DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja.


Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko
pomoćnog osoblja.


U našoj struci ima više pitanja, koja su još i nrije prevrata
željno čekala svoje riješenje. Momenat stvaranja naše nove
države povećao je broj tih neriješenih, aktuelnih pitanja, a raz*
nolikost šum. gospodarenja u raznim krajevima oteščava njihovo
jednolično riješenje.


Među takova pitanja moramo ubrojiti i izobrazbu našeg
lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja, koja je u pojedinim kra*
jevima naše domovine raznolika, a nije svagdje udešena prema
faktičnim potrebama šum. struke. U šumarskim krugovima Hrv.
i Slavonije, gdje je bio izraziti nadšumarski sistem, se je
odavna osjećala potreba, da se izobrazbi lugarskog osoblja po*
sveti dolična pažnja, jer na cijelom teritoriju Hrv. i Slav. nije
postojala ni jedna jedina lugarnica, te se je lug. osoblje refera*
tovalo iz pohađača privatnih tečajeva i pisara šumarija, koji
redovito nisu posjedovali veće školske spreme od osnovne škole.


U drugim krajevima kao n pr. u Bosni, gdje je postojala
neka kombinacija nadšumarskog i šumarničkog sistema, postojala
je srednja šumarska škola, za koju se zahtijevalo četiri razreda
srednje škole; u Sloveniji nije postojala srednja škola, ali su se
primali u službu apsolventi srednjih škola iz inozemstva.


U Srbiji je postojala lugarska škola u Aleksincu.
Upravitelj te škole g. inspektor Sava Vučetić, upravio je
Ministarstvu šuma i rudnika još u oktobru 1920. dolje navedeni
akt u ovom pitanju, no taj je korak ostao bez uspjeha.


GLAVNOJ ŠUMARSKOJ DIREKCIJI


BEOGRAD.


Završenjcm II. kursa praktične Šumarske škole u Aleksincu i Skoplju
krajem novembra i decembra biće izbačeno oko 200 novih čuvara drž. šuma.
Mislim da ovime nije popunjen broj naročito u Makedoniji, Crnoj Gori, i
Vojvodini. Sem toga veliki broj čuvara šuma biće izbačen, a mnogim iznurenim
treba dati penziju; mnoge za terensku službu više nesposobne treba prvenstveno
upotrebiti za administrativnu službu; više njih biće kao nesavesni za svagda
otpušteni; po neki će čak napustiti šumarstvo; izvesni broj stupice u kurs;
procenat umiranja biće poslije svih nedaća veći i. t. d. Sa svega prednjeg
nalazim, da je bezuslovno potrebno, da jedna praktična Šumarska Škola stalno
radi.


Najpodcsnije mesto jeste Aleksinac, u sredini je i ima najviše objekata
za demonstrativno i praktično učenje.
Vreme od 6 meseci je i suviše kratko, da bi mogli pribaviti najpotrebnijeg
znanja.