DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 17     <-- 17 -->        PDF

O bos. herc. prašumama.


podmladak na zasečenoj plohi uz manje troškove i očuva pro=
duktivnost šumskog tla. Prevaga jednog ili drugog interesa diktira
u mnogo slučaja način seče-


Za eksploatatora je najrentabilnija čista seča, jer daje naj=
više drveta po kvaliteti i kvantiteti; cela je manipulacija oko izrade
i izvoza jednostavna i jeftina. Naravno pomlađivanje je
nemoguće, dolazi skupo umetno, tlo ološi i strada od atmosfe*
rilija. Drveće osetljivo prema mrazu ne da se odgojiti bez zaštite.


U Bosni je kod velikih prodaja na panju u uporabi čista
seča na velikoj plohi, koju je nemoguće prirodno podmladiti.
Ostavljaju se semenaci; iako je slučajno njihov broj i kvalitet
dobar, oni su prvom vetru plen. Na posečenoj plohi vlada velika
žega, a osobito u prisoju i južnim krajevima, ovlada trava i drač,
koji otimaju biljci vlagu i hranu. Potrebno je 10—20 godina, da
se ploha pošumi, a tim imamo gubitak na prirastu. Šume i za
ovakove seče daju pravu sliku devastacije.


Poduzeća su plaćala neki prinos za pošumljenje, jer su se te
sečine i mogle samo umetno pošumiti. Pa i taj se novac iza oslo*
bođenja nije upotrebljavao za svoje svrhe već za lične (uzdrža=
vanje automobila poverenika). Šumske bašće i sečine su zas
puštene. Ne može se dosta naglasiti, da je pošumljenje svake
posečene plohe isto tako važan akt kao i njezina seča. Mi smo
dužni pred unucima, da tu zemljišnu energiju, što su je stoleća
naslagala u prašumama, očuvamo; ona nije nastala našom mu;
kom pa je mi ne smemo ni rastepsti. Kod nas u Kršu, gde leže
snažne prašume, to je još opasnije te jedan nerazboriti gest i mi
razvaljujemo, što su duga vremena sabrala. Znamo, da su baš
šume promenile karakter Krša.


U onim pak šumama, gde se radilo u vlastitoj režiji, šumski
je upravitelj lično uplivisao na način seče. On nije dopuštao, da
se šuma koristi čistom sečom, iako je nastojao, da mu novčani
prihod bude što veći, jer se po njemu ocenjivala njegova spo*
sobnost. Malo je gore bilo sa bukovim šumama, gde se palio
ugalj. Tu su šume potpuno devastirane i imamo zahvaliti samo
bukvinoj nasrtljivosti i žilavosti, da su se te šume u većini slu*
čajeva opet podmladile. U nekoliko je slučajeva ovo devastiranje
bukove šume išlo u prilog pretvaranja u mešovite šume.


Koliko je čista seča prikladna za eksploatisanje, toliko je
preborna za naravno pošumljenje. Vade se samo za seču zrela
stabla tako, da ne nastaju velike čistine. Količina drveta je mnogo
manja. Novi naraštaj nastaje i razvija se pod zaštitom stare sas
stojine, drvo je više stečikavo, jer je rastenje pod zaštitom uspo*
reno. Tlo je sasvim zaštićeno od svih rđavih klimatskih uticaja.


Kombinacija između preborne i čiste seče je opio dna. Na
više se načina može modificirati. Prilike će same dati svoju vrstu.
Vodi ravnopravno brigu za pošumljenje kao i za eksploataciju.
Prirodno podmlađivanje će biti sigurnije, jer preostala sastojina
čuva humus, koji je prvi substrat biljci. Ona će u njemu naći