DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Procjena âastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. 823 Promjer gornjega prosjeka toga dijela stabla ustanovi se po dotičnim gornjim promjerima na mjerenim stablima iste prsne debljine. Njegova je kružna ploha aritmetična sredina kružnih ploha, koje odgovaraju tim gornjim promjerima. Masa uzornoga stabla X broj stabala = masa razreda. Zbroj masa pojedinih raz= reda je masa sastojine. # # Ad 1. Oblik debala (der Schaft) šumskoga drveća leži obično između cunja i paraboloida apolonske parabole, pri čemu je obično bliži zadnjemu. Neiloid i paraboloid kubične parabole možemo smatrati krajnjim vrijednostima. Ako prema tome kubiramo stablo po Huberovome obličcu kao paraboloid ili valjak množenjem srednjega prosjeka sa visi* nom, dobijemo obično nešt o viš e od debljevine. Pri Vukovićevoj metodi mjeri se prosjek paraboloida u prsnoj visini, što bi valjalo točnije izraziti, jer se pod mjerenjem u prsnoj visini razumijeva mjerenje u vertikalnoj udaljenosti od 1-3 m iznad tla. Onaj se prosjek smatra obično temeljnicom vrtežnoga tijela (konoida), koje predstavlja deblo, a ne mjeri se na pravome mjestu, to jest u visini panja, jer je to mjesto obično vrlo nepravilnoga oblika. Prema razvijanju obličca imalo bi se mjeriti l´3m iznad visine panja; kod stabla sa prsnim promjerom od 80 cm n. pr. u visini od 1-50—1*70 iznad tla. Ako tome nije tako, nego se ima mjeriti u visini od 1*3 m iznad tla, biti će razs lika između Vukovićeva paraboloida i debljevine dakako još veća. Visina se stabla mjeri po svoj prilici, kako je običaj, od visine panja. Time se navedena razlika opet umanjuje, ali se sada u smislu Vukovićeva obličca mjeri na krivome mjestu para« boloida. Što ovdje rekoh )je više načelne naravi, jer je raz* lika u rezultatima malena, osobito, ako uvažimo da obličac 2 ima ovdje da služi kao podloga za svako kubiranje hrastovih ili bukovih stabala, a eventualno i za druge vrsti drveća Kao paraboloid mjeri se masa stabla bez kićevine — kako navedoh — po obličcu: osnovka X visina X 0*5. Mi znamo, da se stabla kubiraju uzgor po obličcu: osnovka X visina X oblični broj, koji se obično (izuzev sasvim mlade sasto* jine) ne udaljuje znatno od 0-5. Prema tome moramo i kubira* njem stabla kao paraboloid dobiti po prilici masu stabla, osobito, ako se radi, kao što je ovdje slučaj, o masi bez kićevine. |