DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Vršna obratnica kod šumskih željeznica. 739 Ing. Julije Sztehlo (Teslić): Vršna obratnica kod šumskih željeznica. Pruge šumskih željeznica vodimo radi racionalnog i svrsi shodnog izvoza šumskih proizvoda obično — ali ne isključivo — duž kakovog potoka. Općenito sačinjavaju tokovi voda prirodni put za građenje šumskosprometnih uređaja, pa prema tome i šumskih željeznica. Imade gdjekad slučajeva, kad moramo napustiti ovaj pri* rodni put, te odrediti pruzi šumske željeznice drugačiji razvitak: ili zbog toga, da obiđemo poteškoće terena ili da dopremo do veće visine s velikim drvnim masama. Iskustvo kod eksploatisanja šuma pokazuje osim toga, da tokovi potoka, prema kojima gravitiraju znatne količine drveta, imadu vrlo nepravilan pad, t. j . čas im je pad vrlo umjeren, čas opet padaju u kaskadama. Nadalje možemo opaziti, da takovi tokovi potoka u gornjem i donjem dijelu pokazuju umjeren pad, dočim se upravo u srednjem toku u obliku vodopada ruše preko terenskih stepenica. Takav slučaj vidimo u primjeru, prikazanom slikom I. To je potok Blatnica u Šumariji Teslić u Bosni, koji u gornjem i donjem toku, od A — B, i od C — D pokazuje normalan pad, naprotiv u srednjem toku od B — C imade nenormalno jak pad. Jasno je, da željezničku prugu ne možemo u cijelosti voditi duž takovog potoka, jer bismo od B — C za athezionu željeznicu dobili prevelik uspon. Da ga nadvladamo, moramo tražiti drugi razvitak pruge. Ovo se pitanje rješava često pomoću vršne obratnice (Spitz= kehre, csucsfordulô), što je osobito svrsnishodno, kad su gorske kose strme, a korito potoka usko. Riješenje je slijedeće: U točku E pruge položimo skretnicu, te odatle vodimo prugu do mjesta F u protivnom smjeru prvobitnog pravca pruge. U točku F položimo opet skretnicu, te vodimo prugu prema G i dalje u prvobitnom pravcu pruge. Velika prednost vršne obratnice leži u tome, što kod primje* njivanja njezinog možemo prugu u cjelini graditi bez preko= račenja maksimalnog uspona, te je prema tome omogućeno rije* šenje razvitka pruge najkraćim pravcem. Ova prednost može da postane vrlo mjerodavnom, osobito u slučajevima, gdje je kapital za investicije strogo odmjeren. Daljnja je prednost vršne obratnice kod šumske željeznice, što takovu prugu možemo u vrlo kratko vrijeme izgraditi, jer je omogućeno maksimalno skraćenje iste. Ova okolnost dolazi u obzir, kad kanimo žurno iskoristiti povoljnu konjunkturu za sječu drva. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 32 <-- 32 --> PDF |
740 Vršna obratnica kod šumskih željeznica. Što se tiče prometa na prugama s vršnom obratnicom, to bi se u prvi mah moglo pomisliti, da će isti biti dosta spor i otešćan, što međutim ne stoji, jer je praksa pokazala, da su takovi prigo* vori neopravdani. I kod pruga s ovakovom obratnicom promet je besprekidan; razlika prema normalnoj pruzi leži samo u tome, da se u ovom slučaju od E—F i to kod uzlaženja kao što i kod silaženja mora vlak dovesti u vršnu obratnicu tako, da ga loko= motiva, kao zadnja u svezi vlaka, pomiče. Ova okolnost ne smeta sigurnosti prometa, jer je poznata činjenica, da se teretni vla* kovi mogu istom sigurnošću voditi tako, da ih lokomotiva straga pomiče, kao i tako, da ih ona sprijeda vuče. Kod uzlaska je da* pače sigurnije pomicanje vlaka, jer na taj način ne može se vlak raskinuti, a kod silaženja ne može se također ništa dogoditi, ako se samo održe sve propisane mjere opreznosti. Razumije se, da valja kod pruga s vršnom obratnicom iza obiju skretnica izgraditi potrebnu prugu za pomicanje vlaka, E—H i F—H,, koje duljina mora prekoračiti najveću duljinu vlaka, te ju možemo izraziti slijedećom formulom: Hp + Hv = h, pri čemu H znači ukupnu duljinu pruge za pomicanje, H naj= veću duljinu vlaka, a h prugu sigurnosti, koja zavisi o voznom parku odnosne željeznice. Ova pruga sigurnosti mora da je naj* manje tako duga kao jedan vagon, natovaren dugim trupcima drva. U tom pravcu ne valja štediti, nego treba već kod trasiranja odrediti veliku duljinu onog dijela pruge, na kojem se imade obavljati pomicanje vlaka. — Osim toga treba obratiti pažnju na to, da se pruga za pomicanje izgradi s uzlazom na kraju, tako da se eventualno iz veze vlaka otkinuti vagoni tamo zadrže. Promotrimo sada duljinu same vršne obratnice od E—F! Za ovu duljinu nema pravila. Ona zavisi gotovo isključivo o usponu, kojega treba nadvladati, pri čemu treba, razumije se, uzeti u obzir i prilike terena. Upozoriti se mora, da se ova duljina odredi što manjom, jer pomicanje natovarenih vlakova na veliku udaljenost, — protiv čega nema doduše prigovora s teh= ničko=prometnih razloga, — valja po mogućnosti izbjegavati. Kod naglih kiša, a naročito kad zapadne snijeg, može se naime dogo? diti, da je vlak pretovaren, pa je u takovim slučajevima kratka obratnica radi sigurnosti vlaka vrlo podesna. Na temelju svoje prakse mogu potvrditi, da ovakova obrat* nica od 6—700 m duljine ni u kojem pogledu ne smeta jedinstve= nosti i sigurnosti saobraćaja. No nema nikakovih razloga, koji bi govorili protiv duljih vršnih obratnica. Obično su već prilike te= rena takove, da gradnja duljih obratnica nije potrebna, t. j . može se izabrati takova trasa, da ovakav slučaj niti ne nastupi. Ako je prevelika visina, do koje se imade uspeti, preporuča se, da se iz* gradi mjesto jednog dugogo, dva ili više ovakovih obratnica. I ta= kove dvo= ili mnogostruke vršne obratnice ne čine zapreku ne* |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Slika I. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
742 Vršna obratnica kod šumskih željeznica. smetanom saobraćaju, naprotiv, i onda je osiguran gladak i sigu= ran željeznički promet. Unatoč toga, što željeznički stručnjaci na takovo vođenje pruge na prvi pogled gledaju dapače s nekim nepovjerenjem, to ipak stoji činjenica, da se pruga s vršnom obratnicom u praksi pokazuje vrlo korisnom. Primjenjivanjem ovoga uređenja mo« žemo najkraćim putem voditi šumsku željeznicu do najviših, šu= mom najbolje obraslih dijelova, pa se upravo s ovoga razloga može vršna obratnica u navedenim slučajevima najtoplije pre= poručiti. Konačno želim spomenuti još jednu okolnost. Moglo bi se prigovoriti, da se može postići razvitak pruge jednostavnije i svrsishodnije normalnim vođenjem, nego li primjenjivanjem vršneg obratnice. Ali što je upravo u takovom slučaju svrsi* shodno? Istina je, da normalnu prugu ne bismo morali voditi s maksimalnim usponom, ali zato ona postaje mnogo dulja, te ju ne možemo izgraditi u kratko vrijeme, pa tako i mnogo više stoji. Ispravno je doduše, da slabiji pad valja pretpostavljati jačem. No tamo, gdje valja izgraditi po mogućnosti najkraću prugu sa što manje troška i u što kraće vrijeme i gdje su za to zgodne prilike terena, ne može se poreći opravdanost vršne obratnice te se njezino primjenjivanje može samo najtoplije preporučiti. Konačno spominjem, da se ovakova obratnica može primi; jeniti isto tako uspješno kod šumskih željeznica s gravitacionim kao i kod onih s motornim pogonom. Kod manjih koturača s gra= vitacionom pogonom može se naročito preporučiti, te je njezina opravdanost tim očitija. |