DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Predlog zakona o neposrednim porezima i t. d. nakosti leži u načinu određivanja katastralnog čistog prihoda, kod koga se nije uzimalo u obzir cjelokupno gospodarstvo do= tičnog posjednika, nego se taj prihod ustanovljivao za svaku česticu napose bez obzira na gospodarsku svezu jedne čestice_ s drugom. Za šumsko zemljište mora se na drugi način odrediti katastr. čisti prihod. Prema gore izloženom teško će biti šume zajedno sa ekonom, zemljištima svrstati u grupe i za njih na jednak način izračunavati »srednji broj«, koji će biti stalan umnožitelj za razrez poreza na zemljište dotične grupe (čl. 25.). Ta poteškoća leži u tom, što u pojedinoj procjenbenoj grupi može biti različitih šuma po vrsti drva i načinu uzgajanja, koje se u svojoj vrijednosti međusobno znatno razlikuju, a za njih je »srednji broj« nemoguće izračunati. Ne samo nemoguće, nego je to nepravedno tako činiti, jer je razlika u vrijednosti šum. zem= ljišta po vrsti drva i blizini prometala daleko veća, nego između oranica i livada iste grupe. Čist prihod poljodjelskog ili šumskog zemljišta je zemljišna renta. Imali se prema pojmu zakona o zemljarini udariti porez samo na zemljište, to je polučena zemljišna renta onaj iznos, koji se ima oporezovanju podvrći. Nu sada nastaje pitanje, da li je kod šumskog gospodarstva ispravno i opravdano samo zemljište oporezovati? Pri tom se ima razlikovati potrajno godišnje gospo= darenje od prekidnog gospodarenja. 1. Oporezovanje šume u kojoj se potrajno go> dišnje gospodari. Prihodi, koje dobiva posjednik šume uređene za potrajno godišnje gospodarenje sastoje se iz zemljišne rente i iz kamata drvne mase, koja se u šumi nalazi. Drvna glavnica, koja renres zentira 80—90% vrijednosti cijele šume, čini, da se šuma može potrajno godišnje uživati. Za vrijednost iznosa drvne glavnice je posjednik šume bogatiji od posjednika poljodjelskog zemljišta jednake dobrote zemljišta. Oporezuje li se kod ovog načina gospodarenja samo zem= Ijišna renta, ostaje neoporezovana drvna glavnica, koja predočuje snažno vrelo prihoda šume. Iz toga bi slijedilo, da se šuma u kojoj se vodi potrajno go* dišnje gospodarenje, ima oporezovati prema šumskoj a ne zem-ljišnoj renti. No daljnja konzekvencija toga bi bila, da se od šumom ob* raslog zemVjišta plaća više poreza, nego li od površine iste ves ličine i jednake dobrote zemljišta, ako se ona kao oranica ili lis vada obrađuje. Stariji zakoni o zemljarini nijesu usvojili načelo, da se porez na zemljište udara po zemljišnoj renti, nego su šumsku rentu indentificirali sa zemljišnom rentom poljodjelskog zemljišta, pa su šumu oporezovali jednakom mjerom kao oranicu i livadu. Ako tome još dodamo, da su se prihodi šuma prije procijenjivali na osnovu niske cijene, i da svi prihodi šume nisu bili tačno |