DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Šumarska ekskurzija u Našice. 675


momentom svih tih pitanja, pod teretom kojim se i najsolidnije gospodarstvo
tek teško snalazi, pospješe« je razvoj gospodarstva ovoga velikog posjeda svome
konačnome c Iju, a to je: uz osiguranje uzgojnoga momenta
u najmanje dosadnijem opsegu i pravcu — posvemašnja
industrializacija.


To je učinjeno osnutkom »K r n d i j e gospodarske i šumske
industrije d. d.«, kojoj je centrala u Zagrebu, a sjedište u
Našicama.


Glavni akcionari su: obitelj grofa Pejačevića, »Našička tvornica tanina i
paropila d. d.«. te »Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu«.


DOBNI RAZREDI


Naziv
šume I. II. III. IV. V. VI. površine
1-20 21-40 41-60 { 61-80 81-100 101-120


2121-08 1 815-31 i 162-41 | 380-77 ! 1445-5. 1510-17 6624´86 ha faktične


Brdske


503826 + 66854*


ili crc. 23000 jut.


šume 2121-08 756-64 141-20 332-14 1075-48 1280-26 = 5706-80 ha 0 a
prikupljeno
Gazije ...-24-
=
1154 ha
u>0 a
Nizinske
šume 1248--18961263416-
...80-
=
5203 ha
0 c
´B
3
-D
ukupno 4499-08 2676-64 1404-20 748-14 1375-48 1360-26 = 12063-80 ha a
u
odnosno
58-67 20-80 | 48-63 j 370-05 229-91 728-06 ha
faktična
površina 4499-08 2735-31 1425-00 796-77 1745-53 1590-17 = 12791-86 ha


*


Moramo otvoreno priznati, da je cjelokupni dojam, što ga je na učenike
ekskurzije učinio sam objekat, koji je jedva trideset godina u rukama solidne
šumske uprave, upravo jedinstven. Sve grane šumskosgospodarskoga i adminis
strat´vnoga poslovanja — uključivši ovamo uzgoj, uporabu, uređenje, čuvanje,
upravu i način umoživanja — čine jednu skladnu cjelinu. Na svakoj se stopi
razbire intenzivan i istrajan rad, koji je rukovođen ne samo principom po*
trajnosti, što ga je diktovala pravna narav posjeda u prošlosti (bivši fidcikomis),
već omogućen velikim žrtvama vlasnika te izvođen sistematski sa mnogo Iju*
bavi i mnogo stručnoga znanja.


Upravo je klasično, kako je savršeno riješeno pitanje eksploatacije u
bukovim šumama i osiguranja buduće sastojine. Kad se ono počelo devetdesetih
godina prošloga vijeka da pomalo diže vrijednost bukovine, postajalo je sve
akutnijim pitanje, kako dovesti u sklad i izmiriti dva na oko- oprečna prin«
cipa: provođenje oplodne sječe sa dugom pomladnom dobom na jednoj a mo=


* Za toliko je tokom 1. perioda umanjena razlika između faktične i reducirane
površine.