DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Izgradnja šumskih prometila. 667


Uprava fondova uvažujući tu spoznaju, a s druge strane pri«
tisnuta sve većim rashodima, koji su kao reakciju zahtijevali i
veće prihode, dakle i intenzivnije gospodarenje, morala je da
nađe izlaz iz te mučne situacije, te da gospodarenje nakrene u
drugi pravac. Kod toga se pošlo od ove spoznaje:


Eksploatacij a prašuma, koje nam je prošlost
ostavila, mora se provoditi novcem, dobivenim
od prijašnjih prodaja, t. j. potrebni kapital ima
se uzeti iz same šume. Jedini ispravni put, kako
da se dođe do valjanih prometila jest, da se nji*
h ova izgradnja preuzme u vlastite ruke.1


Sva prometila, koja je trebalo u najskorije vrijeme sagraditi
uvrstila su se u jedan detaljno izrađeni investicioni plan,
koji je zasnovan na širokoj osnovici. Potrebna sretstva imaju se
namaknuti iz nagomilanih gotovina fondova, putem t. zv. i n v e *
s t i c i o n o g zajma . Za provedbu preliminiranih radova stav*
Ijena je na raspoloženje svota od 5,328.000 K, preduzeti građevni
program imao se za vrijeme od 1898.—1908. provesti; dug se
morao amortizirati do konca godine 1933. uz 4% % kamate.


Držeći pred očima šum. gospod, stanovište, nije se ondje
zaboravilo na dužnost šumoposjeđnika, koju on ima s nac. eko=
nomskog gledišta prema javnim prometilima.


Uvidjelo se je, da gradnja prometila može imati pravi efekat
samo onda, ako se uporedo s izgradnjom prometila u šumama
vežu ta prometila s javnim cestama i željeznicama, a gdje ovih
nema, da se uzalud grade prometila u šumi.


Uprava fondova utrošila je velike svote gradeći javne pu*
teve i podupirući njihovu gradnju. Nije davala samo novčanu
potporu, jer je uvidjela, da je za siromašne općine najvažnija
tehnička sila, koja će provesti gradnju.


Sada se je razvio na svim linijama najživlji rad oko izgradnje
prometila.


Nu već godine 1906. počelo se opažati, da prvobitni investi*
cicni plan nije apsorbovao sve potrebne radnje, pa su se još
potrebna prometila uvrstila u drugi investicioni ...>
gra m za vrijeme od 1908—1917. Za taj je odobreno 1,790.000 K,
koja se svota imala amortizovati do konca g. 1943.


Iznosi obaju kredita zajedno sa kamatama iznašali su svotu
od 9,690.000 K. Rezultat toga nedovršenog rada, prema stanju u
godini 1910. bio je slijedeći:


Sagrađeno je:


190-23 km željezničke pruge za parni pogon, sa troškom od 3,061.905-— K


3764 km željezničke pruge za animalni pogon, sa troškom od 467.027-— K


56-69 km prvorazredne ceste, sa troškom od ..... . 658.685-— K


2301 km drugorazredne ceste, sa troškom od 75.608-— K


432-08 km šumskih puteva, sa troškom od 794.440-— K


3.113 27 .. vlaka i puteva za privlačenje, sa troškom od . . . 229.605-— K
3.852-92 km raznih prometila, sa troškom od . 5,287.270 K


Opletal: isto djelo, str. 47 i 48.