DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 9. Vidoje Dunst, nadšumar Beli Monastir. 6—9 prep. min. sav. ČmeliksSlijepčević, 4—5 HeidesKnežević. 10. Josip Ton, šumar Bockovci. 11. Dragutin Mareš, šumar Podr. Moslavina. 12. Ivan Drtik, šumar Šljivoševci. 10—12 prep. šumarnik Krišković Lambert. 13. Zdenko Vilder, kr. šum. nadsav. Zagreb (prep. Marinović -- Čeović). 14. Ing. Jovan Savin, šum. nadinž. Turbe (Bosna). 15. Ing. Dušan Šljivić, šum. nadinž. Sarajevo. 16. Ing. dr. Dimitrije Milosevic, šum. tajnik Sarajevo. 17. Ing. Josip Divljak, šum. nadinž. Banjaluka. 18. Ing. Josip Waszncr, šum. nadsav. Sarajevo. 19. Alojz Augner, šumar Teslić. 20. Ante Sokolić, šumar Teslić. 21 Karlo Saler, šumar Teslić. 22. Stjepan Živčić, šumar Teslić. 14—22 prep. dr. Danda -, Knežević. Kao utemeljači primaju se: 1. Poljopriv. d. d. Zagreb. 2. Ivan Štimac, trg. drvom Zagreb, prep. Nagler * Helebrant. 3. Semko Peter. 4. Golob Franc. 3—4 prep. Podružnica u Ljubljani. Po podne se nastavlja sjednica u 4 sati. Čita se blagajnički izvještaj te budžet za konac 1922 i 1923. Prima se. Ćirkovi ć izjavljuje, da je srpsko šum. društvo prigodom današnje likvidacione skupštine izjavilo želju, da stara uprava ostane. Ako to skupština prihvati, imalo bi se samo upotpuniti stari odbor, a uz to izabrati još 5 članova prema Pravilima. Uzima se na znanje. Nakon toga je sjednica zaključena u 7 s. Zapisnik I. glavne skupštine Jugoslov. šumarskog udruženja, održane u Beogradu dne 8.—10. septembra 1922. 1. dan skupštine 8. septembra. Predsjednik T u r k o v i ć otvara skupštinu u 10 sati prije podne, te sa toplim i srdačnim riječima pozdravlja prisutne članove, koji su se u tako lijepom broju odazvali pozivu na glavnu skupštinu, koju proglašuje otvorenom želeći, da sa što više uspjeha i pozitivnih rezultata posvršavamo poslove, radi kojih smo se ovdje, u našoj prostolici, na historijskom tlu gordog Beograda, sastali. Predlaže, da se Njeg. Veličanstvu, Kralju Aleksandru I. odašalje brzojavni pozdrav slijedećeg sadržaja: |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru Prvom Marijine Lažni. Sa prve redovne skupštine Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja, održane u našoj junačkoj prestonici, smatramo za svoju najsvetiju dužnost podneti Vas šem Veličanstvu izraze svoje nepokolebive odanosti i vernosti, spremni i uvek odlučni založiti svu svoju snagu, da pod mudrom vladavinom Vašeg Veličan« stva naše zelene gore proevetaju u punom svom sjaju i budu nepresušno vrelo za dobro i blagostanje našeg cjelokupnog naroda. Predsjednik. Ustajanjem prihvaća se predlog jednodušno, te ga skupština popraćuje sa dugotrajnim i burnim poklicima »Živio Kralj!« Potpredsjednik Čir ko vi ć pozdravlja dobrodošlicom u ime Srbije. Beo« grada te članova. Srp. Šum. Udruženja mile goste, koji su sa svih strana do« hrlili u Beograd, želeći im ugodan boravak u našoj prestolnici. Predsjednik Turkovi ć predstavlja g. dr. Velimira Stojkovića, kao iza« slanika poljoprivrednog društva te izaslanike Udruženja Jug. Ing. i Arhitekata, gg. ing. Vojka Koprivnika i ing. Ljubivoja Maletića. Načelnik ministr. S. Ili ć pozdravlja sve prisutne u ime generalnog di« rektora dr. M. Vasića, koji je radi bolesti otsutan, te ne može učestvovati u radu skupštine. Tajnik ing. Marin o vi ć čita imena umrlih članova našeg društva: 1. Geschwind Andrija, šum. nadsavj. Mostar. 2. Bađović Ljubomir, podšum. Peć, 3. Petković Živojin, podšum. Aleksinac, 4. Demi Eduard, šum. ing. Zagreb, 4. Kadržavek Leo, šumarnik, Bjelovar, 5. Miklau Valentin, šum. nadsavj. Beo« grad, 6. Zcrulka Ivan, šum. nads. Vinkovci, 7. Senđcrdi Ljudevit, šum. nadsavj. Zagreb, 8. Stojanović Ilija, š. nadsav. Sušak, 9. Steller Slavoljub, šum. sav. Kar« lovac, 10. Vilhar Dušan, veletrg. drvom, šušak, 11. prof. Šandor Franjo, Zagreb i 12. Dionis Sevef, š. nads. Belovar, te se njihovoj uspomeni odaje poštovanje ustajanjem i poklicima »Slava im!« Prije prelaza na dnevni red prof. dr. A. Ugrenović u kratkom govoru pred« laže, da se zamoli Njeg. Velič. Kralj, da se primi protektorata nad našim društvom, što se prima aklamacijom i dugotrajnim pljeskom. Za vođenje skupštinskog zapisnika biraju se na predlog predsjednika Tur« . kovića dva tajnika i to: ing. Žarko Miletić te ing. Gjorgje Jelača, a za njegovo uvjerovljenje izabrani su članovi: Ing. Karlo Karop, prof. dr. Andrija Petračić ,i ing. Antun Šivić. Tajnik ing. Marinović čita pozdrav načelnika g. Jave Metlaša, što se prima do znanja. Predsjednik Turkovi ć određuje prelaz na dnevni red te moli tajnika ing. Marinovića, da izvjesti o radu u prošloj godini. Tajnik Marinovi ć čita Izvješće o radu glavne uprave. (Vidi Šum list br. 9—1922.) Blag. Čeovi ć čita svoj blagajnički izvještaj, koji nije drugo nego stanje blagajne 1. IX. o. g., pošto godina još nije zaključena: Iz izvještaja se razabire slijedeće financijalno stanje društva: 4* |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Blagajničko poslovanje centralne uprave Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja u Zagrebu od 1. jula 1921 do 31. avgusta 1922. Primici Gozdarsko društvo u Ljubljani predalo upravi Din 2.500.— Srpsko šumarsko društvo u Beogradu predalo upravi „ 15.000.— Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu predalo upravi „ 4.055.02 Ministarstvo šuma i rudnika dalo potporu „ 3.750.— 0.1% doprinos od utrška prodanog drva na javnim dražbama „ 9.806.92 Uplaćena članarina, upisnina i za pravila „ 11.753.10 Taksa za oglase otisnute u Šumarskom listu „ 9.690.50 Razne potpore ,, 2.885.— Doprinosi članova utemeljitelja „ 7.000.— Pretplate na Šumarski list ., 2.647.50 Stanarina za Šumarski dom u Zagrebu „ 20.050.17 Prinosi članova dobrotvora ,, 9.000.— Podružnica u Ljubljani poslala „ 432.29 Kamati na vrijednosne papire ,, 7.50 Ukupno Din 98.578.— Udruženje potražuje: Pristojbe za oglase otisnute u Šum. listu broj 8 Din 12.818.75 Članarina redovitih članova za godinu 1922. ., 10.919.— Pretplate za Šumarski list za godinu 1922. „ 7.352.50 Dugovinu na članarini iz ranijih godina „ 1.902.75 Kod banke Makso Mautner Zagreb položenih za tiskanje knjiga dr. Levakovića i dr. Nenadića (uplatilo Hrv. šum. društvo) „ 29.600.— Prenos gotovine u mjesec septembar 1922 „ 27.751.49 Potraživanja Din 90.344.49 Odbiv dugovinu Din 41.994.20 Aktiva je društva Din 48.350.29 Izdaci : Plaće pomoćnom osoblju (pisari i podvornik) Din 2.287.50 Pisaće potrebštine (knjige, papir, tinta i t. d.) „ 899.85 Za poštarinu „ 1.022.53 Plaća tajniku i blagajniku „ 6.800.— Za tiskanje pravila „ 3.000.— Tajniku za putovanje u Ljubljanu za korekturu Šum. lista „ 2.350.— Tiskanje Šum. lista (podružnica u Ljubljani platila 16.250 Din) ., 42.750.— Za knjige i časopise za društvenu knjižnicu „ 187.50 Za biljege na račune i namire „ 71.45 Honorari za članke u Šumarskom listu „ 2.649.— 25% nagrade sakupljačima oglasa za Šumarski list „ 5.567.63 Potpore ., 1.900.— Kamati za dug od 18.000 Din I. hrv. štedionice u Zagrebu „ 597.50 Za tiskanje članskih karata „ 534.25 Za razne sitne potrebe „ 209.30 Prenos u mjesec septembar 1922 „ 27.751.49 Ukupno Din 98.578.— |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 693 Udruženje duguje: 25% nagrade sakupljačima oglasa za Šum. list Din 187.49 Honorar za članke u Šumarskom listu „ 686.50 Dug brodskoj imovnoj općini (posudjeno od Hrv. šumarskog društva za gradnju Šum. doma) „ 11.558.11 Dug I. hrv. štedionici u Zagrebu (posudjeno za tiskanje knjiga dr. Levakovića i dr. Nenadića) „ 18.000.— Dug pripomoćnoj zakladi Korôskenyi (posudjeno za tiskanje knjiga dr. Levakovića i dr. Nenadića) „ 6.619.73 Dug literarnoj zakladi Borošić (posudjeno za tiskanje knjiga dr. Levakovića i dr. Nenadića) „ 4.942.37 Ukupno Din 41.994.20 Zagreb , 31. augusta 1922. Ing. Rusti a izvještava o radu nadzornog odbora te u njegovo ime pred* laže, da se blag. izvještaj primi do znanja i blagajniku da se podijeli apsolu« torij, jer je poslovanje provedeno u redu. Jedino predlaže, da se izabere odbor od dva lica sa sjedištem u Zagrebu, koji će pregledati zaključne račune bivšeg Hrv. Šum. Društva, koje je nakon svoje likvidacije sa svim svojim aktivama i pasivama prešlo u jedinstveno Jug. Šum. Udruženje. Predsjednik otvara debatu o izvještajima te podjeljuje riječ g. S. M a j e r u. Majer govori o slobodi, koja nam omogućuje, da smo se ujedinjeni u Beogradu sastali. Naša najpreča zadaća jest izgradnja naše slobodne države, čemu smo dužni, da mi prema svojim silama doprinesemo. Drži, da upr. odbor nije u tom pravcu poradio u onolikoj mjeri, koliko je to trebalo. Upr. odbor nije ispunio one nade, koje su na njega stavljale, jer je velika ekonomsk a idej a premalo došla do izražaja u njegovu radu i djelovanju. Opaža se opće propadanje našeg privrednog života, ipak, dok su ostale grane narodne pri« vrede, a naročito agrikultura u težem položaju, naša je situacija mnogo lakša. Ekonomska sloboda je važan dio opće narodne slobode. Šumarstvo je zvano, da najviše doprinese izvojštenju te ekonomske slobode, ono je dužno da dade podlogu za rad u tom pravcu. Uzalud govorimo o nekom bogatstvu, ako se ne umijemo koristiti u punom opsegu sa blagom koje u sebi kriju naše stare sastojine. Upr. odbor u pogledu eksploatacije naših šuma nije imao stalnog pravca i stalne direktive, te nije svom strogošću zastupao naše interese — on je tražio velike ideje i koncepcije u radu našeg društva; nu na osnovu opažanja drži, da je rad društva u tom pogledu jednak nuli . Konačno nije mu poznato, da li je upr. odbor raspravio izvještaj o radu društva, da li se s njime saglasio, te nadalje tko ga je sastavio. Iza Majerovog govora razvija se debata u kojoj učestvuju prof. Petračić i dr. Đ. Jovanović. Dr. Petračić podvrgava kritici Majcrove navode. On iz njegovog govora razabire, da se Majer oduševljava za ideje o vođenju š. gospodarenja, koje su svojedobno pismeno propagirane, a naročito o potrajnosti. Ne slaže se s njim, jer je njegovo pisanje naišlo na jednodušnu osudu u svoj šumarskoj javnosti. D r. Jovanovi ć slaže se sa navodima dr. Petračića te ističe, da to pitanje apsolutno nije trebalo potezati i vezivati ga sa izvještajem o radu upr. odbora. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Rad društva u prvoj godini njegovog života je u prvom redu bio orga » nizatorni , trebalo je organizovati našu zajedničku suradnju te stvoriti sve preduvjete za uspješan zajednički rad. To je uprava u svakom pogledu bezs prikorno riješila pa predlaže: 1. da joj se izrazi hvala i priznanje na razvijenoj djelatnosti te podijeli razrešnica i 2. da se umoli isti upravni i nadzorni odbor, da i dalje vodi društvene poslove, koje je i do sada na opće zadovoljstvo obavljao. Ćirkovi ć objašnjava Jovanovićeve predloge, našto skupština prihvaća jednoglasno oba predloga s time, da se stari upravni odbor još popuni prema odredbama pravila. Predsjednik Turković uvodi g. Min. Šuma i Rudnika Ž. Rafajlovića, te ga pozdravlja u ime skupštine, što i ova popraćuje s burnim poklicima. Ministar pozdravlja skupštinu dobrodošlicom, želeći joj sretan i uspješan rad. Napominje hitnu potrebu novog šumskog zakona, jer današnji ne štite dovoljno šume od satiranja. Cijene drvetu su danas tolike, da ne stoje u ni* kakvom razmjeru sa kaznama, koje zakon predviđa. Naročito apelira na vanjske šumare, da svim silama čuvaju povjerene im šume, jer iz vlastitog opažanja može da ustvrdi, da se šume više sijeku, negO´ podižu. Govoreći o šumskim požarima, koji su u prošlim godinama zauzeli u našim šumama veće dimenzije, navada kao glavni razlog uz sušu, nepažnju i nemar stanovništva, a i željeznice su skrivile mnogi šumski požar. Milo mu je što može konstatovati, da su upravo šumari bili na svojim mjestima kod gašenja i lokalizovanja požara. Poziva zbor da predloži mjere, koje treba poduzeti, da se spomenutim zlima stane na put. Način eksploatacije naših šuma trebalo bi u mnogočemu revidirati. Nas pominje pitanje industrijalnog poduzeća: DobrlinsDrvar te će na sutrašnju sjednicu iznijeti jednu ponudu o tom objektu, pa moli skupštinu da ona to pitanje raspravi i iznese svoje mišljenje. Opraštajući se sa skupštinom izjavljuje, da mu je drago, što se održava u Beogradu, koji je dostojan da bude prestolnicom ujedinjene države, a na zemljištu krvi posvećenom. Ministar odlazi u društvu predsjednika Turkovića praćen burnim »Živio« povicima. Predsjednik određuje odmor od 10 časaka za dogovor glede izbora novih članova u upravni odbor. Sjednica se nastavlja u 12 sati. — Podpredsjednik Ćirković, obzirom na to, da su se pojavila razna mišljenja glede izbora nadopunskih članova odbora, prekida skupštinu i urice njen nastavak za 3 sata poslije podne. Poslije podne nastavlja se sjednica u 3 s. i 50 m. Dr. Jovanović čita sporazumno sastavljenu listinu članova nove uprave, koju preporuča da se prihvati. Skupština prihvaća jednoglasno pročitanu listinu. Prema tome izabran je slijedeći upravni odbor: Predsjednik: Milan Turković (Zagreb). Podpredsjednici: Ing. Miloš Ćirs ković (Kruševac), Josip Lenarčič (Ljubljana) i ing. Karlo Karop (Sarajevo) (novi). Tajnici: Ing. Milan Marinović (Zagreb) i ing. Žarko Miletić (Zagreb) (novi). Blagajnik: Ing. Ivan Čeović (Zagreb). Odbornici: Prof. dr. Aleksandar Ugrenović (Zagreb), Vilim Dojković (Novi Marof) (novi), ing. Miloš Nešković (Bajina Bašta), ing. Dragoljub Petrovič (Đevđelija) (novi), ing. Miodrag Stas menković (Beograd), ing. Ilija Slijepčević (Deliblat), ing. Petar Manojlović |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. (Vinkovci), ing. Risto Stojanović (Zavidovići) (novi), dr. Edo Danda (Sarajevo), dr. Stjepan Landikušić (Beograd), Milan Knežević (Teslić), Milan Bajić (Sara* jevo), ing. Ante Ružič (Ljubljana), ing. Anton Šivic (Ljubljana) (novi), Franc Lang (Brežice), Josip Goederer (Leonovo), ing. Franc Pahernik (Maribor), ing. Josip Grunwald (Našice) (novi), ing. Petar Rohr (Našice) (novi)> prof. dr. Đuro Nenadić (Zagreb) (novi), ing. Vilim Čmelik (Apatin) (novi), ing. Cvjetko Božić (Boh. Bistrica) (novi). Nakon izbora predlaže ing. Marinović, da u odbor za pregledbu računa Hrv. Šum. Društva budu izabrana gg. profesori dr. Nenadić i dr. Levaković, što skupština prihvaća. Ćirković predlaže, da se u nadz. odbor, koji ostaje stari, na mjesto člana ing. R. Sarnavkc izabere ing. Babić, što skupština prihvaća. M. Divja k se zahvaljuje na povjerenju članova, koji su ga prošle godine birali za tajnika, koju dužnost ne može više da vrši radi premještenja u Beo« grad. Prema svojim silama radio je na pripremnim radovima oko ujedinjenja Šumarskih društava te mu je drago, da je to ujedinjenje potpuno uspjelo. Tajnik ing. Marinovi ć čita razne stigle predloge, koji se otpremaju nadležnim sekcijama. Predsjednik određuje prelaz na 4. tačku dnevnog reda. Izvještaj o radu sekcija. Konstatuje se, da se neke nijesu još konstituisale, što se ima obaviti, a zatim se ima saslušati izvještaj o njihovu radu. Predsjednik umoljava poje« dine odsjeke, da obrade dodijeljenje in referate, da se na sutrašnjoj sjednici uzmogne povesti o njima diskusija. Nadalje predsjednik predlaže, da se u finansijski odbor, koji će izraditi odnosno pregledati osnovu budžeta za slijedeću godinu izaberu slijedeći članovi: Financijalni odbor: Ing. Čeović, Todorović, ing. Marinović, ing. Ober= eigner, Baić, Javornik. Skupština prihvaća predloženu listinu. U odbor za izmjenu, odnosno nadopunu pravila predlaže predsjednik sli* jedeće članove: Ing. Marinović, ing. Ružič, dr. Danda, ing. Slijepčević, ing. Petrovič, ing. Stojanović i dr. Petračić. Prihvaća se. Nakon toga zaključuje predsjednik današnju sjednicu u 6 sati i 30 m, a slijedeću urice za 9. IX. u 11 sati prije podne. Drugi dan zbora — 9. sept. 1922. Predsjednik Turkovi ć otvara sjednicu u 11 sati 20 m. prije podne. Tajnik ing. Marinović čita brzojavni pozdrav kolege Branka Živanovića iz Dl. Milanovca. Blagajnik Čeovi ć čita te objašnjava predlog budžeta za konac godine 1922. — Prihvaća se jednoglasno. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Proračun za vreme od 1. septembra do 31. decembra 1922. god. Primici: 1. Članarina redovitih članova 2. Članarina članova pomagača 3. Doprinos članova podupirajućih 4. Pretplata za Šumarski List 5. Doprinos članova utemeljača 6. Za oglase u Š. L. 7. 0.1% od utržka dobivenog na javnim dražbama 8. Doprinos članova dobrotvora 9. Stanarina za Šumarski Dom od 1. VII. do 31. XII. 1922 10. Doprinos Srpskog Šumarskog Udruženja 11. Prenos iz meseca augusta 1922. 12. Razni nepredvidljivi prihodi Ukupno: (Devedeset i sedam hiljada četiristotina pedeset Izdaci: 1. Tiskari Šumarskog Lista 2. Nagrada tajniku i uredniku Šum. Lista a 1000 3. Nagrada blagajniku a 500 4. Nagrada strojopisačici a 1000 5. Nagrada podvorniku a 100 6. Poštarina i bilježi 7. Pisaće potrebštine 8. Nabava stručnih knjiga i časopisa 9. Honorari suradnicima Šum. Lista 10. 25% (dvadesetpet posto) sakupljačima oglasa 11. Razne potpore 12. Otplata duga Brodske Imovne Opštine 13. Efektivni troškovi Uredniku Š. L. za putovanje u 14. Porez 15. Nepredvidljivi izdatci Din 12.821.75 100.— 500 — 7.352.50 3.000.— 24.818.75 5.000.— 6.000.— 7.010,3.000.— 27.751.49 100.— Din 97.454.49 i četiri dinara i 49/100). Din 35.000. 4.000. 2.000.4.000. 400.800.— 500.— 500 — 1.300.— 2.700.— 1.000.- 848, Ljubljanu 1.000. 1.500.— 1.000.— 16. Za rezervu 40.906.49 Ukupno: Din 97.454.49 (Devedeset i sedam hiljada četiristotina pedeset i četiri dinara i 49/100). U Beogradu, 9. septembra 1922. god. Zatim blag. Čeovi ć referišc o predlogu budžeta za g. 1923., prema kojemu prihodi i rashodi dosižu svotu od 202.000 Din. — I ovaj se predlog budžeta prima jednoglasno. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Proračun za godinu 1923. Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja. Primitci : 1. Članarina redovitih članova 1000 a 50 Din 50.000.— 2. Članarina članova pomagača 50 a 25 3. Doprinos članova podupiratelja 50 a 100 4. Doprinos članova utemeljača 20 a 500 5. Pretplata na Šumarski List 200 a 100 6. Za oglase u Šum. Listu 1 a 3750 7. 0.1% od utržka dobivenog na javnim dražbama 8. Potpore od Ministarstva, Imovnih Općina, Gradova, Poduzeća, privatnika i t. d. 9. Doprinos članova dobrotvora 5 a 3000 10. Stanarina za Šumarski Dom u Zagrebu 14.020*90 11. Razni nepredvidljivi primitci 1.250 — 5.000.— 10.000,20.000.— 45.000 — 20.000.— 20.000.— 15.000.— 14.110.— 1.640.— Ukupno: Din 202.000 — (Dvesta dve hiljade dinara). Izdatci: 1. Tiskanje Šumarskog Lista 12 br. Din 110.000.— 2. Nagrada tajniku i uredniku Š. L. 1000 Din mjesečno 12.000 — 3. Nagrada blagajniku 500 Din mjesečno 6.000 — 4. Plaća strojopisačici 1000 Din mjesečno ,. 12.000.— 5. Nagrada podvorniku 100 Din mjesečno ,, 1.200 — 6. Poštarina, bilježi i t. d. „ 2.400.7. Pisače potrebštine „ 3.000.— 8. Nabava stručnih knjiga i časopisa 3.000.— 9. Honorari suradnicima Š. L. „ 5.000.— 10, 25% nagrade sakupljačima oglasa za Š. L. 10.000 — 11. Razne potpore „ 5.000 — 12. Otplata duga Brodskoj Imovnoj Opštini 1. II. i 1. VIII. 1922 „ 1.696.— 13. Efektivni troškovi uredniku Šum. Lista za putovanje u Ljub» ljanu (l 3.600.— 14. Nabava pisaćeg stroja „ 9.000.— 15. Nabava pisaćeg stola i namještaja 5.000 — 16. Podružini u Ljubljani na budžet 1923. god. „ 8.300.— 17. Porez „ 3.000.— 18. Razni nepredvidljivi izdatci „ 1.804 — Ukupno Din 202.000 — (Dvestotine dve hiljade dinara.) Predsjednik Turkovi ć predlaže, da se iduća glavna god. skupština održi u Ljubljani, što se jednoglasno prihvaća. Dr. Jovanovi ć kao pročelnik I. sekcije govori o potrebi poboljšanja materijalnog stanja šum. činovnika, a naročito onih iz južne Srbije. U tu svrhu potrebno je regulisati pitanje našeg službovanja i u drugim krajevima, jer je materijalno stanje šumara posvuda dosta teško. Moli skupštinu da delegira |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 60 <-- 60 --> PDF |
698 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. odbor od pet lica, koji će izraditi konkretne predloge za poboljšanje stanja šum. činov, sa osobitim obzirom na južne krajeve. U taj odbor biraju se: Krstić, za Južnu oblast; Knežević za Bosnu i Hercegovinu; Koprivnik za Sloveniju; Slijepčević za Vojvodinu i Grunwald za Hrvatsku i Slavoniju. Dr. Nenadi ć predlaže, da se donese rezolucija da se mladićima studen» tima iz Južne Srbije dade stipendija do 2000 Din mjesečno za polazak šumars skog fakulteta. To obrazlaže time, što se obzirom na tešku terensku službu rijetko tko odlučuje na polazak šumarskih nauka iz tih krajeva. Otpućuje se odboru. Na mjesto ing. Slijepčevića, koji moli da ga se ne delegira u odbor za pobolj. mat. stanja, jer su prilike u Vojvodini i Hrvatskoj iste, te pošto želi učestvovati u skupštinskom radu, bira se ing. Bogičević . — Prelazi se na narednu tačku dnevnog reda Izmjena pravila. Izvjestitelj odbora ing. Marinović izvješćuje, da je nužno pravila ispraviti, jer su se uvukle neke pogreške. No pošto je promjena pravila teška, predlaže da se taj posao ne shvati kao »izmjena« pravila, nego kao njihova nadopuna dotično ispravak prema orig. zapisniku kostit. skupštine u Zagrebu. Prelazi na pojedine članove pravila: Čla n 5. Odbor za promjenu pravila predlaže, da se u članu 5. iza točke a) umetne točka b) s ovim tekstom: »Članovi pomagači mogu biti sva ona lica, koja upravni odbor kao takove primi. Sve osoblje u šumarskim zvanjima, koje po točki a) ne može biti redovnim članom, plaća polovicu, a svi ostali, primljeni za članove pomagače, plaćaju dvostruki godišnji prinos re* dovnih članova.« — (Točke b—d postaju c—e). Predlog se prima jednoglasno. Čla n 14. nije unesen u pravila prema zaključku konstit. skupštine. Čita taj član prema stenografskom zapisniku kako je prihvaćen na konstit. skupštini u Zagrebu. Ondje glasi ovako: »Glavni kontrolni i konstitutivni organ jeste glavna godišnja skupština, sastavljena od svih članova društva s pravom glasa, koji dodju lično na skupštinu te izaslanika članova, koji ne dođu lično na skupštinu. Ovo zastupanje organizirat će podružnica tako, da jedan zastupnik zastupa najviše deset članova, koji nisu lično došli. Zadatak je glavne godišnje skupštine, da dade sud o radu glavnoga odbora, da odobrava proračun, da bira predsjednika, tri podpresjednika, tajnika, blagajnika i pet članova glavnoga odbora, te da prima odbornike, koje su izabrale podružnice u glavni odbor po članu 15. i da u općim potezima utvrđuje program za rad glavnoga odbora u narednoj godini, nadalje da donosi zaključke u svim pitanjima opće važnosti, naročito, ako to zahtjeva koja podružina.« Glavni odbor podnosi redovnoj glavnoj skupštini: a) izvješće o ukupnom godišnjem djelovanju, b) račun o prihodu i cijelom stanju društvene imovine, poimence o šu* marskom domu i ostalom društvenom inventaru i zakladama, kojima društvo upravlja, c) eventualne predloge sastavljene na procvat društva i unapredjenje šumarstva.« — Jednoglasno se zaključuje, da se taj član rediguje prema stenografskom zapisniku, koji je mjerodavan. Čla n 15. Kod toga člana predlaže umetak slova »i« u 3. stupcu iza riječi »uprava«, tako da sada glasi: »... glavna uprava, i posebnim ugovorom...« Prihvaća se jednoglasno. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Čla n 30. U tom članu je bio prema originalnom stenografskom zapisniku predložen ovaj tekst: »Podružine udruženja obrazovaće se pored mjesta gdje su do sada udruženja postojala, još po potrebi u mjestima, u kojima ima naj* manje 40 redovnih članova. U slučaju, da broj postojeće podružine spadne ispod 40 redovnih članova, njen se rad privremeno obustavlja, a članovi prilaze drugoj podružnic:, koja im u saobraćajnom pogledu stoji najbliže. Imovinu i arhivu udruženja, kojim se služi podružnica, predaje ona na čuvanje glavnoj upravi udruženja ili upravi podružnice, kojoj prilazi, dok se stvori mogućnost za ponovan rad.« Ministarstvo Šuma i Rudnika odobravajući pravila izmjenilo je taj član ovako: »Podružnice udruženja mogu se obrazovati na teritoriju svake šumarske direkcije, ako to većina članova dotične teritorije izjavi. Više direkcija ne mogu obrazovati jednu podružnicu. Ako´ podružnica prestaje funkcionisati, onda se imovina i arhiva njena predaje na čuvanje glavnoj upravi udruženja, dok se ne stvori mogućnost za ponovan rad.« Odbor za promjenu pravila dobio je predlog ing. Ružica, koji je išao za tim, da kompromisnom stilizacijom toga članka izmiri dva skrajnja stanovišta, koja su u tom pitanju zauzeta. Jedno stanovište je bilo da se član 30. uzme prema stenografskom zapisniku t. j . da se više podružnica može po volji spajati u jednu, a drugo je stanovište Ministarstva, koje to spajanje onemogućuje. Nakon odulje rasprave odbor je prihvatio ovu kompromisnu stilizaciju, koja težište pitanja i konačnu odluku za stapljanje više podružnica u jednu prenosi na glavnu skupštinu udruženja. Ovo je bilo to potrebnije, što su mnogi članovi u izmeni Ministarstva vidjeli nepotrebno uvlačenje politike u udruženje. Predlog odbora glasi: »Podružnice udruženja mogu se obrazovati na terit. svake direkcije, ako to većina članova dat. teritorije izjavi. Članovi udruženja iz više direkcija mogu obrazovati i jednu podružnicu ako na to pristane natpolovična većina glavne skupštine. 3. pasus ostaje po izmeni Ministarstva.« Dr. Gj. Jovanović tvrdi da je taj predlog izmjena, a ne na dos pun a pravila, na što nijesmo ovlašteni. — Postavljanje više podružnica iz više direkcija znači jedno novo društvo, na što se ne može pristati pa predlaže, da se odborov predlog ne primi. Ing. Ružić polemizira sa Jovanovićevim navodima, naročito drži isključe^ nim, da bi to značilo obrazovanje novoga društva. Ing. Petrovi č pita, tko je ovlastio Ministra, da jednostavno mijenja pravila? Ako se Ministarstvo nije saglasilo sa kojom odredbom pravila, moglo ih je povratiti, dok nikako nije bilo vlasno da ih samovoljno bez našeg pris stanka mijenja. Ing. P. Manojlović pita, što je sa sekcijama rada te drži, da je uz njih suvišno spajanje više podružnica u jednu, čemu se protivi. Ing. Dudukovi ć pledira za predlog dra. Jovanovića. Dr. Jovanovi ć odgovarajući ing. Ružicu spominje, da je dijeljenje na sekcije rada tako intenzivno, da nije potrebno udruživanje podružnica sa ... dručja više direkcija u jednu novu. Za Petrovićevu primjetbu kaže, da je neumjesna, jer je Ministar vlastan da čini stanovite izmjene u pravilima. Če« binac upada. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 62 <-- 62 --> PDF |
700 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Ing. Ćirković govoareći o podružnicama navada, da su upravo ove zadale toliko muke kod sastava pravila. Potpuno je izlišno mijenjati pravila od ovoga smisla, koji je samim praviš lima izražen. Resorni Ministar svakako ima pravo da vrši neke izmjene u pred* leženim pravilima. — Predlaže da se pitanje podružnica skine sa dnevnog reda i da član 30. ostane nepromjenjen. Čebinac lično napada dra. Jovanovića, te mu predsjednik oduzima riječ. Ing. Petrovi č naglašujc suvereno pravo skupštine, da odbaci pravila izmijenjena jednostrano po Ministru. Ing. M ari novi ć razlaže, da su sekcije rada konsultativni organi za stručna pitanja, dok podružnice organizuju administrativn i rad, te se ta dva pojma, kako opaža zamjenjuju. Moli da se to pitanje ne riješava na prečac. Ćirkovi ć objašnjuje, da sam naš rad ide protiv pravila, te moli da mi sami ne kršimo pravila. Predlaže da član 30. ostane onakav, kakav je u pra* vilima. Dr. P e t rači ć konstatuje, da je na dnevnom redu izmjena pravila pa se o tome može raspravljati. Konkretna pravila nijesu ona, koja smo mi prihvas tili, nego neka nova. Predsjednik T u r k o v i ć obzirom na poodmaklo vrijeme prekida skup* stinu u 12 sati 30 m., te zakazuje njen nastavak u 4 sata poslije podne. Sjednica se nastavlja u 4 sata 30 m. Tajnik ing. Marinović čita pozdravne brzojave stigle od članova udruženja i to od narod. posl. Josipa Drofenika te okr. šum. Nenada Nikolića, Milova» novića i Drajića. Ing. Ruži ć izjavljuje, da povlaci svoj predlog o promeni člana 30. pra« vila. Konsolidacija našeg udruženja nije još toliko napredovala da bi se o tom pitanju moglo raspravljati onako, kako je zamišljeno, pa pošto se s nekoje strane shvaća njegov predlog kao izraz nekih separatističnih tendenca, moli skupštinu da se o tom predmetu više ne raspravlja. Skupština prima ovu izjavu na znanje pa prema tome ostaje član 30. nepromjenjen. Izvjestitelj odbora ing. Marinović čita: Na 10. strani pravila imalo bi se iza IV. odsjeka umetnuti naslov »Glavna skupština«. — Prima se. Član 33. Da se dovede ovaj član u svezu s članom 14. imala bi se druga alineja toga člana promeniti te bi glasila: »Zaključci skupštine su valjani, ako na njoj učestvuje barem polovica čla* nova bilo lično bilo preko delegata.« — Prima se. Time je svršen izvještaj o promjeni pravila te se ovlašćuje odbor da poduzme daljne korake za provedbu prihvaćenih ispravaka u pravilima. (Svršit će se). |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 701 Rezolucije, donesene na glavnoj skupštini J. S. U. u Beogradu. I. REZOLUCIJA: J. Š. U. raspravljajući na svojoj prvoj godišnjoj glavnoj skupštini u Beogradu o načinu eksploatacije u državnim šumama, donijelo je ovu rezoluciju: »Način eksploatacije drž. šuma stoji u tijesnoj vezi s financijalnim, opće gospodarskim i privrednim prilikama. Eksploatacija naših drž. šuma obavlja se danas na način, koji nije opravdan ni s gledišta racionalnog šumskog gospo» darenja, ni s gledišta drž. fiskusa. U želji da bi se postiglo svuda naglašivano načelo povećanj a pro * d u k c i j e , a s time i povećanje drž. prihoda, J. Š. U. se je složilo u ovim načelima, koja bi imala da vode eksploataciju naših drž. šuma. I. Eksploatacija šuma pomoću dugotrajnih ugovora, po kojima se u prijedjelima, udaljenim od općih komunikacionih sredstava daju konce* sionarima uz nisku cijenu velike količine drveta uz uvjet, da izdane im šumske objekte provide mrežom komunikacija, držimo štetnom tako s gledišta drž. fiskusa i racionalnog uzgoja šuma, kao i intenzivnosti gospodarenja sa šumama. Princip nacionalne ekonomije, da kontrahent ne smije crpsti glavnu dobit iz tuđeg vlasništva, već to treba da crpi vlasnik sam, mora se poštivati i kod šumskog gospodarenja. Stojeći načelno protiv dugotrajnih ugovora pomoću koncesija, koji su ostatak kolonijalnog izrabljivanja šuma po´ prijašnjoj tuđinskoj vladavini i kod kojih se otvara široko polje partizanstvu i sumnjičenju, a napušteni su po svim naprednim državama u vrijeme, kada one nisu bile u povoljnijem općem stanju nego li je sada naša država — zaključuje J. Š. U., da će uložiti sva zakonom dozvoljena sretstva protiv sklapanja novih ovakovih ugovora, te moli gospodina Ministra šuma i rudnika, da u slučaju, kada bilo s kojeg razloga dođe ipak u pitanje sklapanje kojeg ovakovog ugovora, da se pozove na izjavu i sasluša nepristrano mnijenje i Jug. Šum. Udruženja. Što se tiče starih ugovora, da se prepusti nezavisnoj komisiji najboljih stručnjaka prosuđivanje, ne bi li se našlo načina za njihovo postepeno dokidanje i uvađanje racionalnijeg načina gospodarenja. II. Postepeno s dokidanjem starih ugovora treba pristupiti i to sukcesivno onom načinu eksploatacije šuma, koji je uobičajen u svim naprednim državama, a poznat je pod imenom vlastite režije. Jedan od glavnih razloga, da taj viši stupanj šumskog gospodarenja nije kod nas zaveden, ima se tražiti u tome, što šume nisu otvorene pomoću š u m 5 skih prometila. Jug. Šum. Udruženje stoji na stanovištu, da šumovlasnik (dakle u ovom slučaju država) ima da sam izgradi mrežu šumskih prometila te ih dovede u svezu s općim komunikacijama. Da se to čim prije provede, predlažemo: 1. da se kod svih šumskih direkcija odmah pristupi sastavu investi ; cionog i amortizacionog plana za sva prometila, što se imadu izgra; diti za narednih 10 (deset) godina; |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 64 <-- 64 --> PDF |
702 Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 2. da se po Direkcijama osnuju investicioni fondovi za čije bi se rukovanje imao izradit naročiti statut. Sredstva za taj fond mogla bi se namaknuti: a) upotrebom vanrednih šum. prihoda, b) dizanjem amortizacionih zajmova, c) upotrebom čistih prihoda pojedinih direkcija u stanovitim budžetskim godinama, d) stavljanjem stanovite svote u redoviti budžet i e) priključivanjem stanovitog procenta čistog prihoda obrtnoga fonda , osnovanoga za vlastitu režiju 3. Pošto momentano nisu kod svih Direkcija popunjena mjesta gradjevnih referenata, i nema izvježbanog građevnog osoblja u dovoljnoj količini, pred* lažemo: a) da se ta mjesta popune čim prije putem konkurza, b) da se po nekoliko mlađih stručnjaka šalje na stanovito vrijeme pris vatnim građevnim preduzećima u praksu. III. Izgradnjom prometila moći će se postepeno proširivati rad u vlastitoj režiji; sada ga pak treba omogućivati i pospješavati na svim mjestima, gđe ga prilike dozvoljavaju. Zato treba ukloniti sve zapreke, koje taj rad za sada onemogućuju, a to su: 1. ukočena birokratska uprava, mjesto koje treba zavesti u admis nistraciju veću gipkost i brže poslovanje, 2. uzak djelokru g Direkcija i Šumarija, koji će se popraviti administras tivnom dekoncentracijom i davanjem prilike šumarijama, da budu s am o s stalne financijske jedinice s Vlastitim budžetom i pris mjernim djelokrugom, 3. smanjivanjem površina prevelikih šumskih uprava dotično pridjeljivanjem dovoljnog broja pomoćnog osoblja, 4. uklanjanjem okolnosti, koje sada tjeraju mlađe ljude iz državne šus marske službe, a te su u glavnom materijalnoga karaktera. Za to treba: a) urediti beriva osoblja, naročito deputate i paušale, b) uvesti renumeraciju za vlastitu režiju svima, koji oko nje rade, 5. uklanjanjem nedostataka u izobrazbi tehničkog i šum. pomoćnog .osoblja, tako: a) da se u predjelima s karakterističnim vrstama drveta osnivaju uzorne šumarije, kojima bi se privremeno dodjeljivalo tako akademsko kao i ostalo šumarsko osoblje, gdje bi se držali tečajevi, skupštine, ekskurzije itd. što bi se sve moralo materijalno poduprijeti i omogućiti. Ovo postepeno uvađanje vlastite režije imalo bi se za prvi početak ograničiti samo na proizvodnju drvnih sortimenata, potrebnih šum. industrijama, dočim bi se podizanje industrijalnih preduzeća, proizvodnja polus fabrikata kao i njihovo unovčivanje na svjetskom tržištu imalo prepustiti ostas lim granama šumarstva, dakle šumskoj trgovini i industriji koje će, oslobođene velikog posla oko eksploatacije šuma moći svu brigu koncentrisati oko svog pravog poziva. IV. Da nebi eksploatacija šuma nadmašila pošumljivanje te se održi između jedne i druge potrebni ekvivalenat, koji bi mogao biti ugrožen, ako |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. bude ovisan samo o redovnom budžetu, predlažemo osnutak kulturno g fonda , u koji bi pored drugih svota ulazile i one kazne, koje se ubiru za učinjene šumske štete. II. REZOLUCIJA. glede osnutka Privrednog savjeta. J. Š. U. uvidjajući svu važnost odredbe ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, po kojemu se ima za donošenje novih privrednih zakona osnovati Privredni savjet, sa žalošću konstatuje, da se ovakovom osnivanju nije još uvijek pristupilo. Konsolidacija prilika nastalih ratom i poratnim nevoljama moći će se tek onda provesti, ako se čim prije donesu valjani zakoni koji će, uzimajući u obzir najraznoličnije prilike pojedinih krajeva naše domovine, izgladiti sve posto« jeće opreke i napetosti. Ovakove zakone mogu izraditi samo stručnjaci, koji stoje visoko iznad svih političkih trzavica i sićušnih partijskih obzira. J. Š. U. se zato priključuje zahtjevu privrednih institucija, koja su se jednoglasno izjavile za osnutak privrednog savjeta, te se umoljava Narodna Skupština, da se tom osnutku čim prije pristupi. III. REZOLUCIJA o unapređenju šum. struke. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje po dosadašnjoj praksi i radu poje= dinih šumarskih nadleštava dolazi do uvjerenja, da se, kako na administrativnom tako isto i na šumsko privrednom polju ne radi onako, kako bi to trebalo i moglo da bude. Razlozi su u tome, što je nedovoljno sprovedena organizacija samoga Ministarstva Šuma i Rudnika, što je zavladala nesigurnost autoriteta pojedinih šefova i područnog osoblja, što se postavljaju za stanovite poslove nedovoljno spremni činovnici, a kao najveći razlog je oskudica u principima, na kojima treba da bude zasnovana sama šumska privreda i uprava kao i šumarska politika. Zato Jug. Šum. Udr. smatra potrebnim ovdje naglasiti, da bi trebalo b e z = odvlačno izraditi principe šumske politike i administra» oij e jednim pravilnikom) , koji će regulisati njihovu jednoobraznost. Nadalje, da se u Glavnoj Šumarskoj Direkciji obrazuje od šefova i referenata zakonom obezbeđeni Savje t odnosno odbor, kroz koji će morati proći sva važnija pitanja uprave šumske privrede i politike a naročito osetljiva pitanja personalne prirode, kako bi se na taj način zaštitilo područno osoblje od eventualnih nepravdi. IV. REZOLUCIJA o činovničkom pitanju. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje nalazi, da je jedan od bitnih uzroka nedostataka današnje državne Uprave, što činovništvo nije dovoljno materijalno obezbeđeno i što još ni do danas njegov socijalni položaj nije zakonom određen i osiguran. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 66 <-- 66 --> PDF |
704 Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. S toga predlaže Jug. Šum. Udr. Gospodinu Ministru Šuma i Rudnika, da najenergičnije nastoji na tome, .da se što pre donese toliko željeni zako n o državnim činovnicima. U struci državnih šumarskih službenika u našoj zemlji treba istaći kao najhitnija otvorena pitanja: 1. Pitanje o pristojnoj plati. 2. Pitanje o deputatima. 3. Pitanje o putnim paušalima. 4. Pitanje o stanovima. 1. Današnje prinadležnosti šumarskih službenika stoji ispod najpotrebnijeg minimuma potrebnog za opstanak, a kamo li za vođenje života onakvog, kako to društvo od njega zahteva. 2. U pogledu deputata ima u zemlji toliko raznolikih uredaba tako, da u nekojim krajevima još ni do danas osoblje nema deputata, te zbog toga princip pravednosti zahteva, da se deputatne prinadležnosti prema prilikama pravedno urede. 3. S obzirom na putne troškove, Jug. Šum. Udr. predlaže, da se paušali određuju prema lokalnim prilikama dotičnog nadleštva, a u onoj visini, koja stvarno odgovara faktičnim izdacima službenika koji putuje. Gdje nedostaje dovoljno željezničkih veza, dade se ovo pitanje najlakše rešiti tim načinom, što će se Upravama dodeliti potrebna sprega ili jahaći konji. 4. Prema današnjim prilikama, gdje ni u varošima ni u selima nema mo» gućnosti za smještaj činovnika, je pitanje o stanovima bitno pitanje provođenja držav, šumarske organizacije. Zbog toga je Jug. Šum. Udr. tvrdo uvereno, da se šumarska organizacija ne će moći uspešno sprovesti, ako država ne podigne kuće za stanovanje služs benika sviju kategorija na svim mestima, gdje to interesi službe zahtevaju. Pošto su prilike službovanja u našim jugoistočnim krajevima, u Staroj Srbiji i Crnoj Gori najteže, Jug. Šum. Udr. traži, da se što pre izradi jedan plan, po kome će se sistematski sanirati nesnosljivo sadanje stanje državnih šumarskih činovnika i podčinovnika u tim krajevima. Kao prve najhitnije mere, koje treba preduzeti, smatra Jug. Šum. Udr. sledeče: 1. Povišenje specijalnog dodatka na južne krajeve od 25% na 50% zbog vanredno skupih životnih prilika i oskudice u stanovima, hrani i saobraćajnim sredstvima. 2. Da treba odmah i prvenstveno u tim krajevima pristupiti građenju potrebnih državnih kuća za stanovanje i kancelarije. 3. Da se paušali za putovanje što pre regulišu u onoj visini, kako bi odgovarali faktičnim troškovima, koji će biti sigurno skuplji i veći za 50% nego u drugim krajevima. 4. S obzirom na oskudice u saobraćajnim sredstvima staviti bezuslovno hitno na raspoloženje svakoj šumskoj upravi po jednog jahaćeg konja za obavljanje vanjske službe. 5. Pošto je lična bezbednost svakog šumar, službenika kod obavljanja terenske službe u tim krajevima stalno ugrožena, treba zakonom osiguratiobezbediti ga u slučaju nesreće, kako njega tako i njegovu porodicu. 6. Deputate u zemljištu treba s obzirom na tamošnje prilike, gdje u blizini šumskih uprava nema dovoljnog pogodnog državnog zemljišta, dati u obliku odgovarajuće novčane vrednosti. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 705 7. Deputat u drvima treba dostaviti činovnicima u stan, pošto troškovi prevoza iz redovno udaljenih šuma inače apsorbiraju pogodnost, koja se hoće time pružit; činovniku. 8. Da se čuvarsko tehničko pomoćno osoblje u svemu izjednači sa njihovim kolegama u ostalim krajevima naše države. J. S. U. skreće pažnju Gospodinu Ministru nato da će se izvršenjem gornjh zahtjeva postići neocjenjive materijalne i moralne koristi po državu i opštu narodnu privredu, dočim u protivnom slučaju, ako se ova bitna pitanja po šumarstvo naše države odmah povoljno ne rese, današnje teško i neuređeno stanje neće tako lako doći do ozdravljenja. V. REZOLUCIJA u pitanju željezničkog saobraćaja. 1. Za provedbu građevnog programa željezničke mreže u kraljevini SHS smatra J. Š. U. potrebnim, da preporuči Narodnoj skupštini, da ista usvoji program Udruženja Jugoslav. Inžinjera i Arhitekta, izražen u Odluci konte» rencijc delegata svih sekcij toga Udruženja od 5.—8. augusta 1922. 2. Za poboljšanje prometa na sadašnjim željeznicama neka se Ministarstvo saobraćaja pobrine: a) da se ukloni sadašnji nedostatak na prikladnim vagonima za preva* žanje tramova u eksportu za Italiju i to tipa 1 K pO´ 10 m duljine. b) da u vlastitom interesu čim prije nadomjesti sadanje talijanske vagone s vlastitima, jer je upotreba oko 90 % talijanskih vagona za eksport u Italiju preveć skupa za želj. promet. Taj promet iscrpljuje skoro svu tovarninu i želj. uprava obavlja sav taj promet tako reći bez svakog dohotka. c) Da Ministarstvo nastoji orno toga, kako se nebi neprestano ponavljalo zatvaranje glavne pruge od Zidanog Mosta do Beograda uslijed prenatrpanja pruge s natovarenim vagonima. U tu svrhu nek željeznička uprava zahtjeva od svojih službenika potpuno izrabljenje radne sposobnosti preko dosadanjcg preveć kratkog radnog vremena, naravno uz primjerno povišenje dnevne za« službe. Nadalje neka željeznička uprava, prilagođujući se sadašnjoj skupoći, zapreci, da najbolje stručne sile ostavljaju željezničku službu. cl) Neka se poduzmu potrebne mjere za rasterećenje spomenute glavne pruge na taj način, da se jedan dio tereta prenese na Dravsku željeznicu, a drugi dio pretovari u Sisku na Savu. e) Ako se iz financijskih obzira ne može na glavnoj pruzi napraviti još jedan kolosjek, neka se čim prije umanji udaljenost željezničkih stanica osnis vanj em novih stanica. f) Ministarstvo saobraćaja neka stupi u dogovor s Ministarstvom vanjskih posala radi sporazuma s Mađarskom, da se omogući uporaba Dravske željez« niče, u koliko ta željeznica teče po teritoriju Mađarske države. 3. Umoljava se Ministarstvo saobraćaja da u ankete, koje se sazivlju radi željezničkog pitanja, pozove delegate Jugoslovenskog Šumarskog Udru» ženja, da ti delegati uzmognu ondje zastupati interese šumarstva. Naročito, da se ti delegati pozovu na rasprave kod utvrđivanja tarifalnih pristojbi. Molb a i poziv ! Za uspješan rad u VI. sekciji neophodno je potrebno sabiranje podataka, što se tiču željezničkog prometa. Stoga se pozivaju svi članovi udruženja da sabiru sve podatke što se odnose na taj promet te ih šalju predstojništvu sekcije. Naročito, da se pošalju podaci o raznim ncdo= stacima kod sastavka željezničkih tarifa. 5 |