DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1922 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 839


9. Tajnik iznosi predlog nadz. Gase Vaca i dr. prof. Petračića,
iznesena na I. gl. skupštini glede ubiranja globa šum. šteta u korist
šum. fonda.
Naknadno primio pismenu stilizaciju ovih predloga. Stvar je tako važna,
da nije htio predložiti ministarstvu prije temeljite rasprave ovog pitanja. Spo«
minje »šumsku zakladu« (erdei alap) što je postojala za erarske šume prije
prevrata. Pitanje bi trebalo riješiti za cijelu državu.


Ružić iznosi prilike Slovenije. Spominje slov. lovski fond i gozdni
drž. zaklad za Sloveniju. Protiv toga je, da se ubire za fond od odšteta
5%, jer je to diranje u priv. vlasništvo.


Landikuši č upozoruje, da se novi šumski zakon bavi ovim pitanjima,
pa pošto će taj zakon već u najbližoj budućnosti doći u javnost, da se u oba
pitanja poduzmu koraci prigodom rasprave o tom zakonu, koji će nam biti
naskoro dostavljen.


Nakon rasprave, u kojoj učestvuju Dojković, Manojlović, Ćirković i
Danda, prima se predlog Landikušićev.


10. Tajnik iznosi stigle molbe za potporu iz pri pomoćne za«
klade . Ta zaklada uzeta za tiskanje knjiga. Dužni smo dati pomoć udovama
i to barem kamate a po mogućnosti još i preko toga.
Nakon debate prima se predlog Dojković*Ćirkovićev, da se razdijeli svota,
koju iznose kamate posuđene glavnice od dana posuđenja do dana povratka
uz 10% kamatnu stopu, što se ima izračunati u efektivne izdatke knjiga. Pred«
sjedništvo se ovlašćuje, da podijeli svotu na jednake dijele moliteljicama, u
koliko imaju pravo na potporu.


11. Tajnik iznosi molbu društva okrajnih gozdara iz Slovenije
za pomoć udruženja u pitanju njihovog unapređenja. Tumači opravdanost
molbe, jer ljudi s manjom naobrazbom od ovih (n. pr. certifikatiste, naši oficis
jali) postižu i VIII. č. r., a ovi ne mogu s 4 gimnazije i stručnom školom da
postignu ni IX. č. r. Čin. pragmatika će to pitanje riješiti, ali ako ona ne stupi
još dulje vremena na snagu, treba preporučiti molbu ministarstvu, da još
i prije donošenja pragmatike provede zamoljena unapređenja. Razvija se de«
bata. Slovenski članovi ne slažu se s tim, da se ova stvar šalje direktno minu
starstvu, već da se iz načelnih razloga prije sasluša mnijenje podružnice. Drugi
su protiv toga, jer i prisutni članovi iz Slovenije mogu stvar dovoljno objasniti,
a ovu molbu nisu podnijeli pojedinci, već korporacija, koja kao takova ne
mora biti članom podružnice, već se može i izravno obraćati na centralu
udruženja.
Konačno većina zaključuje, da se molba preporuči Ministarstvu.


12. Iznosi se predlog, preostao od skupštine, od I. sekcije u pogledu uni »
fikaeije i dopisa udruženja jug si. inžinjera i arhitekta u
predmetu donošenja zakona o opštoj upravi..
Slijepčevi ć obrazlaže svoj predlog iznesen na skupštini u tom pred*
metu, koji se kreće oko 3 točke: 1. Unifikacije, 2. Pasivnog prava glasa šum.
činovnika, 3. Majorizacije pravnika.


Ćirković , reflektirajući na izvode predgovornika tumači zašto su u
Srbiji za unifikaciju. Kad se pred 30 godina htjelo staviti šumarstvo pod ..
ratelu polit, vlasti, uspjelo im očuvati samostalnost, pa zar da tu samostalnost
žrtvujemo sada, u doba demokratizma? Zadaća šumara u ovim krajevima je:
borba protiv demagogije a za očuvanje šuma. Bit će očuvane, ako se provede
sistem unifikacije, a ne stave se pod tutorstvo političara; Slijepčević da je