DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
672 Šumarska ekskurzija u Našice. lazi do izražaja i onaj gubitak na štetno utrošenu vremenu, kao i stalno stvarno smanjivanje faktične vrijednosti stojbine kao zemljišta u opće, a sa svim time i one rente, koju to tlo treba da odbacuje. Gospodarska osnova predviđa revizije , koje se imadu obaviti na do« maku svakoga 20 god. perioda, a uiutar ovih uvijek na domaku svakoga 10 godišta. Time je omogućena svaka kontrola gospodarske osnove i cijele mani» pulacije. Omogućeno je trajno nadopunjavanje, ispravljanje i popravljanje te izjednačenje, dakle i opće usavršavanje i rada i osnove, ali uvijek dakako samo u okviru onih principa, koji su osnovni, i koji se napuštati ne mogu. Opće svjetske prilike od 1914. godine do danas spriječile su mnogu dobro zasnovanu i uništile mnogu već provedenu ili dobro pripravljenu stvar u tome pogledu. Revizijom osnove nakon izminuća prvoga 10 godišta I. perioda, uključena je n. pr. konačno i ravnica t. j . »nizinske šume« u osnovu, a generelna revizija osnove, koja je imala biti provedena završetkom I. perioda dakle 1919. godine, imala je uključiti još oko 2000 kat. jutara šumske površine, koja je kupljena u planini 1912. godine. Ta generalna revizija nije međutim mogla biti izvršena uslijed vladaš jućih gospodarskih i političkih prilika, a i uslijed okolnosti, što je sav zato pripravljeni materijal uključivo cijeli operat za »nizinske šume« prigodom pljačke nestao. Čim se gospodarske prilike konačno budu iskristalizirale, bit će ponovno sređivanje materijala u istu svrhu jedan od najhitnijih poslova. Potrajnost je gospodarstva time dovoljno1 zaštićena, a udovoljeno je i zahtjevu stroge potrajnosti — sa po mogućnosti rastućom tendencom gledom na visinu periodičnih, a po tome i godišnjih prihoda — posve u smislu budućeg sastojinskog gospodarenja. Raču n etat a se osniva na dosada rečenoj kombinaciji rašestarenja proporcionalno izjednačenih površina i užitne mase te na podacima opisa sas stojina, koji sadržaju drvnu masu ustanovljenu za svaki odio napose. Jadnostavnom uporabom Feistmantelovih skrižaljki prihoda i prirasta, može se pomoću poprečnog prirasta u svako doba, za svaki slučaj, da ustanovi ona drvna masa, koja nam je za opće razmatranje potrebita, bilo za pojedine odjele bilo za pojedina godišta ili cijele periode. Primjera radi skrižaljke dobnih razreda za »brdske šume«, kakova je bila na početku uređajnoga vremena (1899. god.): |