DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 833 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Izvadak iz zapisnika 2. s´jednice u. o. J. Š. U., održane od 12.—14. XI. 1922 u Dobrljinu. Prisutni: Podpredsjednik: Ćirković i ing. Karop; tajnik: ing. Marinović; blagajnik: ing. Čeović. Odbornici: Dojković, ing. Petrovič, ing. Stamenković, ing. Slijepčević, ing. Manojlović, dr. Landikušić, Knežević, Bajić, ing. Ružić, Goederer, ing. Griinwald, ing. Rohr, ing. Božič, od 13. i 14. još i: Dr. Danda, ing. Stojanović i Lang. Podpredsjednik Ćirković, otvara sjednicu u 9 h. prije podne. I. Čitaju se zapisnici dvaju prošlih sjednica, koje ovjerovljuju Knežević i Ružić. II. Izvješće tajnikovo. U prvom redu čita odgovor kancelarije Njegovog Veličanstva Kralja, da prima pokroviteljstvo nad J. Š. U. Odbornici ustaju te primaju ovu vijest povicima »Živio Kralj« i pljeskom. Izvršeni svi nalozi zadnjih sjednica dot. skupštine. Društvo bilo pozvano i dalo se zastupati na skupštini Gospod, šum. činovnika, VI. sekcija održala vrlo uspjeli sastanak za carine i tarife. Iznosi nadalje zaostale podneske prošlih sjednica, koji se izimaju pod 6. točku dnevnog reda, a novi predloži pod 7. točku. Izvješće se prima na znanje. III. Čita se blagajničko izvješće iz kojeg se vidi da članovi duguju za 1921. 1930 Din za tek. godinu 7.274 Din. a na pretplati još 8.200 Din. Ovlašćuje se blagajnik i tajnik a odaberu najprikladn;ji način za ubiranje duga, a izvješće se prima na znanje. IV. Prelazi se na raspravu o pitanju preduzeća Dobrljin« Drvar. Tajni k Marinović , izvješćuje o razvoju tog pitanja poslije skup« štine J. Š. U. Izlaže želju Gospodina Ministra u tom pogledu, koju mu je saopćio u Beogradu, pa prema tomu ima J. Š. U. odgovoriti. 1. Jeli sadašnji rad racionalan ili nije. 2. Ako nije, ima pokazati drugi način gospodarenja u tom poduzeću. Stamenković , razlaže, kakove su materijalne pomoći dane za ovu sjednicu. Htjela se održati sjednica plenuma u Zagrebu, a odande izaslati uži odbor u Dobrljin. Za taj slučaj dobio bi se kredit. Za cijelu upravu nije dan, već je samo put plaćen do Dobrljina. Zatim govori o pogreškama, koje su uči» njene poslije prevrata, kada se je mogao ugovor raskinuti i akcije bez šume nebi imale vrijednosti. Ćirković : Prije nego pređemo na debatu o tom pitanju treba riješiti, hoće li se odbor upuštati uopće u raspravu, kad mu nisu osigurana materijalna sredstva. Svi su zato, da se vodi načelna debata o tom pitanju te se sastavi odgovor Gospodinu Ministru. Stamenković : Država je obrazovala odbor za upravu preduzeća. Pre* ma tome je odbor odgovoran predstavnicima kontrolne i upravne vlasti. Vidi inkompatibilnost u tome, što je generalni direktor minist. šuma i rudnika pod» 4 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 52 <-- 52 --> PDF |
834 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. predsjednik samog preduzeća. Želi zaključak, da se obrazuje komisija, koja će istražiti stvar u tančine. Ako takav zaključak donesemo vidićemo, hoće li Ministar doista da se radi ili ne će. Karo p objašnjava položaj sarajevske direkcije prema poduzeću. Direks čija ima samo predati drvo prema gospodarstvenim osnovama i ubrati taksu. Zatim obrazlaže da je država kupila svojedobno to preduzeće za 15,000.000 od čega je uplaćeno 5,000.000 K. Prema tome poduzeće državno, ali neisplaćeno, od 30.000 akcija 28.000 u posjedu austrijske vlade. Veliki faktor čini 200 km željeznica, koje su pasivne. Dr. Landikušić : iznosi historijat toga preduzeća. Steinbcis imao ugos vore na pojedine predjele. O svom trošku sagradio je željeznicu i vodio pre= duzeće pod svojim imenom, ali je bilo a. d. God. 1911. podigla se u bos. saboru graja proti neracionalnom gospodarenju. God. 1912. napravila bos. vlada trans sakciju i kupila preduzeće. Pošto nije bilo novaca, izplaćivalo se je u ratama. Sklopljen je ugovor. Steinbeis je i dalje vodio društvo, ali ne kao vlasnik, već kao gener. direktor. Poslije prevrata je isti otpušten. Ministar Marinković zadržao je pravila a. d. na mjesto 12. imenovao 7. članova ravnateljstva, kos jemu je prepuštena uprava. I prije su postavljali u ravnateljstvo činovnike, da Steinbeis može raditi što hoće. Prema sadašnjem stanju država bi morala od» govarati državi. Nije mu poznato je li ravnateljstvo, pravilo bilance; nigdje je nije vidio. Treba isplatiti zaostali dug Steinbeisu. Razvija se debata o pravnom pitanju preduzeća, naročito o akcijama. Iz» nosi se mišljenje, da je razrešenjem ostalih ugovora i ovaj razrešen: jedni misle, da bi trebali dobiti akcije u visini otplaćene svote; da je odbor privatno lice, koje upravlja državnim dobrom. Stamenkovi ć misli, da se nas šumara ne tiče toliko pravno koliko stručno šumarsko pitanje kao i rentabilitet poduzeća. Nas zanima, zašto je ono pasivno, zašto ne plaća taksu itd. Zatim se čitaju predloži Croatiae d. d. i ing. Lenarčiča o tom predmetu. Ing. Marinovi ć predlaže: 1. Da se odgovori opširnije nego na skup» stini, zašto se ponuda Davidovića odbije. 2. Da se ta ponuda smatra povodo m za proučavanje čitavog pitanja ovog preduzeća i njegove renta« bilnosti. Ako je ovaj način dobar, neka se nastavi, ako nije, onda moramo i reći, na koji način treba u buduće raditi. To je uostalom i želja Ministrova. Griinwald : Obzirom na to, da nam situacija poduzeća nije jasna predlaže, da se najprije zamoli Ministarstvo za dobavu svih podatak a a onda da se upuštamo u raspravu i proučavanje po odboru. Stamenkovi ć je protiv toga, jer podaci se postavljaju na raspelo* ženje odboru, čim se njemu prepusti ta stvar. Dojković : je zato da se pređe preko historije i ispita sadašnjost. In» teresira nas šumare 1. vanjski i 2. nutarnji rad. Nas ugovori ne interesuju već sječine — šumarski dio, to je prvo. Drugo što nas interesira je to: kako pilane iskoriščuju materijal, s koliko %? Konačno nas zanima knjigovodstvo, biro. Neka se votira potreban kredit, a onda smo spremni proučiti stvar. Ćirković : Okolnost da taksa nije plaćena pokazuje, da nije sve u redu kod tog preduzeća. Zagovara predlog Marinovićev, da se dade odgovor, zašt o se odbij a ponud a Davidovićeva. Zatim da se rekne: izabrasmo odbor za čisto šumarsko pitanje, njemu neka se povjeri proučavanje toga preduzeća. dadu mater, sredstva i svi podaci. Pravničko pitanje da mi ne diramo. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Dr. Landikušić : zagovara pravni dio tog pitanja kao osnov, struč» nom radu. Ružić , misli, da je pitanje vlasništva polazna tačka za daljnje prouča» vanje. Boži ć smatra važnijim reći, kako se ima u buduće raditi, nego li prikaz zivati stare grijehe. Kneževi ć za objašnjenje svima iznosi iz svojedobnog Sacherovog pred* loga važnija data o preduzeću. Najvažnija šuma i gospodarenje u njoj. Radilo se ispočetka samo u bližim predjelima. Puno je golih sječa bež pomlatka. Mis klauovim nastojanjem prošireno eksploataciono područje, radi čega je isti kasnije maknut. Uže eksploat. područje iznosilo je 145.500 ha. Sad se razvija debata o tome, dali se ima u odgovoru Ministru reći, da se ponuda odbija, a preduzeće će proučiti posebna komisija ili se ima odgovor tako stilizovati, da se naglasi važnost proučavanja samog pitanja, a konačni odgovor na ponudu Davidovićevu da se ima dati tek nakon proučavanja ci« jelog preduzeća po komisiji. Zagovoritelji potonjeg predloga motivišu te bojazni, da ćemo odbijanjem ponude ispustiti iz ruku predmet jer se može reći, da smo tim svoju zadaću svi» šili. Svi ostali pobijaju tu bojazan dokazujući, da je ponudu već i glavna skupština odbila, a mi već na prvi mah možemo reći detaljne pogreške ponude. Ista nije uzro k našem proučavanju, već samo povod , da se prouči cijelo preduzeće. Glasuje se i za predlog Marinović»Ćirkovićev glasuje 12, protiv 4. Rezoluciju ima sastaviti Dojković, Petrovič i Rohr. Zatim se prelazi na izbo r komisije . Protiv predloga Marinovićevog, da se biraju lica i izvan odbora, zaključuje se birati samo odbornike, jer je skupština odbor u povje» rila ovo pitanje i on je odgovoran. Komisija da se upotpuni priznatim stručnja* cima izvan odbora. Biraju se: 1. Ćirković, 2. Lenarčič, 3. Marinović, 4. Dojković, 5. Dr. Landikušić, 7. Goederer, a zamjenicima: 1. Miletić 2. Stojanović i 3. Pe* trović Dragoljub. Time je ovo pitanje u glavnom riješeno i prelazi se na 5. točku raspravu o Nacrtu zakona o neposrednim porezima. Marinović : Govori općenito o pitanju. Dostavljen udruženju nacrt tog zakona na mnijenje. On zamolio g. ing. Lenarčiča da prouči pitanje. Re» zultat je članak u Šumarskom Listu od Lenarčić»Ružića. Zamolio prof. Dr. Ugrenovića, da napiše o tom predmetu informativni članak, što je učinio u broju X. Šum. Lista. Isti predložio, da se prof. Dr. Nenadiću prepusti ovaj pred» met, jer se je svojedobno njim pobliže bavio. Gosp. prof. dr. Nenadić napisao o tome referat. Čita se taj referat. Ruži ć ističe, da se je prof. Nenadić obazro samo na zemljišni porez, a nas zanimaju i ostali porezi, naročito porez na imovinu. Govori opširno´ o tom porezu, kao i o ostalim porezima u nacrtu tog zakona te zastupa mišljenje, koje je istaknuo u svom i Lenarčićevom članku dokazujući, da je ovaj način opore» zovanja nemoguć, jer vlasniku ostaje jedva 10% cjelokupnog čistog prihoda. Zatim se na ta predlog tajnikov bira uži odbor: Dr. Nenadić, Dr. Ugre» nović, Ing. Lenarčič i Ing. Ružić, s time da čim prije podnesu odgovor za Mi» nistra u ovom predmetu. Prelazi se na VI. točku: Zakonski predlog o ovlaštenim ci v. inžinjerima i arhitektima. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 54 <-- 54 --> PDF |
836 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Tajnik: rcfcrišc o historijatu toga pitanja, zatim Ruži ć iznosi prepiske, koje je vodila podružnica Ljubljanske sekcije Udruženja Jugosl. inž. i arhitekta. Glavnoj upravi Udruženja Jugoslovenskih inžinjera i arhitekta u Beogradu. Na odborskoj je sednici od 7. novembra 1922 predložio član odbora ing. Ružić u ime skupine Inženjera«Agronoma te ove Sekcije slijedeću predstavku: »Obelodanjena« Osnova zakona o ovlaštenim inženjerima i arhitektima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kako je bila objavljena u 19. broju »Teh« ničkog Lista« ne nosi doduše oznake, dali je to zvanična osnova Udruženja; ipak o tome ne možemo dvojiti iz razloga, pošto je ta osnova b la obelodanjena u zvaničnom glasilu i pošto upravo nije nikako drukčije označena. Kod pobližeg razmatranja ustanovilo se, da osnova, kako je obelodanjena, ne odgovara jednodušnom načelnom zaključku Glavne Skupštine u Sarajevu, i to iz ovih razloga: Pre prelaska u detaljnu raspravu o odborovom predlogu na dotičnoj skup» Stini, a posle načelnog izveštaja referenta, podneo je potpisani član odbora i tajnik »Skupine inženjera«agronoma«, te član dotičnog odbora »Glavne Skup* štine« u ime Sekcije Ljubljana i Sarajevo, u ime Udruženja rudarskih inženjera za Bosnu i Hercegovinu te svih šumarskih inženjera zemlje — ovaj utemeljeni odvojeni predlog, što ga je izvestiocu g. kol. Brozoviću pismeno predao: »U ovom nacrtu zakona mora da se u svim onim odredbama, koje se odnose na inženjere rudarske, šumarske i iz resora drugih ministarstva, stilizacija izmeni tako, da tu Ministar gradjevina odlučuje u sporazumu sa dotičnim Mi« nistrima , odnosno, gdje dolazi ingerencija Građevinske Direkcije, na os« novu predloga koordinirane vlasti dotične struke. Disciplinarni i administrativni poslovi komora od toga su izuzeti.« Taj je predlog po kratkom obrazloženju predlagača, kojemu je skupština potvrđivala, izvestioc usvojio, a odmah zatim, kod načelnog glasovanja, i či« tava skupština bez prigovora. Te važne i načelne izmene priopćeni zapisnik o radu Glavne Skupštine nije točno izneo. Predlagač nije tražio, da autorizacije izdaju različita Ministar« stva, već samo to, da se u ovim iznimnim slučajevima, traži sporazum (u prvot« noj hitnoj stilizaciji pogrešno »predlog«) sa dotičnim Ministarstvima. No obelodanjena osnova zakona o toj prihvaćenoj izmeni nikako ne vodi računa. Već § 2. tač. a. isključuje, u protivnosti s gornjim zaključkom i u protiv» nosti sa članovima 2. i 4. Ustava Udruženja, po našem mnijenju sve one in« žinjere od prava na autorizaciju, koji nisu »svršili tehnički fakultet ili visoku tehničku školu, odnosno akademiju umjetnosti za arhitekturu«, dakle sve ru« darske, šumarske. kulturno«tehničke i agronomske inženjere. A upravo ove su struke vrlo važne za podignuće svih onih narodnih za« klada, za koje našoj otadžbini čitavi svet s pravom zaviđa. Poznato je, da su upravo rudarski inžinjeri u naprednim državama redovno bili prvi, koji su do« bili zakon o autorizaciji, kao što da su neodložive potrebe struka i javnih inte« resa upravo prisilile razna Ministarstva u ujedinjenoj otadžbini, da su, i pre donešenja jedinstvenog zakona, per analogiam već autorizirala lepi broj rudar« skih, šumarskih, kulturno»tehničkih i agronomskih inžinjera.« Odbor Sekcije je ustanovio, da se prihvaćeni zaključak načelno posve podudara sa stanovištem, koje Sekcija u tom pitanju zauzima već od svega početka, te da je obelodanjena osnova zakona u protuslovlju i sa ovakim pri« općenim zapisnikom o radu Glavne Skupštine (str. 142. »T. L.«). |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Uslijed toga moli odbor Sekcije, da Glavna Uprava izvoli na svojoj pie» narnoj sednici dne 18. t. m. osnovu zakona u tom pravcu ispraviti. Ova se predstavka ujedno šalje u prepisu svim Sekcijama i onim korpo* racijama, u ime kojih je ing. Ružić svoj predlog izneo. Za odbor: Predsednik: Ing. Milan Šuklje, v. r., tajnik: Ing. Léo Mencin* ger, v. r. Nakon toga se zaključuje daljnje držanje o tom pitanju odgoditi iza sjednice glavne uprave Udruženja Jugosl. inž. i arh. koja će biti 18. XI. 1922. VII. Prelazi se na raspravu o Projektu zakona o ekspropri« jaciji velikih šumskih posjeda. Tajnik čita poziv Ministra Suma i Ruda, da naše udruženje izradi taj nacrt zakona. Nakon debate zaključeno je, da se izabere uži odbor, u koji ulaze gg. Lenarčič, Dojković, Rohr, Landikušić, Détela, Ugrenović, Manojlović i Ružić. Taj odbor da čim prije sastavi nacrt i predloži upravnom odboru. Svi akti se ustupaju Rohru, koji će prvi sastaviti okosnicu zakona. VIII. Prelazi se na predloge, preostale od skupštine. 1. Namještenje ne* strukovnjaka za sekvestre (predlog Ljubljanske podružnice). Predmet obrazlaže Ružić, Božić, Landikušić, Ćirković te se zaključuje uputiti predstavku na Ministra šuma i rudnika, da se to pitanje riješi spo* razumno s Ministrom pravde, te da se uklone štete po struku, što nastaju namještanjem nestručnjaka na mjesta sekvestara. 2. Molba Zavoda za šum. pokuse radi otstupa knjiga iz knjižnice J. Š. U. M a r i n o v i ć obrazlaže svoj predlog od prošle sjednice, da se otstupe sve knjige, koje su u duplom tako iz zagrebačke kao i ljubljanske knjižnice, a od časopisa svi potrebni primjerci iz zagrebačke, koji bi se onda upotpunili iz Ljubljanske knjižnice. Većina je protiv toga i zaključuje se otstup 43 knjige duplikata i dvo* strukih brojeva časopisa iz Zagreba uz reverz, a glavna skupština ima odlučiti o prelazu tih knjiga u vlasnost Zavoda za šum. pokuse. Glede ljubljanskih knji* ga, da Marinović i Šivic urede to pitanje. 3. Dvorana Šumarskog Doma. Tajnik referira o pregovorima vođe* nim za otstup dvorane, koja nam je potrebna, otkad je nastalo J. S. U. i po» slovi se raširili. Našao se kompromis, da se u auli dograde dvije sobe, koje će uzeti dekanat, a isti otstupa svoju pisarnu i dvoranu na uporabu udruženju. Među članovima je veliko ogorčenje radi svojedobnog otstupa dvorane, radi vlade, koja izrabljuje udruženje plaćajući malu najamninu i radi klauzula ugovora, koji veže ruke udruženju. Nakon odulje debate uzima se na znanje kompromis s time, da u slučaju izlaska fakulteta budu garancije u ugovoru, da će se otstraniti nadogradnje. Dr. Landikušić da do sutra prouči ugovor. 4. Osiguranje zgrade Šum. Doma. Tajnik drži osigurninu pre» malesnom i predlaže povećanje. Nakon debate zaključeno je: osigurati zgradu za sada na 9,000.000 K (što se može porastom valute i sniziti), posebice pak muze j i knjižnicu. Da se ne osigura sva zgrada već samo izgorivi dijelovi. 5. Zaključeno poraditi oko izrade društvene diplome. Tajnik da pribavi diplome dosad, društava i interesira se za izradbu nove diplome. Sjednica zaključena u 7 sati. Nastavak 13og u 9 sati. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 6. Pretres ugovora za zgradu Šum. Dom. Čita se predlog za ugovor, sastavljen po rav. er. prav. posala u Zagrebu. Pretresaju se redom pojedine tačke ugovora, od kojih su glavnije: Najam» nina od 1. januara 1923. god. da iznosi 150.000 (sto petdeset hiljada) dinara. Nadalje, da se iz ugovora izuzima dvorana i susjedna soba s Mažuraničevog trga, stan pazikuće i susjedne 2 sobe, u kojima se nalazi arhiv, kao i jedna podrumska prostorija. Prof. zboru gosp. šumar, fakulteta dozvoljava se ipak održanje mjesečnih sjednica u dvorani. 7. Tiskanje knjige profesora dr. Le v ako vica i N e n a * d i ć a. Čita se odgovor g. nadzornika Majera povodom poziva predsjedništva u tom pitanju, iz kojeg proizlazi, da je tiskanje pogođeno za 31.000 Din, a tiskara sada traži otštetu 35.000 Din. jer da je korektura zakasnila. Majer traži 20% za raspačavanje knjige. Honorar da se isplati po 15.000 dinara. Razvija se debata. Govornici su ogorčeni, što g. Majer nije sklopio pismen ugovor te smo sada izručeni na milost i nemilost tiskare, te se konači´O zaključuje: 1. Da se mandat u ovoj stvari oduzme od g. Majera. 2. Izabire se Miletić i Čeović da ovu stvar likvidiraju i odmah izvijeste predsjedništvo o rezultatu. 3. Glede visine otštete tiskari da imenovani donesu odluku u sporazumu s predsjedništvom i odbornicima u Zagrebu. Ovu odluku da odbor uzima naknadno na znanje. Glede cijen e knjige predlaže Marinović 3 cijene: 1. za đake, 2. za članove udruženja i 3. za nečlanove. Nakon debate prima se dvije cijene i to: 1. Da se đacima otstupi po 100 knjiga uz cijenu od koštanja + 10%. 2. Svima ostalim + 30%. Marinović naknadno upozoruje na oštećivanje društva radi toga, što će i korporacije te nadleštva plaćati isto kao i članovi; dokazuje brojčano, koliko se gubi kod toga te spominje primjere drugih društava, gdje postoji posebna cijena za članove i knjižarska cijena. Odbor ostaje kod prijašnjeg zaključka. Rasprodaju knjiga preuzima udruženje, koje će odmah odstupiti stanoviti broj egzemplara Podružnici Ljubljana i Ministarstvu šuma na raspačavanje. Da se prištedi posao, slat će se knjige i više primjeraka preko nadleštava. Knji* žarima se neće davati knjige. 8. Rezolucija o preduzeću Dobrljin Drvar. Rohr čita rezo luciju izrađenu po užem odboru. R u ž i ć prigovara 4. točci. Landikuši ć je protiv ovakove rezolucije. Nac. ekonomski momenat da nije dosta naglašen.*S 1 i j ep č e v i ć : ponudu ne treba odbiti radi njenih for* malnih nedostataka već zato što je nismo proučili. Dojković : skupština odbila ponudu. Raspraviti imamo 2 nač. pitanja: može li se raditi u režiji ili ne? Stim se imamo baviti, a ne s Davidovićem. U obrazloženju treba samo spomenuti, zašto se ponuda odbija. Govore još Rohr, Ćirković, Landikušić, Petrovič, Marinović i svi se slažu u tom, da se mora važnost proučavanja pitanja ovog preduzeća jače naglasiti i na prvom mjestu, a onda da se kažu formalni razlozi, zašto se ponuda odbija. Konačno se u uži odbor bira još i Slijepčević, Landikušić, da se nanovo stilizuje odgovor Ministru. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 839 9. Tajnik iznosi predlog nadz. Gase Vaca i dr. prof. Petračića, iznesena na I. gl. skupštini glede ubiranja globa šum. šteta u korist šum. fonda. Naknadno primio pismenu stilizaciju ovih predloga. Stvar je tako važna, da nije htio predložiti ministarstvu prije temeljite rasprave ovog pitanja. Spo« minje »šumsku zakladu« (erdei alap) što je postojala za erarske šume prije prevrata. Pitanje bi trebalo riješiti za cijelu državu. Ružić iznosi prilike Slovenije. Spominje slov. lovski fond i gozdni drž. zaklad za Sloveniju. Protiv toga je, da se ubire za fond od odšteta 5%, jer je to diranje u priv. vlasništvo. Landikuši č upozoruje, da se novi šumski zakon bavi ovim pitanjima, pa pošto će taj zakon već u najbližoj budućnosti doći u javnost, da se u oba pitanja poduzmu koraci prigodom rasprave o tom zakonu, koji će nam biti naskoro dostavljen. Nakon rasprave, u kojoj učestvuju Dojković, Manojlović, Ćirković i Danda, prima se predlog Landikušićev. 10. Tajnik iznosi stigle molbe za potporu iz pri pomoćne za« klade . Ta zaklada uzeta za tiskanje knjiga. Dužni smo dati pomoć udovama i to barem kamate a po mogućnosti još i preko toga. Nakon debate prima se predlog Dojković*Ćirkovićev, da se razdijeli svota, koju iznose kamate posuđene glavnice od dana posuđenja do dana povratka uz 10% kamatnu stopu, što se ima izračunati u efektivne izdatke knjiga. Pred« sjedništvo se ovlašćuje, da podijeli svotu na jednake dijele moliteljicama, u koliko imaju pravo na potporu. 11. Tajnik iznosi molbu društva okrajnih gozdara iz Slovenije za pomoć udruženja u pitanju njihovog unapređenja. Tumači opravdanost molbe, jer ljudi s manjom naobrazbom od ovih (n. pr. certifikatiste, naši oficis jali) postižu i VIII. č. r., a ovi ne mogu s 4 gimnazije i stručnom školom da postignu ni IX. č. r. Čin. pragmatika će to pitanje riješiti, ali ako ona ne stupi još dulje vremena na snagu, treba preporučiti molbu ministarstvu, da još i prije donošenja pragmatike provede zamoljena unapređenja. Razvija se de« bata. Slovenski članovi ne slažu se s tim, da se ova stvar šalje direktno minu starstvu, već da se iz načelnih razloga prije sasluša mnijenje podružnice. Drugi su protiv toga, jer i prisutni članovi iz Slovenije mogu stvar dovoljno objasniti, a ovu molbu nisu podnijeli pojedinci, već korporacija, koja kao takova ne mora biti članom podružnice, već se može i izravno obraćati na centralu udruženja. Konačno većina zaključuje, da se molba preporuči Ministarstvu. 12. Iznosi se predlog, preostao od skupštine, od I. sekcije u pogledu uni » fikaeije i dopisa udruženja jug si. inžinjera i arhitekta u predmetu donošenja zakona o opštoj upravi.. Slijepčevi ć obrazlaže svoj predlog iznesen na skupštini u tom pred* metu, koji se kreće oko 3 točke: 1. Unifikacije, 2. Pasivnog prava glasa šum. činovnika, 3. Majorizacije pravnika. Ćirković , reflektirajući na izvode predgovornika tumači zašto su u Srbiji za unifikaciju. Kad se pred 30 godina htjelo staviti šumarstvo pod .. ratelu polit, vlasti, uspjelo im očuvati samostalnost, pa zar da tu samostalnost žrtvujemo sada, u doba demokratizma? Zadaća šumara u ovim krajevima je: borba protiv demagogije a za očuvanje šuma. Bit će očuvane, ako se provede sistem unifikacije, a ne stave se pod tutorstvo političara; Slijepčević da je |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. u kontrastu, kad traži borbu protiv majorizacije pravnika, a bori se istodobno protiv emancipacije šumarstva od polit, oblasti i protiv unifikacije, dvojni sistem da će zahtijevati veliko umnoženje personala. Protestira protiv oduži» manja naših polit, prava, ali kod riješavanja tog pitanja moramo se odlučiti z a ustav ili protiv njega. Slijepčevi ć tumači, da je za emancipaciju i zagovara madžarski sistem samostalnih ureda za općinske šume. Stamenkovi ć govori o franc, sistemu, gdje šumar dapače i sudi. Iznosi našu nesreću radi toga, što su u parlamentu sami pravnici, spremni go» voriti pro i contra u istoj stvari. Kolika bi sreća bila, da su tamo sve struke zastupane! Landikuši ć je zato, da pričekamo novi zakon o šumama, u koji se može mnogo toga unijeti. Tumači peticiju na parlament, u kojoj se upućivalo na drukčije tumačenje, a ne na reviziju ustava. Dojkovi ć govori za unifikaciju i organizaciju direkcija, koje će oslo* boditi šumare parafa nestručnjaka. Pledira za borbu za polit, prava kao i za kooperaciju s ostalim strukama, koje su zakonom o opštoj upravi povređene. Petrovi č D. je za borbu za polit, prava. Zakoni dolaze i pro* laze, nisu neoborivi. Govori o finans. prednostima unifikacije službe u Srbiji. Ruži ć iznosi prilike u Sloveniji. Da su drugdje velike šume, ondje su samo mali posjedi. Sav rad njihov koncentrisan oko posla s vlašću te je u glavnom šum. polic, naravi. Oni su uspjeli, da si poslije prevrata zasiguraju veću slobodu prema pravnicima u šum. stvarima. Nije protiv toga, da se uni» ficiraju službe, kao što je uprava im. općina i z. z. u Hrv. s drž. službom, ali nije za to, da se šum. nadzorna služba luči od sreskog načelstva, Stojanovi ć navada primjere iz Bosne, kolika šteta nastaje po ...... usljed nestručnjačkog uplitanja polit, vlasti. Tko pozna tamošnje prilike, mora biti za unifikac´ju. Zašto treba da bude šumarstvo uz polit, vlast? Zar za pomoć, asistenciju? Ovu mor a dati polit, vlast i onako. Bosanski šumari naučili opravljati općinskim i drž. šumama, pa zašto da ih se dijeli? Na koncu debate Slijepčević preuzima na sebe, da će do> naredne sjednice konkretizirati predlog i pitanje se odlaže. Završetak u 8 sati na večer. Nastavak 14og u 9 sati pr. podne. 13. Stamenković iznosi dva slučaja za dozvolu sječe šuma u Južnoj Srbiji u Sermenin^Konjsko i u Roždenskoj planini i to: Jugosl. trg. banci i Vojislavu Nenadiću. Davane im dozvole za podizanje pilana i inšta* lacija, a nije im osiguran drvni kontigenat. Ljudi navučeni na tanak led. Komis sija izaslana po ministarstvu iztražila slučajeve i referat za minist. savjet je spreman. Ministar za Šume i Rudnike, obzirom na rezoluciju .1. Š. U. ne će ni u ovom izuzetnom slučaju da postupa bez konzultovanja J. Š. U. i želi, da se istom objasni situacija i motivi, koji ga sile na ovaj izuzetan korak. Petrovi č D. kao bivši član komisije iznosi opširno opis i položaj šuma te historijat cijelog pitanja. Iz njegovog razlaganja se razabire, da su to šume na granici Grčke, skrovište komita. Osim žandarma najbolje je osigu» ranje, da šume ožive uslijed rada. Makedonac je gladan. Ekonomska politika treba da mu dade zarade, da ga priveze uz posao, pa će biti zadovoljan. U tim prašumama pokušava se raditi i u režiji, ali sam o u režiji da je nemoguće. Iznosi poratne prilike i iza vojske preostale komunikacije, kako su te pres puštene Trg. banci, koliko je ista investirala za popravak komunikacije, du zanje strugare s 12 gâtera itd. Šuma koja bi se imala iskoristiti prestara je i ima |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. pomlatka. Jedva 25% dobrog drveta, dakle finansijsko ekonomski i šumarsko uzgojni razlozi traže brzo iskorištavanje. Država ne bi rado forsirati režiju i mnogo ulagati radi nesigurnog položaja. Dražba se perhorescira radi anacijos nalnih elemenata, koji bi lahko mogli doći do šume. Moralna obveza države zahtijeva, da dade drvo onima, koje je koncesijama uvukla u silne troškove. Komisija predložila prilično velike svote i to za banku 18 Din u oblom na panju za tvorivo u vrlo rđavoj šumi. 1 Din na pošumljenje i još neke manje pristojbe. U drugom slučaju (Nenadić) da plati 8% franco vagon ili 12 % franco strugara za čet drvo, što iznosi oko 48 Din po m3. S nac.=ekonomskih obzira bez licitacije, a postupak analogan bosanskim ugovorima. Ć i r k o v i ć : Nije država vukla poduzeća, već je to posljedica poratnog mentaliteta, što je svako htio da se na šumama obogati. Opisuje potanje histo* rijat toga pitanja, koje mu je poznato još kao tad. referentu u Ministarstvu. Iz stručnih razloga nije protivan radu, iz nacionalnih je za davanje mimo lici* tacije. ali zato nije nadležan Min. Savjet već Parlamenat. Griinwal d iznosi predlog s Ćirkovićem: »Obzirom na to, što je Minist. šuma i ruda u ovom predmetu do sada postupalo po mišljenju vlastitom i šum. stručnjaka iz samog Ministarstva i što odboru J. S. U. nije predmet u terenu poznat predlažemo, da Ministar i nadalje u ovom predmetu postupa prema svom mišljenju, a po postojećim zakonskim propisima, jer uprava J. Š. U. ne može dati svoje mišljenje prije nego što predmet točno i svestrano ne pozna.« S t a m e nkovi é je protiv toga, da stvar ide kroz parlamenat, jer je ovaj načelno protiv koncesija. A ovo nisu koncesije već likvidacija nepravilnog prijašnjeg rešavanja Ministarstva u pitanju, koje je sada naslijeđeno. Zahvalan Ministru, da je ovu stvar iznio; ispravno je, da ovo ide pred Min. savjet, da ne propada narodni kapital, koji je uložen u preduzeće. Petrovič : Ministar ne traži, da mu se dade stručno mišljenje, već da se J. S. U. upozna s predmetom i intencijama, te ono ne zauzme stav samo zato, što ne pozna predmeta. Ruži ć zagovara, da država ispuni preuzete obveze; bolje još neko vri» jeme podržavati eksploataciju, koja nije najopravdanija sa stručnog gledišta, ako bi u protivnom slučaju stradao domaći i uvukao se strani kapital. Marinovi ć upozoruje na konac rezolucije I. skupštine, prema kojoj se moli .Ministra, da se u svakom slučaju, kada se daju koncesije, sasluša mnijenje J. Š. U. Drži ovaj postupak u skladu sa željama i zaključkom skupštine. Dojković : ako su sva osiguranja u pogledu drž. fiskusa i uzdržavanja šuma poduzeta, onda mi moramo pred navedenim razlozima nacijonalne i eko» nomske prirode popustiti. Iznosi predlog, koji podupire dr. Danda, prema tome da se odgovori Ministru; »Riješcnjc ovog predmeta prepušta se Gospodinu Ministru s time, da u konkretnom pitanju Glavna Uprava stoji na čelu: 1. Da se pri tom´ u prvom redu i u najopširnijoj mjeri zaštite fiskalni interesi države. 2. Da se u svakom pogledu zaštite narodno gospodarstveni interesi, koji u dotičnom kraju igraju veliku ulogu obzirom na nezaposlenost i slabo stanje tamošnjeg stanovništva. 3. Za ovo iznimno stajalište odlučila se je Glavna uprava naročito s tog razloga, što su na samu stvar odlučno utjecali razlozi eminentno političke, opće kulturne te javno bezbjedne naravi.« |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. Stame n k o vi ć upozoruje na analogne koncesije u Bosni i ovdje iz* rađen ugovor po stručnjacima analogno bosanskim ugovorima. Pledira za Doj» kovićev predlog. Landikuši ć predlaže: »Neka se održi javna licitacija uz oDićajnc uslove, među koje se ima napose unijeti, da je najveći dostalac dužan pres kupiti sve instalacije Trg. banke po cijeni koštanja na temelju trgov, knjiga, ako se banka izjavi suglasnom, da prepusti te naprave. U slučaju, da licitacija ostane bezuspješna, da Ministar može ovu šumu predati na eksploataciju po slobodnoj pogodbi.« Pošto se izjasnilo, da po srpskom zakonu mora ostati dostalcem najveći nuditelj, prema čemu ne bi vrijedilo stavljanje uslova, da ministarstvo može birati između nuditelj a slobodno — prelazi se na glasanje. Dojkovićev predlog dobiva veliku većinu glasova. 14. Rasprava o predlozima Podružnice Ljubljana o Fondovima . Pretresaju se pravila Fonda za unapređivanje šumarstva te se unose neke promjene. Isto tako i pravila Fonda o zasad ničim a. Primaju se upotpunjena pravila. 15. Prima se u konačnoj stilizaciji ova rezolucija u pitanju preduzeća Dobrljin«Drvar: »Savezno sa zaključkom glavne skupštine Jugosl. šum. udruženja, održane od 8.—12. IX. 1922 u Beogradu, u pitanju ponude g. Save Davidovića o pre» uzimanju preduzeća Dobrljin^Drvar, sastala se glavna uprava udruženja dne 12. IX. na svoje redovito zasijedanje u Dobrljinu, da izmedju ostalih redovnih poslova na licu mjesta preispita stanje toga preduzeća uopće, a u pitanju ponude g. Save Davidovića napose, te da g. Ministru Šuma i Rudnika stavi shodan predlog. Glavna uprava u svojoj svestranoj, stvarnoj i objektivnoj debati u tome predmetu, upoznavši veliku važnost ovoga državnoga preduzeća po naše fiss kalne, nacionalnosekonomske, a napose šumarsko«gospodarstvene interese, došla je do jednoglasnoga zaključka, da je bitna i glavna želja g. Ministra šuma i Rudnika, kad je ponudu Save Davidovića dao šumarskom udruženju na ocjenu, bila, da glavna uprava udruženja prouči i pregleda stručno i objektivno cijelo stanje, poslovanje i prilike ovoga važnoga državnoga preduzeća, i da mu nakon toga dade stručno objektivno i autoritativno mišljenje, te stavi predlog, na koji će se način moći najracionalnije iskoristiti ovo pređuzeće. Glavna uprava i ovom prilikom s radošću pozdravlja ovu želju g. Mi« nistra, koja je ujedno i želja cijelog našega naroda, te smatra jedino ispravnim, da se ovo važno i po cijeli naš nacionalno«privredni život odlučno pitanje ne može i ne smije riješavati mimo utjecaja naše stručne javnosti. Da bi glavna uprava našega udruženja u daljnoj izvedbi povjerenog joj mandata posve objektivno i autoritativno udovoljila ovom pozivu, a obzirom na opsežnost materijala i vremena, povjerila je izvedbu toga rada jednom užem odboru od 10 lica, koji je izbrala iz svoje sredine, sa pravom i dužnošću, da se po potrebi upotpuni sa priznatim stručnjacima iz naše stručne javnosti, time: 1. taj odbor točno prouči cijeli kompleks pitanja, što se odnose na taj objekat, a naročito, da pregleda šume, industrijska poduzeća, trgovinsko po* slovanje, knjigovodstvo, a naročito i uspjeh poslovanja za vrijeme do našeg ujedinjena i zasebice za vrijeme iza ujedinjena. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 843 2. da taj uži odbor putem udruženja glavne uprave stavi predlog, kako bi se moglo ili imalo najbolje i najsvrsishodnije raspoložiti s tim poduzećem za buduće u korist države. 3. da se sav aktovni mateiijal, potrebit za ispravno prosuđivanje tih. pitanja stavi po potrebi na raspoložbu rečenom užem odboru. 4. da se svim u tom odboru zaposlenim članovima osiguraju potrebita novčana, opskrbna i prevozna sretstva, i potrebito vrijeme za izvršenje tog zadatka. U pogledu pako ponude g. Save Davidovića, glavna uprava ostaje soli* đarna sa zaključkom glavne skupštine udruženja, održane u Beogradu, t. j . da se ponuda g. Save Davidovića iz principijelnih razloga ne prihvati, ističući da ta ponuda nebi mogla da bude predmetom ozbiljnoga razmatranja niti stoga: 1. što je ponuda preopćenita, 2. što se iz ponude ne razabire. koje banke tvore navedeni sindikat, 3. što ponudi ne prileži nikakav dokaz, da je nuditelj opunovlašten pre* govarati u ime stanovitog sindikata, 4. što je nepoznata efektivna i burzovna vrijednost ovih akcija, koje se nalaze u rukama bečke vlade, 5. što se iz ponude jasno vidi, da je predviđen uz domaći nacionalni ka» pital i strani, dakle anacijonalni kapital, čemu se imade bezuvjetno predusresti s razloga, što potonji može biti poželjan samo kao posuđena glavnica a nikada ne kao pogonska obrtna glavnica preduzeća. 6. što ponuda ne pruža nikakove garancije o čistoj dobiti ovih akcija, koje bi prepustio državi, a time ni za one svote, koje treba da posluže za pošumljene goleti. Taj dio ponude ispada tim. problematičnijim, što se on veže na nega« rantirani prihod poduzeća, a nije niti zajamčen sa bilo kakovom drugom glav« nicom, 7. što je karakteristično, da cijela ponuda niti predviđa niti nudi bilo koliki vadij, kojim bi kao s garancijom raspolagala država za slučaj, da se nuditelj kao drugi interesent ne bi držao svojih obaveza, 8. što se mora bezuvjetno odbiti zahtjev, da g. Ministar stavi tom pri« vatnom nuditelju na raspoložbu oblasnu dakle zvaničnu stručnu komisiju, koja bi se imala brinuti za sastavak svih uslova za davanje traženih povlastica, pošto udruženje stoji na stanovištu, da takova oblasna stručna komisija može biti na raspoložbu samo g. Ministru u interesu države. Glavna uprava osvedočena, i još jače utvrđena u svom uvjerenju o neospornoj važnosti cijeloga toga pitanja po naš cijelokupni nacionalnospri* vredni život odlučila je, da g. Ministru Šuma i Rudnika stavi u što kraćem vremenu na raspoložbu jedan cjeloviti, sa stručne strane stvarno sačinjeni elaborat obzirom na cijeli kompleks pitanja što se odnosi na preduzeće Dobrljin* Drvar, koji će moći poslužiti kao temelj jednom posve ispravnom, stvarnom i objektivnom prosuđivanju u riješavanju toga pitanja, te predlažemo da g. Ministar svoju odlučnu riječ o tome, što i kako se sa tim državnim po* duzećem imade uopće da postupa odloži sve do onoga vremena, dok .. glavna uprava Jugoslovenskog šumarskog udruženja ne dostavi takav elaborat.« Izabrani odbor za proučavanje preduzeća upotpunjuje se s tri člana iza* brana za zamjenike, a za zamjenike se biraju Dr. Danda, ing. Ružić i ing. Čeović. 16. Primaju se za nove članove: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 62 <-- 62 --> PDF |
844 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. a) utemeljači : Tvrtka Goranin D. D. Zagreb (Lokve), G. Dragan Lon» carić, Direktor Eskomptne banke Zagreb i Tvrtka Škrbec i Bartol, drvna trgo» vina, Ljubljana. b) Redovn i članovi : Ing. Ivan Asančaić, vi. šumar Levanjska Varoš, ing. Hinko Runje, kot. šumar Koprivnica, ing. Seid Seferović, Srednje kod Sara* jeva, ing. Milan Javor, Sarajevo, ing. Eduard Weisenzel, kot. šumar Pitonača, ing. Eugen Antonijević, vlastelinski šumar Kutina, ing. Nikola Peršić, šumarski povjerenik Zagreb, ing. Julije Sztehlo, Teslić, ing. Cerjak Dominik, gozdni asi» stent Ljubljana, ing. Juvančič Ivan, gozdni asistent Maribor. c) Članovi pomagači: Drago Kajfež, Ncnad Prokopljević, Ivan Šo» vor. Stcpan Denešić, Milorad Lozjanin, Kuzman Odžić»Milević i Đorđe Savić, slušatelji šumarstva. a—c preporuča Marinović — Čeović — dr. Danda. 17. Povodom dopisa Udruženja Jugosl. inžinjera i arhitekta, u pogledu iz* gradnje Jadranske željeznice i ostalih željezničkih pruga upućuje se na rezolu» čiju, donesenu na I. glavnoj skupštini J. Š. U. u Beogradu, po kojoj se J. Š. U. identifikuje sa stanovištem inženjerskog udruženja. 18. Povodom neukusnog pisanja nekih industrijskih krugova protiv eksplo» utacije šuma u režiji, ne smatra glavna uprava potrebnim, da se upušta u pole* mike, te prelazi preko tog načina pisanja s indignacijom na dnevni red. 19. Glede tiskanja lista u narednoj godini ovlašćuje se tajnik, da postupa po uviđavnosti u pogledu odabiranja stiglih ponuda, a u sporazumu s podruž» nicom u Ljubljani. 20. Povodom potaknutoga pitanja, koje korake treba da preduzme šumar* sko udruženje povodom najnovijih slučajeva umirovljenja, dotično otpuštanja iz službe navodno na osnovu optužaba političke naravi nekojih šumarskih činov» nika, razvila se je odulja rasprava. Iznosi se u tom pogledu više predloga za konkretne slučaje. Svi se slažu u tome, da uvlačenje politike u činovničku hi» rarhiju podgriza temelje pravilnom funkcionisanju državnog aparata. Sve zlo do» lazi odatle, što je u granicama predratne Srbije uslijed nedostatka valjanih propisa činovnik bio prepuščen na milost i nemilost pojedinih Ministara ili čak političkih partija, pa se to sada posvuda prakticira. Tome zlu može se stati na kraj jedino donešenjem valjane činovničke pragmatike, koja će fiksirati prava i dužnosti činovnika te uvesti propise u slučaju prestupaka. U raspravi o konkretnim slučajevima razilaze se mnijenja gledom na tak» tiku, kako da se postupa. Konačno zaključuje većina, da se predsjedništvo u ovoj stvari obrati na Ministarstva Šuma i Rudnika. 21. Naredna sjednica održaće se u drugoj polovici mjeseca januara u Mariboru. Nakon dovršenja nekih predmeta manje važnosti završuje presjednik sjed» niču u 630 sati poslije podne. * * * Zapisnik III. odborske sjednice Podružine Ljubljana od 10. nov. 1922. do» nijet ćemo radi pomanjkanja prostora u narednom broju. |