DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


III. Porez na imovinu. Svako fizičko i pravno lice, koje podleži pla«
ćanju poreza na dohodak, podleži i porezu na imovinu od cijele svoje po ovom
zakonu porezu podložne pokretne i nepokretne imovine. Nepodleže ovom po*
rezu poduzeća, koja su obvezana na javno polaganje računa (vidi član 105 do
123) te koja plaćaju porez na imovinu po propisima rečenih članova.
Porezu podleži cjelokupna imovina: U zemljištu, u zgradama, mrtvi i živi
inventar, novčani kapital i dragocijenosti.
Porcska stopa na vrijednost imovine do 25.000 dinara 0-5 °/oo, koja se
penje sve do 1 i pol °/oo za imovinu u vrijednosti preko 15,000.000 dinara.


Iznijeli smo ovdje u kratko nacrt novoga zakona o porezu sa željom, da
za njega zainteresujemo i našu stručnu javnost. Pitanje je u toliko aktualno,
jer se očekuje, da će još tečajem ove jeseni biti izneseno pred parlament.


Ugrenović.


Šumska industrija i trgovina.


O radniku u industriji.


U ovome sam Listu (u broju od augusta o. g.) skicirao svojstva dobre
žage u pilanama, jer o njoj, kao glavnom elementu, uvelike ovisi finansijski
ispad poduzeća. Sada ću pak da pokušam prikazati, kako se ima ekonomski
upotrebiti i svaka radnička snaga-u pilanama, jer je od velikog utecaja na
poslodavčevu i nacijonalnu ekonomiju.


Mnogo hiljada ruku zamenilc su mašine, s kojima se čovek ne može više
meriti u preciznosti i brzini izrade. Čovck je kao radnik u industrijama dignut
na viši nivo, jer stroj obavlja sve — da tako reknemo — manualne poslove,
dok čoveksradnik daje samo impulz.


Rad je važan faktor produkcije. Pod njim razumevamo svaki napor čos
večije snage, koja ima ekonomski cilj. Radna se snaga svakog čoveka ima
trajno održati. Telesni je i duševni rad nerazdeljiv; samo može jedan ili drugi
prevlađivati. Da ova radnička snaga dođe u produkciji do svoje kulminacije,
potrebno je, da se umanje štetni uteeaji higijenskim uređenjem radnih lokala
i načinom rada te korisnim ustanovama izvan zanimanja, u privatnom životu.
Moramo ukloniti sve uzroke, koji oteščavaju normalan radnikov rad; za celo
radno vreme održati produktivnost radnikove snage na početnoj visini; utroš:ti
samo toliko snage, koliko je potrebno, da se određeni rad izvrši.


Radnja normalnog čoveka, koji je 70kg težak, izračunata je za 8 sati


316.800 kgjm; ona je otprilike \´7 konjske snage. Ima tu velike razlike, jer je
radna snaga ovisna o individuumu unutar jedne rase, jer ni ljudske
rase nisu u tome pogledu jednake. Efekat je radne snage kod svakog pojedinog
nejednak, što ovisi o dva kardinalna uzroka: o duševnoj i telesnoj razvijenosti.
Zatim je rad ovisan o organima , koji posao obavljaju (muskuli, nervi,
ćutila). Ustanovljeno je, da se dnevno utroši snage računajući u feg/m:
Kod mirovanja i hodanja u sobi 17.300 kgim,


kod lOssatnog kopanja . . 72.000 „


kod 8*satnog marša 288.000 „


kod 4ssatnog marša s opremom 417.000 „