DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 21     <-- 21 -->        PDF

O bos. herc. prašumama. 19


koje nemaju prirasta. Stroga potrajnost prihoda za državu nije
potrebna.1 Guttenberg o tome veli: »Samo su dakle privatno«
gospodarstveni obziri, koji i z g-1 e d a j u probitačni te dopuštaju
u većoj ili m?njoj meri potrajnost kod uređenja većih šumskih
poseda...«


Kako je poznato, prestare šume, u kojima stabla, sposobna
za prirast, prirašćuju, a prestara se obaraju, nemaju prirasta i
masa ostaje ista, Te šume ne odbacuju nikakav interes. A. u.
vladavina nije prodala ove prašume samo zato, da iz ovih koloni*
jalnih zemalja izbije kapital, već i radi toga, što je uvidela, da
je skr a j no vreme te šume šeći.


Sledećim ću dokazati, koliko se gubi radi neiskorišćivanja
tih zrelih šuma te da se uvidi, da se moraju šeći u bržem tempu.
Uzeću samo one šume, koje se prodaju na veliko na panju. To
su šume, koje su već prodane, šume, kod kojih je kataster dogo?
tovljen i pripremljen za prodaju, pak one, koje su određene za
prodaju, ali im kataster nije sastavljen. Među prve spadaju kom=
pleksi, koji su prodani za a.=oi. vremena (Steinbeiss, Eisler i Ort=
lieb), a čine najveći deo b. h. šuma: 313.787 ha sa masom, koja
se može izdati za seču, 36,167.000 m3 četinjastog i 8,282.000 m´
listačevog drveta; u drugoj grupi imamo 50.514 ha sa 4,800.000 m3
četinjače i 3,367.000 m3 listače; a u trećoj grupi nalazimo 98.000
ha sa 565.000 m3 četinjače i 4,755.000 .. listiće. Kad uzmemo, da
je u prvoj grupi isečeno najviše 2/3 ćele njezine mase, ostaje još
9,000.000 m3 četinjača i 2,700.000 m3 listača. Pribrojimo li ovamo
ostale grupe, imamo ukupnu masu, koja se može odmah šeći, u
najmanju ruku 14,371.000 m3 četinjače i 11,225.000 m listača, a
njihova je površina oko 253.000 ha. Dalje, uzmimo, da je prirast
po ha samo 2 m3; da je jedna polovica celokupne površine obra*
sla listačama, a druga polovica četinjačama. Cena za listače neka
je od m3 10 dinara, a za četinjače 30 dinara. U prirastu bi bilo
mase oko 500.000 m3, a u novcu bi to iznašalo oko 10,000.000 di*
nara godišnje. To je onaj godišnji prirast, koji bi trebao da bude
na toj površini, kad šuma ne bi bila prestara. Što duže dakle od=
gađamo seču tih šuma, to nam je gubitak veći.


Površina nabrojenih šuma iznaša jedva 1/3 površine visokih
šuma. U drugoj trećini bi se seklo iza prve trećine ovih šuma;
to su mlađe šume i šume, u kojima je već sečeno. Dakle, ne treba
da bude bojazni, da će šume za seču nestati. Kad se i iseče više
od tih prezrelih šuma, nego što treba prema godišnjem etatu,
može se to opravdati i tim, da je ovo prekoračenje etata uzro*
kovano elementarnim kalamitetima (vetrom, pcžarom i dr.), pro=


1 U tom smjeru iznijeta je već saglasna tvrdnja. Vidi Š. 1. 1922 str.


264. Jednako smo tražili da se privedu uporabi sve »stare sastojine, koje su
dobom premašile visinu turnusa«. Vidi Š. 1. 1°22. str. 154. Ugrenović: Potraj«
nost š. g. — Uredništvo.
2*