće. Prema tome se i pitanje socijalne nužde gledom na opskrbu drvctom može daleko ispravnije riješiti razumnom saobraćaj; nom politikom i administracijom nego eksproprijacijom. 5. Nacionalno ekonomski, šumarsko «poli* tički i finansijski motivi. a) Nacionalno«ekonomska važnost šume kao gospodarskoga objekta ne izvire toliko iz prirode ili kategorije njegove vlasnosti već iz njega samoga iz njegovih osebina, ko« risti i prihoda, što ih ona odbacuje s posredstvom administracije i ekonomisanja. Dakle bitnost nacijonalno«ekonomske važnosti nekoga objekta, kojim se ekonomiše, u tom je- da taj objekat uistinu odbacuje maksimum koristi po općenitost (prihodi, mo« gućnost zarade i podmirenja potreba, klimatička, higijenska važnost šuma), tek je na drugom mjestu pitanje forme posjeda odnosno kategorije sopstvenosti. Ili drugim riječima: bitnost je, kako se gospodari i upravlja nekom šumom — gledom na opće« nitost — a u drugom je redu pitanje, da li je ta šuma državna, općinska ili privatna. b) Nijedna grana privrede ne stoji pod tako intenziv « nim oblasnim nadzorom kao šumsko gospodarstvo. Nig« dje ne zahvata državna vlast u sferu privatnika tako duboko kao kod šumskog gospodarstva. I to se zahvatanje i ograničiva« nje dade još pooštriti i proširiti. Dakle je državi dana potpuna mogućnost, da već snagom svoje nadzorne vlasti skrene šumsko gospodarenje privatnika u kolosjek najširih narodnih interesa a da pristupi k eksproprijaciji onda. kad putem nadzora te even« tualnog podržavljenja uprave ne bi došla k cilju. c) Pa sve kad bi se dopustilo, da je odlučan momenat vlas« nosti, te kad se uporedi šumsko gospodarskog privatnika s onim države i općine- nesumnjivo je, da je pored današnjeg stanja državno administrativnog aparata da prihod šume pri« vatnog šumskog gospodarstva (vidi Lenarčič: Misli o agrarnoj reformi u Sloveniji) veći. Razlozi toj velikoj prednosti privatnog |