DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 36     <-- 36 -->        PDF

34 Literarni pregled.


i proučimo zemlju svoju: »kako bi podigli njezin ogroman mrtvi ka*
pital u korist ljudskog zdravlja i blagostanja države«.«
U samom predgovoru veli pisac među ostalim ovo:


»S izdanjem ovoga »Vodiča«, što mislimo, da ne će biti poslednji, želi
pisac po mogućnosti ispuniti u jugoslovenskoj putničkoj literaturi
veliku prazninu, što je osećaju svi putnici, koji uvek u obilnijem broju poses
ćuju severozapadni, krajevno toli zanimivo i bogato obdareni deo naše
kraljevine »Jugosloveneku Švicu« — Sloveniju.


»Ovo je delo zamišljeno kao prvi pokušaj »Vodiča« u obliku svetskih kaži»
puta. S obzirom na hitrost, da bi izašla ova knjižica još pred ovogodišnjim
svesokolskim sletom, nije se moglo podati doduše još pregleda Slovenije u
celokupnom opsegu, nu ipak obuhvaća već taj deo sva važnija mesta među
Dravom i Kupom, od talijansko«nemačke međe pa sve do Sutle.


»Misao vodilja bila je piscu, da bude »Vodič« svima nama, kao što Srbima,
Hrvatima a tako i Slovencima sasvim razumljiv, koliko moguće potpun te da
budu barem oni krajevi sa živahnim prometom stranaca detaljiraniji i da se
ugodi svim vrstama putnika, ne samo turistima, alpinistima, nego i onima, koji
posećuju letovišta, kupališta, lečilišta i ostale krajeve...


»Nadamo se da će biti putnicima barem glavne zapreke, koje kradu vreme
i novac, kao što su propitavanje i traženje, prišteđene, jer su krajev i i
ma Ione svi putovi bili opisani na licu mesta (plod više nego
20 godina sistematskog piščevog rada! Op. potp.), t. j . po vlastitim opažanjima,
prijatnim i neprijatnim iskustvima pisca na putovima, a ne samo »kod stola«.


»Zbog opširnog gradiva... vodič se čuva feljtonskog stila pa zato ne
opisuje i ne slika toliko pojedinih krajevnih znamenitosti i lcpota. To nado«
knađuju priložene mnoge umetničke slike a još bolje veličanstvena pri»
rod a sam a te fantazija i pristupačnost za njezinu lepotu svakoga pojedinca,
koji ima »svaki svoje oči«. Glavno je da znaš: gd e su i kak o možeš dospeti
do njih.«


Svršava popratnjom: »Napolje dakle, jugoslovenski putniče! Van iz otro»
vanog gradiškog života! — Nema korisnije, a´niti zdravije zabave i okrepe nego
što je putovanje, nema lepše pod suncem knjige od šarene, bujne
prirode a niti jedne divnije zemlje nego što je zajednička,
ujedinjena naša domovina!


Otvori oči, omladino, motri narod, proučavaj tu zemlju, da je
budeš znala ceniti, ljubiti i braniti, da se pokažaš vrednom slobode,
koje još mnogi ne mogu da pojme!«


Sva je ova obećanja zaslužni pisac resio na najlepši način. Rekli bi mnogi:
imamo svog »Baedeckera«, no to nikako ne odgovara. Naš je Badjura sam
svojim očima vidio te opisao sve puteve i krajeve, što ih navodi, a svojim je
duhom osetio i ocenio krasote, što ih obeležava. Tako je ova knjiga postala žis
vim, reko bi pesničkim delom i mimo svojih kratica i znakova, ogromnom zbir»
kom najlepših slikarskih skica i putničkih dojmova, vrelom velikih užitaka i
planova.


Posle »uputa k uporabi vodiča«, koje su potpune, te poglavlja »Promet
stranaca« (opšte, vozni promet, opskrba, letovišta — lečilišta s pregledom