DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 24 <-- 24 --> PDF |
662 Izgradnja šumskih prometila. Ing. Žarko Miletić - -Ing. Milan Marinović (Zagreb): Izgradnja šumskih prometila. Važnost prometila. U članku »Ideja potrajnosti u nauci o uređivanju šuma«, izašlom u 5. i 6. broju »Šumarskog lista«, istakli smo, da je naj? veča zapreka povoljnom iskorištenju etata velikih šumskih kom; pleksa pomanjkanje ili potpuna nestašica prikladnih šumskih prometila. Naveli smo nadalje, da je pitanje izgradnje prometila naše najaktualnije savremeno pitanje, o čijem valjanom riješen ju ovisi prosperitet i budućnost čitavog našeg, a pogotovo državnog šumskog gospodarstva. Šuma bez prometila vrijedi malo ili ništa, ona je mrtvi kapi* tal, koji ne nosi nikakove koristi. Tek silnoj regenerativnoj spo* sobnosti šume ima se zahvaliti, da se šuma kao takova održi te da ne propada. Dolazimo do tipa prašume, koja je anahronizam u današnjem vremenu. Javni su putevi i ostala prometila žile kucavice privrednog života neke zemlje; ona su najbolje mjerilo za prosuđenje bila privrednog života i kulturnog stanja nekog naroda. Isto tako možemo i po šumskim prometilima da prosudimo stepen i razvoj šumskog gospodarstva te njegovu rentabilnost. Slaba i nerazvit jena šumska prometila znak su nerazvijenog, primitivnog šum* skog gospodarenja, koje u povodu toga ne daje onih prihoda, koje bi moralo da daje. Šumsko gospodarenje proizvađa »masenartikle«, te je naj= važnije pitanje: dovesti ih na tržište. Taj faktor, dovoz do tržišta, igrao je uvijek, a pogosto danas igra najveću ulogu kod određenja cijena drvetu vi šumi. Bez prikladnih prometila nema sustavnog, intenzivnog gospo* darenja; čitavo iskorištavanje u tom slučaju poprima vid »Raubs wirtschaft=a«, u kojem se siječe bez sistema i reda, često i ne= zrele, bliže sastojine, dok se u udaljenijim prijedjelima ostavljaju prezrele šume, da se same ruše od starosti. Važnost prometila po šumu i financijalni uspjeh gospoda; renja je tako evidentna, da je to suvišno na široko razlagati. Radi se jedino o tome, da se nađu putevi i sretstva, kako da se dođe do njih. U stranim, naprednijim zemljama je pitanje ...* metila već riješeno pitanje, pa ne će biti na odmet, ako pogles damo, kolika se je važnost posvećivala tome pitanju i kako su ondje dolazili do sretstava, potrebnih za izgradnju putne mreže. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Izgradnja šumskih prometila. Šumske investicije u stranim zemljama. a) Njemačka i Austrija. Već odavna se uvidjela važnost prometila u stranim zem; ljama te se njihovoj sistematskoj izgradnji posvećivala najveća pažnja. Mnogobrojna prometila presijecaju šumske komplekse, tako da izvoz drva ne zadaje nikakovih većih poteškoća. Dona= samo neke podatke o investicijama u njemačkim državnim šu* mama prema Schwappachu:1 Površina Na gradnju puteva Cisti prihod po ha potrošeno : na 1 ha državnih maraka Držav a maraka godišnje šuma od 1886.-1905. odl886.-1905. ha 1908. 1908. godišnje godišnje 2,951.794 1-20-1-80 .82 8-00—24-00 23-53 Bavarska 937.032 1-10-180 205 14-00-25-00 26-26 Wurtemberg 196.025 2-80—3-80 4-29 35-00-63-00 66-64 180.415 3-00-5-00 4-17 40-00-55-00 56-33 EIsas-Lotaringija . 154.916 1-40—3-40 2-06 17-50-44-00 24-42 95.296 3-40-5-70 5-10 2700-50-00 47-09 Kako vidimo, velike su svote godišnje utrošene u izgradnju i uzdržavanje šumskih prometila; s druge je strane i čisti prihod znatno porasao, jer i ako su cijene drvetu uslijed devalvacije novca vremenom porasle, to ipak moramo viši prihod pripisati .... većim dijelom povoljnom utjecaju izgradnje prometila. U Badenu je na šumskoj površini od okruglo 95.000 ha za navedenih 20 godina sagrađeno 1000 km puteva sa troškom od 5,300.000 M.; uslijed toga bilo je moguće povisiti redovni god. etat za 200.000 m:;; čisti prihod — odbivši troškove investicija — podigao se godišnje za 2 mil. maraka, što za 20 godina iznaša 40 mil. maraka, naprama 5.3 mil. M. utrošenih na investicije. Vrijednost drveta narasla je sa 9-1 M. po 1 m3 u god. 1886. na 12-98 M. u godini 1905., dakle za 42-6%. Navedeni podaci dovoljno osvijetljuju unosnost takovih in* vesticija. Iza tolikih sigurnih uspjeha dan današnji u Badenu se ne mudruje mnogo, kad treba izgraditi kakav put, jer se drži sigurnim, da će se svakako rentirati i brzo isplatiti. No ne samo na izgradnju novih, nego i na uzdržavanje pcs stojećih puteva troše se velike svote. Tako je n. pr. u šumskoj upravi St. Blasien za vrijeme od 1898.—1907., a na površini od 3.600 ha, za gradnju puteva potrošeno godišnje popriječno 40.000 M (dakle više od 100 M po 1 ha), a za uzdržavanje godišnje 1 Schwappach: Mitteilungcn des deutschen Forstvereincs 1910. — 4. svezak, saopćeno u djelu: Musznay: Erdôrendezésiink fejlesztésérôl 1911. — Str. 61. — (O razvoju našeg uređenja šuma.) |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 26 <-- 26 --> PDF |
664 Poslije skupštine u Beogradu. 16.500 M, što na 1 ha iznaša 4-58 M. To iznaša toliko, da bi se u jednoj našoj šumskoj upravi, velikoj 10.000 ha, za 10 godina na izgradnju prometila trebalo potrošiti 1,000.000 M., a za njihovo uzdržavanje god. 45.800 M., a to sve izrečeno u predratnoj vris jednosti novca! Prema Kaanu1 bilo je u Saskoj godine 1902. — 300 km usko* tračnih šumskih željeznica otvorenih i za javni saobraćaj; u Pruskoj se za vrijeme od 1892. do 1902. sagradilo 14 takovih že= ljeznica uz inicijativu i potporu državnog šumarstva. U badenskom Schwarzwaldu, u šumskoj upravi Herrenwiese, trošilo se g. 1907. po 1 ha 5-14 M samo na uzdržavanje puteva i ostalih prometila. Od svih njemačkih država u tom pravcu prednjači Baden, nu i ostale su države u posljednje vrijeme ulo= žile znatnih svota u modernizcvanje svojih šumskih prometila. U Wurtembergu je za vrijeme od 1896—1902. godišnje utro* šeno popriječno za novogradnju puteva 310.175 M," a na uzdrža* vanje već sagrađenih 330.280 M, dakle ukupno 640.455 M ili 3:40 M po 1 har Kao klasičan primjer za to, što se može postići jednim veli; kim, dobro smišljenim te provedenim investicionim planom, napominjemo Austriju. Usprkos velikih uređaja za splavljenje drva nikako se nije moglo postići intenzivnije gospodarenje, koje bi odbacivalo veće prihode iz državnih šuma te onih, koje stoje pod osobitim drž. nadzorom. Nastojalo se, da se od transporta drva vodom, prijeđe na otpremu suhim prometilima, te su se u jedan veliki investicioni program uvrstile sve nužne radnje za prove* denje tih osnova. Međutim za provedenje toga velikog programa nedostajalo je glavno, a to su bila potrebna financijama sretstva. Već su se poveli pregovori o tom, da se na te šume digne inve= sticioni zajam, iz koga bi se sagradili predloženi putevi te že= Ijeznice. Do realizovanja toga zajma nije došlo, jer je g. 1895. i u parlamentu prodrlo shvaćanje o velikoj važnosti šumarstva u državnom gospodarstvu, te su u redovni državni budžet uvrštene znatne svote za izgradnju šumskih prometila. To doba znači raskršće u razvoju austrijskog šumarstva. Velike investicije provedene su u alpinskim zemljama, a naročito u prostranim karpatskim šumama Galicije i Bukovine. U kratkom razdoblju od 1897.—1902. utrošeno je u Austriji (izuzev Buko= vinu) ukupno 12 mil. kruna za šumske investicije, što je vrlo ve« lika svota za tadanje finaneijalne prilike te opću skupoću novca u to vrijeme. Posljedice te dalekovidne investicione politike velikih kori* cepcija osjetiše se doskora: piljeno, jeftino drvo iz Galicije na= valilo je kao bujica u Gornju Ugarsku, pogotovo prugama: Stani= slaw—Kôrosmszô te Uzsok—Lawov. I u slijedećim su godinama 1 Kaân: Otse vagy vasut? (Put ili željeznica). Erdészeti Lapok 1902. VI. 659. str. 2 Kaân: A kiiliôld erdôgazdasâgi beruhâzâsai (Šumske investicije u ino-. stranstvu). Erd. Lapok 1901. XII. str. 1185. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Izgradnja šumskih prometila. 665 stalno uvrštavane znatnije svote u redovni budžet, te je to nasto* janje vlade naišlo na svestrano odobravanje i pobudu za još intenzivniji rad. Uz gradnju šumskih prometila došle su zapadne države već odavna do spoznaje, da je sav posao, utrošen u gradnju tih pro= metila uzaludan, ako se šumski putevi ne dovedu u svezu s jav* nim prometilima. Šumoposjednik ne smije očekivati od siromaš* nih općina, da snose sve terete za popravke puteva i cesta, koji su često stradali u najvećoj mjeri baš uslijed izvoza šumskih pro= dukata. Zato vidimo, da njem. državni šum. erar troši velike svote u popravke i uzdržavanje javnih cesta i to ne samo za one, koje prolaze kroz drž. šume, nego i na one, koje su izvan šume, ali padaju u njihovu interesnu sferu. Još 1857. godine naglašeno je načelo u Bademi, da treba da= vati doprinose za uzdržavanje takovih puteva,1 a to načelo po= tvrđeno je u novije vrijeme i riječima, kao i djelom, jer je Ba= den u novije vrijeme izdavao za uzdržavanje javnih puteva go= dišnje preko 100.000 K.2 Austrijsko drž. šumarstvo, veli Kaân1 ne žali materijalnih sretstva, pomažući dizanje javnih puteva u šumskim predjelima, dapače nije rijedak slučaj, da samo gradi javne puteve na teret šum. erara, koje puteve onda prepušta općinama uz obvezu, da ih popravljaju pod nadzorom organa drž. šumarstva. b) Šumske investicije u Bukovini. Iz navedenih podataka vidimo lijepe primjere o velikom značenju šumskih prometila za razvoj šumskog gospodarenja u jednoj zemlji. Nu sve to iščezava prema uspjesima, koji su žila= vim radom polučeni u Bukovini. Prema Opletalovinr´ riječima je Bukovina klasična zemlja, u kojoj su moderna transportna sret= stva prošla tvrdu školu života i sjajno dokazala svoju potpunu uporabivost u savremenom šumskom gospodarstvu. U najkra= ćim ćemo crtama opisati stanje šuma, na koje se odnosi naše razlaganje. Površina grčkosistočnih zakladnih šuma iznaša okruglo 250.000 ha. Jedna petina površine leži u području rijeka: Zlatna Bistrica, Seret i Ceremoš, te se iz tih šuma drvo splavilo sve do obale Crnog mora. — Transport drva vršio se dakle vodenim putem, te su te šume ipak odbacivale neki. i ako maleni prihod. Kaân: A nćmet >ends´e u faértckesitési elvek alkalmazâsa. (Unovčenje drveta po načelima, uobičajenim u njem. šumama). Erd. L. 1904. 1 »Die Forstvcrwaltung Badens 1857. Karlsruhe. 2 Krutina: Die Badische Forstvcrwaltung und ihre Ergebnisse« 1891. 3 J. Opletal: Forstliche Bauinvestitionen in Bereiche der k. k. Direktion der Giiter des Bukowiner gr.sorient. Religionsfondes in Czernowitz. Wien 1906. i J. Opletal: Das Forstliche Transportwesen i t. d. Wien 1913. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 28 <-- 28 --> PDF |
666 Izgradnja šumskih promctila. U ostalim dijelovima šumskog posjeda palio se ugljen, pc= taša ili se proizvađala cijepana roba, kod čega se upravo na naj; neracionalniji način iskorištavalo drvo. To je bilo jedino, ali i mršavo vrelo prihoda, koji nijesu bili ni sjena onoga, što su šume mogle i morale davati. Gospodarenje prije godine 1888. naziva Opletal drevnom prošlosti. Da se ipak iz tih silnih kompleksa šuma izbiju neki veći prihodi, davane su eksploatatorima velike pogodnosti kod kupa drva, a koje pogodnosti nikako nijesu bile spojive sa principima razvijenijeg šumskog gospodarenja. Dužnost kupca je bila, da sagradi nužna prometila, koja će nakon izmaka ugovora prijeći u vlasnost fondova. Da se omogući amortizacija kapitala uloženih u prometila, grupisane su sječine na velikim, suvislim površinama; uz takove i druge velike koncesije nađoše se eksploatatori i otpoče veliki rad u bukovinskim šumama. Na taj način povećaše se i prihodi; šumskim cestama i željeznicama otvoriše se za saobraćaj i takovi predjeli, koji su prije smatrani za nepristupne. Šumska j_e uprava tada uvidjela silnu važnost prometila za svaku šumsku eksploa» taciju. U onim predjelima, koji nijesu bili predani eksploatator rima na sječu, počela je uprava iz vlastitih sretstava, t. j . iz re= dovnih prihoda, da sama gradi prometila. U godinama 1887.— 1898. investiralo se 1,433.000 K u transportna sretstva; u 13 šum* skih uprava sagrađeno je okruglo 127 km cesta i željeznica. U isto vrijeme počeše da izlaze desetgodišnji eksploatacioni ugovori; odmah se opazilo, da je bila počinjena velika pogreška, što se prepustilo kupcu, da sam gradi prometila. Usprkos sviju napora nije uspjelo prisiliti kupce, da grade prometila stabilnijeg značaja. Pilane, koje su kupci sagradili, nijesu mogle nikako zadovo* ljiti, jer su bile nesolidno izgrađene i daleko u šumama, samo da se trošak transporta surovina što više umanji. Eksploatatore ipak pripada ta zasluga, da su oni prvi uveli u život šumske željeznice. Kako su svi objekti bili više efemernog značaja, pruge nesolidno trasirane a vožnja u zavojima opasna, to se od preuzetih objekata nije moglo ništa upotrijebiti. Uzalud je drvo bilo prodavano uz bagatelnu cijenu jer investicije, koje su imale po izmaku ugovora da pređu u vlasnost fondova, nijesu ništa vrijedile, a bile su indirektno preskupo plaćene. To stanje opisuje Opletal riječima:1 »Kupci su stekli milijone u tom poslu, a upravi fondova ostadoše - usprkos velike prodane drvne mase, a za bagatelu - - veliki, suvisli kompleksi prašuma, ne spo» sobni za bilo kakovu operaciju.« Na osnovu toga gorkog iskustva s pravom se zaključilo, da to nije bio pravi put, kojim će se šuma sigurno i trajno otvoriti svjetskom prometu; jedina je korist bila skupo plaćeno iskustvo, a uz ostale štete još i gubitak vremena od deset godina. 1 Opletal: Das foistl´che Transportwesen str. 235. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Izgradnja šumskih prometila. 667 Uprava fondova uvažujući tu spoznaju, a s druge strane pri« tisnuta sve većim rashodima, koji su kao reakciju zahtijevali i veće prihode, dakle i intenzivnije gospodarenje, morala je da nađe izlaz iz te mučne situacije, te da gospodarenje nakrene u drugi pravac. Kod toga se pošlo od ove spoznaje: Eksploatacij a prašuma, koje nam je prošlost ostavila, mora se provoditi novcem, dobivenim od prijašnjih prodaja, t. j. potrebni kapital ima se uzeti iz same šume. Jedini ispravni put, kako da se dođe do valjanih prometila jest, da se nji* h ova izgradnja preuzme u vlastite ruke.1 Sva prometila, koja je trebalo u najskorije vrijeme sagraditi uvrstila su se u jedan detaljno izrađeni investicioni plan, koji je zasnovan na širokoj osnovici. Potrebna sretstva imaju se namaknuti iz nagomilanih gotovina fondova, putem t. zv. i n v e * s t i c i o n o g zajma . Za provedbu preliminiranih radova stav* Ijena je na raspoloženje svota od 5,328.000 K, preduzeti građevni program imao se za vrijeme od 1898.—1908. provesti; dug se morao amortizirati do konca godine 1933. uz 4% % kamate. Držeći pred očima šum. gospod, stanovište, nije se ondje zaboravilo na dužnost šumoposjeđnika, koju on ima s nac. eko= nomskog gledišta prema javnim prometilima. Uvidjelo se je, da gradnja prometila može imati pravi efekat samo onda, ako se uporedo s izgradnjom prometila u šumama vežu ta prometila s javnim cestama i željeznicama, a gdje ovih nema, da se uzalud grade prometila u šumi. Uprava fondova utrošila je velike svote gradeći javne pu* teve i podupirući njihovu gradnju. Nije davala samo novčanu potporu, jer je uvidjela, da je za siromašne općine najvažnija tehnička sila, koja će provesti gradnju. Sada se je razvio na svim linijama najživlji rad oko izgradnje prometila. Nu već godine 1906. počelo se opažati, da prvobitni investi* cicni plan nije apsorbovao sve potrebne radnje, pa su se još potrebna prometila uvrstila u drugi investicioni ...> gra m za vrijeme od 1908—1917. Za taj je odobreno 1,790.000 K, koja se svota imala amortizovati do konca g. 1943. Iznosi obaju kredita zajedno sa kamatama iznašali su svotu od 9,690.000 K. Rezultat toga nedovršenog rada, prema stanju u godini 1910. bio je slijedeći: Sagrađeno je: 190-23 km željezničke pruge za parni pogon, sa troškom od 3,061.905-— K 3764 km željezničke pruge za animalni pogon, sa troškom od 467.027-— K 56-69 km prvorazredne ceste, sa troškom od ..... . 658.685-— K 2301 km drugorazredne ceste, sa troškom od 75.608-— K 432-08 km šumskih puteva, sa troškom od 794.440-— K 3.113 27 .. vlaka i puteva za privlačenje, sa troškom od . . . 229.605-— K 3.852-92 km raznih prometila, sa troškom od . 5,287.270 K Opletal: isto djelo, str. 47 i 48. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 30 <-- 30 --> PDF |
668 Izgradnja šumskih prometila. Uz to je podignuto 209 km telefonske pruge sa 12 centrala i 85 stanica sa troškom od 64.302 K; trošak jedne stanice iz* našao je poprečno 663 K. Vozni park sastojao se tada iz: 9 lokomotiva sa 390 konjskih sila te kapacitetom od 5,185.000 m´lkm, te 624 razna vozila. Po= dignuti su uređaji za suhu destilaciju bukovine u Ruskoj MoF dawici. Stanica za impregniranje pragova u Falkensu imala je kapacitet od 34.000 komada bukovih pragova godišnje a sve za vlastitu potrebu. Impregnacija se vršila katranovim uljem te chis čanim kloridom. U izgradnju šumskih prometila investirano je po 1 ha u godini 1897. 3 96 K 1904. 22-47 K 1898. 6-63 K 1905. 23-66 K 1899. 9-30 K 1906. 25 25 K 1900. 12-38 K 1907. 26-40 K 1901. 16 06 K 1908. 29-15 K 1902. 18-69 K 1909. 31-49 K 1903. 20-86 K 1910. 34-05 K Navedemo li još, da je materijalni prihod u godini 1888. izs našao samo 300.000 m:;, a u godini 1905. 1,300.000 m3, a finance jalni uspjeh, t. j . čisti prihod je god. 1888. iznašao samo 750.000 K, a 1991. — 5,351.000 K, tu onda vidimo kolosalni upliv sistematski izgrađene mreže prometila na financijalni efekat gospodarenja, a sve to uz strogo potrajno i konzervativno gospodarenje. Bez prometila bi te bukovinske šume bile osuđene, da i dalje vege= tiraju uz minimalne prihode po vlasnika šume. Sasma zgodno kaže Opletal,1 da su prometila razbudila u sputanom kolosu la« tentne snage neslućene energije, a efekti prebaciše i najsmjelija očekivanja. Sav taj veliki program nije mogao biti u cijelosti proveden, jer je nadošli rat spriječio svaki rad u tom pravcu. I sami, nanes šeni ratom u Bukovinu, imali smo prilike, da u godinama 1917. i 1918. prodemo najveći dio fondskih šuma te da pregledamo šumu i prometila, koja su po njima bila izgrađena. Mnogo je toga bilo ratom uništeno, nu ipak se i u ruševi* nama jasno opažala veličajnost tih uređaja. Željeznička stanica u Falkemu sa svojim popaljenim pilanama te mnogobrojnim kolo= sjecima jasno je svedočila o pulsu i veličini saobraćaja, koji se nekada tu odvijao. Da spomenemo samo željeznička švorišta u Rus. Moldawici, Putni te Frassinu, koji su bili središta eksplo= atacije iz mnogih prostranih dolina. Mnoge te izvrsne ceste pre= sijecaju šumski posjed, te naročito spominjemo onu, koja iz pra* šuma oko Poane Memlin vodi u dolinu. Sušavice, te po kojoj je u nižim dijelovima položena željeznička pruga. Das forstliche Transportwesen str. 243. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Izgradnja šumskih prometila. Ne može se u opsegu jednog kratkog prikaza navesti sve što bi valjalo spomenuti — a toga je mnogo — nu iz svega izbija jedna snažna spoznaja, što se sve može učiniti jednim promis* ijenim i svijesnim radom oko izgradnje vlastitih prometila. Povoljni upliv prometila očitovao se u slijedećem: 1. postizavane su više cijene po 1 m3 drva; 2. i manje vrijedni sortimenti su se mogli izvesti i unovčiti; 3. omogućeno je bolje iskorištenje drvnih masa, i 4. omogućena je sječa većih godišnjih etata. Cijena građevnog drveta (jelovog) narasla je sa 3-80 K u go* dini 1901. na 9-01 K u godini 1909., dakle za 264 %. Tolike su cijene postizavane jedino uslijed sniženja transportnih troškova. Od velikog je upliva na saturaciju cijena bilo i umanjenje poslov* nog rizika za trgovca, koji je kupovao gotove trupce na šum* skom stovarištu te tako dolazio u mogućnost sigurne i promptne dobave robe. Dodamo li još, da su se počele uvađati ofertalne licitacije izrađenog odnosno priveženog drveta, to držimo da smo u kratko u markantnim crtama ocrtali razvoj i stupanj šumskog gospodarenja u Bukovini. Naročito moramo da naglasimo, da su sva ta prometila iz* građena po drž. šumarskom osoblju, te da uslijed toga nikako ne stoji tvrdnja, kao da bi drž. šumsko gospodarstvo bilo nespo* sobno za takova poduzeća. S dovoljnim sretstvima, dobrom or* ganizacijom rada te valjanim stručnjacima, sposobno je i svako ostalo šumsko gospodarstvo, da se vlastitim silama emancipira od tutorstva i izrabljivanja raznih eksploatatora; vlastit a prometil a su jedini put, kojim šum. gospodarstvo dolazi do svoj e slobode . Jedino slobodno, nezarobljeno š. gospoda* renje je u stanju, da daje primjernu rentu vlasniku šume. Držimo, da je iz navedenih primjera o izradnji šumskih prometila u ino* zemstvu, a pogosto u Bukovini, jasno dokazana njihova silna, važnost u šumskom gospodarstvu. (Svršit će se.) a .mi. |