DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Terminologija. Terminologija. Članovima VII. sekcije, glavnim i sreskim povjerenje ma na znanje. Nakon što su utvrđeni osnovni principi te posvršavani najvažniji prethodni radovi u predmetu organizacije samoga rada oko sabiranja građe za šumarsku terminologiju, iznosimo ovdje glavne smjernice toga rada kao i upute za nje» govo provođenje. Činimo to u uvjerenju, da je to poslijednji korak oko priprava te da je krajnji čas, da se već jednom pristupi pozitivnome radu. Područja glavnih povjerenika utvrđena su na osnovu zas ključka sekcije (11. IX. 1922. u Beogradu) te uz neke neznatne promjene, koje su učinjene po predlogu samih glavnih povjerenika, ovako: I. Srbija (prije balk. rata), Srem i Vojvodina (Dragoljub S. Petrović, Les» kovač). II. Stara Srbija, Makedonija i Sandžak (Jovan M. Jekić. Skoplje). III. Crna gora (A. Kalinić, Cetinje). IV. Dalmacija, Krk, Istra te od Hrvatske ličko«krb. i mod.< riječka župa* nija (Zlatko Turkalj, Ogulin). V. Hrvatska (ostali dio), Slavonija i Međumurje (Ivan Čeović, Zagreb). VI. Slovenija i Prekomurje (Karei Tavčar, Ljubljana). VII. Bosna i Hercegovina (Gjuro Telar, Sarajevo). Glavni se povjerenici pozivaju, da što prije saopće: imen a sreski h povjerenika , njihovo sjedište te oznaku teritorije sreza. Granice srezova treba da budu jasno određene, da ne bude nepotrbnoga ukršta vari ja u radu. Najbolje je, da se teritorije srezova poklapaju sa šumarsko« administrativnim jedinicama. Ne može biti nikakvih zaprijeka u tome, da se dužnosti srezkih povjerenika povjere licima van šumarske struke (učiteljima, sveštenicima itd.) u onim slučajevima, ako nijedno šumsko stručno lice na pod» ručju nekoga sreza nije voljno da se primi te dužnosti. No kod izbora srezkih povjerenika treba u prvome redu apelovati na drugove po struci. Dužnost je srezkih povjerenika: a) sakupljanje materijala, b) kartiranje (bilježenje) i odašiljanje toga materijala glavnim povjerenicima. a) sakupljanje materijala vršit će se na taj način da se potraži lični kontakt sa onim ljudima iz naroda, za koje postoji izvjesnost, đa oni ne samo potpuno vladaju čistim narodnim jezikom (ne gledeći na dijalekat i bilo kakove razlike lokalnog značaja) već da imadu i izvjesne veze sa šumom i radom oko šume ili drveta. Kao takova lica dolaze u obzir: čuvari šuma, šumski radnici (drvari), ugljenari (ćumurdžije), zanatlije, koje se bave prerađivanjem drveta (kolari, tesari, stolari, bačvari, košarači itd.), radnici na pilanama (strugarama), trgovci drvetom, zemljoradnici, stočari, voćari, pčelari, pastiri, lovci, ribari, lađari, lica koja se bave kućnim zanatima i industrijom, sabirači građe iz na» rodnog života uopće, naučni radnici i nastavnxi (filozofi, etnografi, geografi, geolozi, zoolozi, botanici), turiste, vojnici, studenti, skauti itd. b) kartiranj e (bilježenje) sabrane građe vršit će se na zasebnim listi* cima u formatu 100/170 mm, da se tako olakša sređivanje sabrane građe. Takovi |