DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 14     <-- 14 -->        PDF

O bos. herc. prašumama.


mose na većoj površini; tipična se preborna šuma može jedva
naći sa svim dobnim razredima na najmanjoj površini.«
Prema priznatim autorima razlikujemo u Bosni i Hercego?
... tri područja vegetacije.
Mediteranska flora sa subtropskom vegetacijom,
koja se prostire na južnom delu Hercegovine, a siže do 500 m


n. m. Kamen je vapnenac.
Područje hrasta. Tu uspevaju sve vrste hrastova sa
svojim pratiocima, od kojih su za nas od većeg značenja: crni
i beli bor, koji čine prašume u sledećem području.


Hrastove šume, kojih ovde uopće nema kao prašume, nala*
zimo zapadno od linije, povučene od V. Kladuše preko Konjica,
u dolinama Save, Drine, Bosne, Vrbasa i Une. Zapremaju po*
vršinu od 110.000 ha. Crni bor čini prašume u višegradskom (Suha
gora, Semeć), žepačkom, bugojanskom kotaru i u Hercegovini,
gde dosiže visinu do 1200 m n. m. Beli je bor u Bosni obično po*
mešan sa omorikom i jelom, a penje se do 1400 m n. m.


Hrast sa crnim i belim borom zaprema 10.000 ha.


Tlo je vapnenac kredine i trijasove formacije, crvena zemlja,
peščanik, glina i humus.
U vertikalnom smeru penje se ova flora do 800 m n. m.
Na ovo područje nadovezuje se šumska vegetacija sre d =


n j e g i visokog gorja. Po vrsti drveća spadaju ove šume
među najbolje u Evropi. Hrasta sa visinom nestaje, a javlja se
bukva, omorika i jelika, a osim crnog i belog bora, kako smo ih
već spomenuli, nalazimo muniku (pinus leucodermis) pa Panči*
ćevu omoriku. Ovo su predstavnici bos. prašume u čistim i me=
šanim sastojinama.


Bukv a zaprema najveću površinu; u čistim sastojinama


580.000 ha, u mešanim sa hrastom 188.000 ha, sa omorikom i je*
likom 113.000 ha. Bukvini stalni pratioci su grab, javor, jasen i
brest. Prostire se dakle na arealu od 881.000 ha; penje se do
granice drvne vegetacije.
Omorika i jelika zapremaju oko 280.000 ha. Donja im
je linija niža od bukve; susrećemo ih na visinama 800—1800 m


n. m. Kako smo malo čas čuli, nalazimo ih u društvu1 sa bukvom.
Munik a se nalazi samo na visokom gorju (do 1800m).
Prostire se od Belašnice u Hercegovinu (u Konjičkom kotaru,
na obroncima i ograncima Psenjsplanine). Dolazi u društvu crnog
bora, kojemu je morfološki i biološki jednaka. Čiste borove šume
zapremaju oko 31.000 ha.


Pančićeva omorika se nalazi na srednjoj i gornjoj
Drini u izumiranju. Veće su šume uništene g. 1885. prodajom.
Inače je bez veće vrednosti. Raste na pećinama u visini 800 do
1600 m n. m.


Ove prašume leže većim delom na trijasovu vapnencu. Južni
deo ovog područja je Krš — vapnenac kredine formacije. Ovo
je temeljno kamenje na površini ispucano pa ne može jedan deo