DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 42     <-- 42 -->        PDF

750 Pravoužitničtvo krajiških imovnih općina.


koji su potomci krajiških obitelji, koje doduše nijcsu sačinjavale pravu kras
jišku zadrugu, nu koje su ipak u svoje vrijeme ispunjavale krajiške dužnosti
i obaveze u pogledu davanja vojnika.


Pa ipak se baš tim pitanjem moramo potanje zabaviti, jer je umjetno
konstruisana razlika između te dvije kategorije pravoužitnika, a uz nju uopće
zastrano tumačenje propisa dalo povoda zastranom postupku nekih kotarskih
oblasti i županijskih upravnih odbora, što više i treće instancije, — a na
znatnu štetu imovnih općina, koja se ovima neopravdano nanosi, — neopravs
danim stvaranjem i pogodovanjem pravoužitničkih kategorija slova e).


U običaj se je uvukla praksa, da većina navedenih oblasti priznaje pravo«
užitništvo s naslova slova e § 1. Naputka A zakona od 11. srpnja 1881., slu*
žeći se nesavršenim tekstom, po nama već jednom1 odlučno napadnute nas
redbe kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 19. VII. 1888, br.
23.530, ex 1887,2 po kojoj »se zahtijeva za ovlaštenje na uživanje šuma u bivšoj
vojnoj krajini osobna . . . kvalifikacija na toliko, — što po točki 2. (t. j . točki
e § 1. Nap. A.) ovlaštenik ima biti članom obitelji krajiške, koja je krajiške
dužnosti i obveze u pogledu davanja vojnika u svoje vrijeme vršila.«


Navedene oblasti zadovoljavaju se, pozivom na taj zaključak, naprosto
konstatacijom, da je tko potomak krajiške obitelji, koja je krajiške dužnosti
i obaveze u pogledu davanja vojnika u svoje vrijeme vršila, — da priznaju
tom potomku pravoužitništvo s naslova slova e § 1. Naputka A.


Da je taj tekst nesavršen slijedi odatle, što su krajiške zadruge izvršivale
navedene krajiške dužnosti i obaveze, najmanje isto tako, kao i one obitelji,
koje nijesu u zadružnoj vezi živjele; prema tome ne može okolnost, da su te
obitelji izvršivale krajiške dužnosti i obaveze, biti mjerodavna za razlučivanje
krajiških obitelji kategorije slova e) (točke 2. te naredbe), od onih kategorije
točke d) (točke 1. te naredbe).


Naprotiv jedina razlika, koja postoji između te dvije kategorije krajiških
obitelji jest ta, što su obitelji kategorije točke d) u zadružnoj vezi živjele,
a one kategorije točke e) nijesu sačinjavale pravu krajišku zadrugu.


Očito je dakle potrebno, hoće li se dokazati, da tko potječe iz krajiške
obitelji kategorije točke e) § 1. Nap. A., da se dokaže, da potječe iz krajiške
obitelji:


a) koja nije krajišku zadrugu sačinjavala, i
b) koja je krajiške dužnosti i obaveze u pogledu davanja vojnika u svoje
vrijeme ispunjavala.


Potrebno je nedvojbeno i jedno (a) i drugo (b) svojstvo te obitelji do»
kazati (a ne samo potonje b). ako se hoće utvrditi, da tko spada među pravo*
užitnike kategorije točke ej.


Prema naredbi kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 13. VI.
1896, broj 5587:1 »spadaju ... . sv i prijepori o pravoužitničtvu iz naslova
slova e) § 1. Naputka A. u prvoj molbi u nadležnost kotarskih oblasti.«


Taj zaključak osnovan je, kako se razabire iz sadržaja te naredbe, na
posve krivoj pretpostavci, da nema o tom nikakove ustanove, kako li je
sa prijeporima što se osnivaju na naslovu točke e) § 1., a nastadoše nakon
konačnog sastavljanja katastra pravoužitnika.


1 Vidi »Šum. list« god. 1922., broj 10. Strana 677.


2 Vidi Goglija: »Ured. zbirka šum. propisa.« Str. 612 i 613.


1 Vidi: Goglija »Ured. zbirka šum. propisa.« Str. 623.