DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 42 <-- 42 --> PDF |
824 Procjena sastojinske mase pomoću uzornih stabala, i t. d. Kubirati stablo kao paraboloid znači uzeti za više vrsti drveća razne dobi, boniteta i obrasta isti oblični broj 0*5. Mi danas imademo oblične brojeve i poprječne mase stabala sa i bez kićevine, koji su ustanovljeni za svaku vrst drveća na podlozi od mnogo hiljada analiza i možemo ustanoviti, koju pogrješku činimo, ako mjesto dotičnoga obličnog broja uvrstimo vrijednost 0´5. Uvažiti valja, da se data odnose obično na jedno« dobne, odgojene sastojine. Što bismo pako uz oblični broj 0-5 po Vukovićevu obličcu množili kružnu plohu sa »visinskim faktorom«, kada možemo poprečnu masu uvaživši vrst drveća, doba i bonitet točnije i di= rektno očitati iz tablica masa (n. pr. Gmudner * Schwappach) ili dobiti množenjem idealnoga valjka sa obličnim brojem!? Ako se ovdje možemo obzirom na stepen točnosti ograničiti na opći oblični broj 0-5 (kao što se čini po Vukovićevoj metodi) kaza* ćemo jednostavno: masa stabla jednaka je polovini mase bal* vana, koji ima sa stablom istu visinu i čiji je srednji promjer prsni promjer stabla. Ad 2. Pisac ovdje nije istaknuo, kako se mjeri gornji pro« mjer na osovnim stablima. Znamo, da je točno mjerenje toga promjera skopčano sa velikim poteškoćama, a potrebne su skupe sprave. Ako je gornji promjer poznat, može se jednostavnije i za svrhe procjene sasvim dovoljno točno računati 2 ´ v- Mjeri li se već jedan gornji promjer, može se mjeriti i u sredini zone te kubirati o. v. U praksi se je tvorivo dosada izražavalo obično u postocima ukupne mase i to, ako se uzorna stabla ne obaraju, procjenom od oka. Ako pretpostavimo, da je ukupna masa poznata, nećemo kod procjene mase tvorivog drveta znatno pogriješiti. Ako udio tvorivoga drveta nije velik, pružaju visina toga dijela stabla i srazmjerno reducirani prsni promjer dovoljne podatke za pro= cjenu. Ad 3. Ako se sastojina dijeli u debljinske razrede, činimo to ili srazmjerno po broju stabala (Drauth, Urich), čime dobi« jemo vjernu sliku sastojine u malom, ili srazmjerno po kružnoj plosi (R. Hartig), da bi se viši debljinski razredi, koji znatno utječu na masu, imaju veću vrijednost, a eventualno i brže dolaze na sječu, također i rigoroznije procijenili. Tu ne dobivamo vjerne slike sastojine u malome. Kod obiju metoda dobijemo debljin* ske razrede tako, da ukupni broj stabala, odnosno ukupnu kružnu plohu podijelimo na jednak e dijelove. |