DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 42 <-- 42 --> PDF |
40 Šumska industrija i trgovina. prvom mjestu bila je tekstilna industrija sa 7.3, na drugom šećerna s 4.3, na trećem drvna s 1 i na četvrtom ugljen s 1 milijardom čsl. kruna.) Izvezlo se je u: Madžarsku 84.000 vagona drveta, Njemačku 27.000, Austri* ju 8000, Italiju 6000, Holandiju 5000, Francusku 4000, Jugoslaviju 3000, Englesku 1500 i Švicarsku 1000 vagona drveta. Početkom 1922. godine su uz spomenute kočnice finans. i trgov. politike došla još dva nova zla na izvoznu trgovinu: porast čehoslovačke krune i kons kurencija drugih država. U južnim krajevima, naročito u Ugarskoj i Jugoslaviji nastupila je oz* biljna konkurenea Rumunjske, koja je davala drvo jeftinije, a uz to je pad ugarske krune upućivao na valutarno slabiju susjedu — Rumunjsku. U Njemačkoj se pojavila Poljska, koja je popravljajući ratom razorene komunikacije i pilane počela bacati velike drvne mase na svjetsko tržište uz gotovo za polovicu niže cijene. (Dok je n. pr. čsl. rezano drvo stajalo oko 750—1000 M., davala ga je Poljska i Austrija po 500 M.) Dok je god. 1921. omjer između poljskog i čsl. uvoza drveta u Njemačku stajao kao 1 : 3 u korist čsl. drveta, stajao je u prvoj četvrti 1922 kao 1 : 20 u korist poljskog drveta. U Engleskoj je počelo drvo Č. S. R. gubiti teren pred ruskim i norveškim drvetom, tako, da se je tijekom 1922. u glavnom zanimala za to drvo Francuska, Holandija i donekle Švicarska. Dosta velik interes za drvo bio je još do konca juna, kada su mnogi trgovci prodavali često uz gubitak. Polučene cijene nisu bile uvijek u skladu s produkcijonim troškovima i cijenom sirovog materijala. Prodavalo se je s dos bitkom samo starije drvo, kupljeno još uz povoljne cijene. Novo drvo je skupo, troškovi proizvodnje su veliki, a državna vlast ne popušta od svojih fiskalnih interesa. Da se izvoz unaprijedi ne preostajc drugo, nego da se cijene drvnog materijala snize na svjetski paritet, da se smanje produkcijoni troškovi i sa strane državne vlasti ukinu mjere, koje oteščavaju izvoz. Prvo je nemoguće bez gubitka uslijed visokih proizvodnih troškova i skupo kupljenog drveta na panju. Sniženju produkcijonih troškova protive se radnici. Uslijed svih tih neprilika prisiljena su bila pojedina poduzeća, da ograničuju rad na pojedine dane u tjednu, a konačno i da obustave cijeli pogon. Najveća kriza osjeća se u jugoistočnim krajevima, u Slovačkoj i Pod» karpatskoj Rusiji, gdje je već u proljeće zatvoren veći dio poduzeća i oko 80% radnika ostalo bez kruha. Privredni krugovi poduzimlju sve moguće mjere, da uvjere mjerodavne faktore o katastrofi, koja je na domaku i zahtijevaju: sniženje cijene na panju u drž. šumama, sniženje željezničkih tarifa i uvađanje naročitih eksportnih tarifa, ukinuće izvoznih pristojba i izvoznih propisa, davanje eksportnih pre» mija itd. Uslijed male potražbe počinju doista padati cijene makar i u neznatnoj mjeri, a i drž. vlast nastoji u zadnje vrijeme da udovolji zahtjevima eksporta, ali sve to nije bilo u stanju da upliviše na oživljenje istog u onoj mjeri, u kojoj je u zadnjim tjednima ove godine djelovao1 nazadak čsl. krune. Uslijed ovog nazadovanja počeli su se Švicari, Nijemci i Francuzi življe interesirati za čsl. drvo. |