DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


vila ograničenja prometa. Usled toga dolazi inostrana roba iz Ma«
djarskc na naše pruge istočno od Zagreba i trajno zatvara put našim trans«
portima.


4. Državne željeznice stradaju na oskudici izvežbanog stručnog činov«
ništva, podčinovništva i služiteljstva. Još uvek napušta osoblje državnu željez«
ničku službu. To osoblje je skroz mizerno plaćano, i ne može
viš e opstajati . Uprava državnih željeznica nije također ništa preduzela
za nastanjenje osoblja. Na državnom kolodvoru u Zagrebu stanuju željezni«
čari još danas u više stotina vagona. Također u Dravljama kod Ljubljane ima
35 vagonskih stanova.
5. Sporo i nedostatno poslovanje carinski h ured a doprineslo je u
znatnoj meri ovoj katastrofi. Neugodno su uticale također neočekivane izmene
u carinskim tarifama, naročito još brzo menjajuće se odredbe devizne politike.
Resortna ministarstva odlučivala su samo iz jednostranog svog vidika, svako
za se, bez obzira na posledice, koje njihove odredbe prouzrokuju u i onako
derutnom željezničkom prometu.
6. Da katastrofa, koja je već činjenica, ne uništi trajno čitavu privredu
u Slovenačkoj, i da se takova katastrofa ne ostvari u celoj Kraljevini, moraju
se bezodvlačno preduzeti energične mere.
U tom smislu predlažemo i zahtevamo:


a) da se vlada odmah pobrine za životno obezbeđenje željezničkog osoblja,
činovništva, podčinovništva, služiteljstva i radništva. Bezodvlačno treba regu«
lisati njihove novčane prinadležnosti. Ujedno se mora započeti brižna akcija
za nastanjenje tih nameštenika i njihovih porodica.


Od preke je nužde nova jedinstvena i moderna službena pragma«
tika , koja bi opet stvorila red i zadovoljstvo među željezničkim nameštenicima.
Nadalje neka željeznička uprava vodi brigu za uzgoj naraštaja te neka
otvori sve potrebne stručne škole.


Istovremeno se obraćamo na naše željezničare sa apelom, da čim se nji«
hovim vitalnim zahtevima ugodi, opet jedanput pomognu domovini u teškoj
krizi!


b) Tražimo, da se uprava državnih željeznica otrese sadašnjeg birokra«
tizma, naročito izraženog u funkcionisanju državnog računovodstva, da se prc«
osnuje ta uprava po načelu zdrave komercijalne politike. Mišlenja smo, da
treba ozbiljno pristupiti pitanju privatiziran j a (? Op. ur.) naših državnih že«
ljeznica.


c) Ne protivimo se projektu velike transverzalne Jadranske željeznice,
koju traži državni (? Op. ur.) interes. Moramo ali odlučno tražiti, da se bez«
odvlačno skrbi za saniranje postojećih željezničkih linija,
u prvoj vrsti glavne žile koja veže Zagreb sa Beogradom i to počevši sa izgrad«
njom državnog kolodvora u Zagrebu, koji nikako ne odgovara našim potrebama.
Zatim također onih paralelnih i stranskih pruga, koje vode prema centrumu
države Beogradu. U tom smislu prije svega imenujemo za Slovenačku najvaž«
nije pruge: Bubnjarci—Karlovac—Caprag i Dugoselo—Novska te paralelnu li«
niju Koprivnica—Virovitica—Slatina—Našice—Osijek. Te pruge neka se ojačaju
u gornjom ustroju u tračnicama i pragovima, neka se izgrade potrebna ugibali«
šta, neka se prošire važni kolodvori. Za ove radove imaju se otvoriti be z
odlaganj a svi potrebni krediti, naročito ima se skrbeti zato, da se u že«
ljezničku službu opet povrate inženeri i ostali tehnički službenici, koji su ju
napustili radi nesnosno niskih primitaka.