DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 36 <-- 36 --> PDF |
34 Literarni pregled. i proučimo zemlju svoju: »kako bi podigli njezin ogroman mrtvi ka* pital u korist ljudskog zdravlja i blagostanja države«.« U samom predgovoru veli pisac među ostalim ovo: »S izdanjem ovoga »Vodiča«, što mislimo, da ne će biti poslednji, želi pisac po mogućnosti ispuniti u jugoslovenskoj putničkoj literaturi veliku prazninu, što je osećaju svi putnici, koji uvek u obilnijem broju poses ćuju severozapadni, krajevno toli zanimivo i bogato obdareni deo naše kraljevine »Jugosloveneku Švicu« — Sloveniju. »Ovo je delo zamišljeno kao prvi pokušaj »Vodiča« u obliku svetskih kaži» puta. S obzirom na hitrost, da bi izašla ova knjižica još pred ovogodišnjim svesokolskim sletom, nije se moglo podati doduše još pregleda Slovenije u celokupnom opsegu, nu ipak obuhvaća već taj deo sva važnija mesta među Dravom i Kupom, od talijansko«nemačke međe pa sve do Sutle. »Misao vodilja bila je piscu, da bude »Vodič« svima nama, kao što Srbima, Hrvatima a tako i Slovencima sasvim razumljiv, koliko moguće potpun te da budu barem oni krajevi sa živahnim prometom stranaca detaljiraniji i da se ugodi svim vrstama putnika, ne samo turistima, alpinistima, nego i onima, koji posećuju letovišta, kupališta, lečilišta i ostale krajeve... »Nadamo se da će biti putnicima barem glavne zapreke, koje kradu vreme i novac, kao što su propitavanje i traženje, prišteđene, jer su krajev i i ma Ione svi putovi bili opisani na licu mesta (plod više nego 20 godina sistematskog piščevog rada! Op. potp.), t. j . po vlastitim opažanjima, prijatnim i neprijatnim iskustvima pisca na putovima, a ne samo »kod stola«. »Zbog opširnog gradiva... vodič se čuva feljtonskog stila pa zato ne opisuje i ne slika toliko pojedinih krajevnih znamenitosti i lcpota. To nado« knađuju priložene mnoge umetničke slike a još bolje veličanstvena pri» rod a sam a te fantazija i pristupačnost za njezinu lepotu svakoga pojedinca, koji ima »svaki svoje oči«. Glavno je da znaš: gd e su i kak o možeš dospeti do njih.« Svršava popratnjom: »Napolje dakle, jugoslovenski putniče! Van iz otro» vanog gradiškog života! — Nema korisnije, a´niti zdravije zabave i okrepe nego što je putovanje, nema lepše pod suncem knjige od šarene, bujne prirode a niti jedne divnije zemlje nego što je zajednička, ujedinjena naša domovina! Otvori oči, omladino, motri narod, proučavaj tu zemlju, da je budeš znala ceniti, ljubiti i braniti, da se pokažaš vrednom slobode, koje još mnogi ne mogu da pojme!« Sva je ova obećanja zaslužni pisac resio na najlepši način. Rekli bi mnogi: imamo svog »Baedeckera«, no to nikako ne odgovara. Naš je Badjura sam svojim očima vidio te opisao sve puteve i krajeve, što ih navodi, a svojim je duhom osetio i ocenio krasote, što ih obeležava. Tako je ova knjiga postala žis vim, reko bi pesničkim delom i mimo svojih kratica i znakova, ogromnom zbir» kom najlepših slikarskih skica i putničkih dojmova, vrelom velikih užitaka i planova. Posle »uputa k uporabi vodiča«, koje su potpune, te poglavlja »Promet stranaca« (opšte, vozni promet, opskrba, letovišta — lečilišta s pregledom |