DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 19 <-- 19 --> PDF |
O prinosu (šumski tangenti) vlasnika na državnih šuma i t. d. 801 druge manje važnosti i ne spominjemo, akoprem i ovi, kao na primjer: gljive, maline, jagode, kupine, borovnice i t. d. u savre* menosti sve više dobivaju na svojoj važnosti. Od kolikog je upliva paša u šumama te drvljem obraslim i neobraslim pašnjacima na razvitak stočarstva, svakom je pra= voužitniku (ovlašteniku) kao i posmatraču naših gospodarskih prilika jasno, no nitko se ne brine, da pravoužitnicima (ovlaste* nicima) prikaže, kolika je vrijednost tih paševinskih užitaka, za koje oni uz rijetke iznimke niti filira ne plaćaju. Nešto manje općenite važnosti ima žirenje, jer je ono ogra= ničeno na stanovita područja i jer ovisi o urodu u pojedinoj godini, no kvalitativno je ono po svoj prilici veće vrijednosti od paše u onim područjima, gdje se jedan i drugi nuzužitak crpi. I vrijednost ovog nuzužitka valjalo bi predočiti pravoužitni* cima radi toga, da dođu do uvjerenja, kakove ogromne koristi imaju od zajedničke imovine. Ne malu važnost ima u nekim krajevima i steljarenje, naro* čito tamo, gdje nema slame niti drugog sretstva za nastor blagu. Ova vrst šumskog nuzužitka, akoprem u pojedinom šum« skom gospodarstvu ne će imati kvantitativno i kvalitativno oso* bitu vrijednost, to će njegova vrijednost ipak upotpuniti vrijed* nost sveukupnih šumskih proizvoda dotičnog gospodarstva. Makar da kod nas mnogi drvećem obrasli pašnjaci nisu uređeni kao brstiči, važno je napomenuti, da se u njima, osim izkorišćavanja paše, izkorišćuje također i brst, što u sirovom, što opet u sušenom stanju (lišnjaci). Što to vrijedi za razvitak sitnog stočarstva u dotičnim kra* jevima, dobro je poznato, a oni, koji ove užitke crpe, znadu to i cijeniti, i to tim više, što za nj ništa ne plaćaju. Interesovalo bi međutim svakoga, ne samo pravoužitnike, već i šumarske stručnjake, kolika je vrijednost tih užitaka. Kad govorimo o brsticima lebdi nam pred očima oko 238.980 jutara obraslih pašnjaka u ličkoj ^krbavsko j županiji. Kod naprednih i racionalnih šumskih gospodarstva vodi se računa također i o drugim, manje važnim šumskim proizvodima, naročito sada, kad se može sve dobro unovčiti, no kod nas se takovi proizvodi (jagode, maline, kupine, gljive i t. d.) sa zajed* ničkog posjeda smatraju po pravoužitnicima (ovlaštenicima) bezvrijednim proizvodom, jer oni uživanje ovih proizvoda ne smatraju životnom potrebom niti ljudi niti domaćih životinja. Zato se na vrijednost ovih proizvoda ne ćemo dalje niti osvrtati. Kad bi nam vrijednost svih napomenutih važnijih šumskih proizvoda bila poznata, a poznata bi nam mogla biti, kada bi naši šumarski tehničari, kojima je povjerena stručna upravagospodarenje u zajedničkim šumama i pašnjacima, s pravom voljom i svijesni si svoje strukovne spreme, sastavljali pred* loge o godišnjem iskorišćivanju zajedničkih šuma i pašnjaka, pa da kod toga iskažu također lokalnu vrijednost svih užitaka, koji se godišnje crpe na zajedničkom posjedu. |