DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


Referat d. d. Croatia Zagreb povodom rasprave o želj. tarifama
u VI. sekciji J. Š. U.*


U nekoliko mahova obrazložili smo naše stanovište zbog nepodnošljivih
podvoznih tarifa, te ćemo biti danas tako slobodni, da Vam prikažemo neko«
liko takih slučajeva:


N. pr. Km izuzetna Kl. .. Kl. c. Gradja
tarifa II Din. Din. Din
Križcvac—Brod 208 1.100


410 1.100 720
Banjaluka—Zagreb 201 410 1.100 720 1.00
Koprivnica—Brod 238 440 1.220 780 1.220
Lipovlj ani—Brod 98 410 860 700 860


Iz ovog primjera vidi se, da su podvozni troškovi za 208, 201 i za 230 km
jednaki s podvozom od 98 km, ma da su išli svi jednim pravcem.


Ili drugi primjer:


Iz Vrhovina do Zagreba imade 78 km, te je podvoz na gorivo drvo
Din 380, dočim od Stubice do Zagreba imade za istu robu uz 47 km podvoza
Din 320.


Još gori su ovi primjeri: (vidi str. 45.)


Iz rečenog se razabire, da n. pr. kod podvoza gorivog drveta Bohinjska Bi»
strica—Valjevo iznaša podvoz po km Din 1, dočim kod Sirača—Vel. Bečkereka
iznaša Din 3-50 po km. Boh. Bistrica—Brod iznaša podvoz Din 1-30 po fem,
dočim Ivanić—Brod iznaša podvoz Din 270 po km. Suhopolje—Zagreb iznaša
podvoz Din 4 po km, dočim Sirač—Subotica iznaša Din 2-40 po km, a Krize*
vac—Subotica iznaša Din 1-40 po km.


To znači, da se tarife kreću po km kod jedne te iste robe između Din 1
do 4, a što je najzanimivije, da se isti vagoni kreću jednim pravcem, n. pr. iz
Boh. Bistrice ide vagon do Ljubljane, odavle na Metliku—Karlovac—Zagreb—
Dugoselo—Banovu Jarugu—Novsku—Brod itd., tako, da n. pr. taj isti vagon
ide iz Boh. Bistrice preko Ivanića do Broda, a podvoz iz Boh. Bistrice do Broda
nije veći nego iz Ivanića do Broda. To znači, da se taj vagon iz Boh. Bistrice
badava vozi do Zagreba—Dugogsela—Ivanića!


Iz tih primjera je jasno, da se ne može održati na snazi ta podvozna tarifa
i da je jedino pravedno, da se zaračunava podvoz od utovarne do istovarne
stanice po zbroju kilometara.


Kraj podvoza od Din 3 do 4 po km kao za gore navedenu relaciju prema
Vojvodini, Bečkereku, Kikindi itd. ne može naša drvarska industrija .....
risati s Rumunjskom, koja od granice Žombolje do Vel. Kikinde ima 20 km i
plaća Din 140 podvoza, pa je jasno, ako je podvoz iz Sirača u Veliki Bečkerek
Din 1.430, da se iz ove stanice ne će kupovati gorivo drvo, jer skoro niti vri«
jedhost drva nije veća od toga podvoza, dočim su iz Rumunjske podvozne
stavke minimalne.


Ne znamo razloga, zašto bi vicinalne željeznice ubirale za podvoz više
takse od državnih željeznica, kad Ministarstvo saobraćaja upravlja jednima i
drugima.


* Donosimo radi njegove zanimivosti dolnji referat uvaženog industr. dru»
štva Croatiae u Zagrebu povodom rasprave o želj. tarifama. (Ur.)


ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


Gorivo drvo Trupci Gradja
Relacij a km iznim.
tar. II
Kl. B.
sada
Kl.C.
prije
Kl.B.
Din Din Din
1.2.3.
Vrhovine — Zagreb
Stubica — Zagreb
Sirač — Veliki Bečkerek
Bohinjska Bistrica — Valjevo
Križevci — Subotica
Sirač — Subotica
178
47
488
909
406
346
380
320
1430
990
590
820
990
570
3270
3090
1790
2050
690
460
2420
1970
1080
1430
990
570
3270
3090
1790
2050
4.5.6,
Križevci — Brod
Lipovljani — Brod
Banjaluka — Zagreb
Suhopolje — Zagreb
Bohinjska Bistrica — Brod
Virovitica — Zemun
208
98
201
158
506
518
410
410
410
640
660
890
1100
860
1100
1310
2060
2500
720
700
720
1050
1260
1630
1100
860
1100
1310
2060
2500
7.8,
Gospić — Novi Sad
Krapina — Novi Sad
Koprivnica — Brod
Kloštar Ivanić — Brod
637
465
238
270
780
830
440
650
2390
2250
1220
1600
1520
1480
780
1140
2390
2250
1220
1600
9.10.
Karlovac — Caprag
Zabok — Zagreb
Žomboja — Vel. Kikinda
Našice — Osijek
103
37
20
48
290
200
140
210
710
360
260
410
540
290
230
330
710
360
260
410
I.
II.
Zemun —Boh. Bistrica za kokoš i
Krapina — Boh. Bistrica drv a
Golubovec — Zagreb za u g a 1 jVirovitica — Osijek za drv a
725
365
146
120
3354
840
490
570
Din z
2090
1070
1120
î spec.
1440
830
920
vagon
840
1070
1120


Vicinalna željeznica Sirač—Pakrac ubire za 13 km Din 140, dočim dr*
žavna željeznica ubire za istu daljinu mnogo manje svote. Istotako Žombolja—
Vel. Kikinda = 20 km stoji također Din 140.


Niti drvarskim trgovcima u Vojvodini ne ide bolje. Ako n. pr. netko po*
vlači u Pančevo vodom ili željeznicom drva, te ih odanle želi otpremiti, plaća
ogromne podvozne troškove uslijed toga, što su u ovom kraju same vicinalne
željeznice. Tako se plaća iz Pančeva—Vel. Središće — 72 km Din 490, odnosno
920, odn. 780, odn. 920 po vagonu podvoza pa ako se doda još podvoz iz jedne
od naših stanica u Slavoniji nije nikako u stanju taj trgovac, da konkuriše sa
rumunjskim proizvadjačem, koji uvaža robu na glavnim prugama.


Držimo, ako je u stanju državna željeznica prevažati gorivo drvo po Din 1
na km, pa zašto nebi mogla vicinalna željeznica uz istu cijenu prolaziti, po«
gotovo, ako su te vicinalne željeznice u pogonu državne željeznice.




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


Ministarstvo saobraćaja imade u svojim rukama, da reguliše tarife vici»
nalnih željeznica, pa ako ima to pravo, nije smjelo dozvoliti povišicu od 10%


1. januara, od 50% 1. jula, ako ne pristaju privatne i vicinalne željeznice, da
one uz istu podvoznu tarifu voze po km kao državne željeznice na glavnim
prugama.
Zašto naše Ministarstvo saobraćaja štiti privatne i vicinalne željeznice na
štetu privrednika, ne znamo, nu držimo, da ne može ležati razlog u tome, što
su privatne i vicinalne željeznice ponajviše u stranim rukama, pa je prema
tome zastupan najviše strani kapital.


Objavljena je bila povišica podvoznih troškova od 1. I. o. g. za 10%, a
od 1. VII. o. g. za 50%, a uistinu iznašaju ti postotci više.
Jedan primjer za gorivo drvo Sirač—Subotica:


Podvozne stavke do 31. XII. 21. Poslije 1. I. 22. za 10% posl. 1. VII. 50%
Sirač - Pakrac 13 km Din. 80— Din. 90´— Din. 140´—
Pakrac - Novska 48 „ „ 120— „ 140"-„ 210 —
Novska-Subotica 285 „ „ 280— „ 310´— „ 470 —


Po ovom primjeru se vidi, da se za 13 km podvoza računa 20 km; kod
povišice 10% kod stavke Pakrac—Novska se računa umjesto Din 132, Din 140,
jer su propisi taki, da se imade svota zaokružiti i takovo zaokruženje iznaša
do Din 9 kod jedne stavke, te od 4 i do 9 km kod jedne pozicije. Sem toga
računa se povišica za vaganje i bilježi na tovarni list, tako, da te povišice na*
mjesto 10% iznašaju 12, 16 i 18%, a tako se i povisuje razmjerno kod ovih 50%.


Da se vidi, da ne možemo kod tih visokih podvoznih troškova konkuri*
sati sa inostranstvom neka služi ovaj primjer:


Pilana u Vel. Bečkereku imade za Smederevo izraditi parenu bukovinu, te
kupuje odnosne trupce u Siraču i plaća za m3 Din 200. U jedan vagon tovari
10 m3, a iz jednog m3 izradi 1j2 kubika: obrubljene bukovine: podvoz Sirač—V.
Bečkerek po vag. 10 ma Din 3.270; istovar, piljenje, parenje, sušenje, škartu
ranje, pretovarivanje, primopredaja, utovar u vagon i osiguranje po m3 Din
200 = Din 2.000; plaćen iznos za trupce post. vagon Sirač po m3 Din 200= Din
2.000; ukupno Din 7.270. Prema tomu stoji kod 50% iskorišćivanja m3 Din 1.454,
podvoz građe V. Bečkerek—Kovin Dunav po vg. Din l!018 po m3 Din 78-30,
trajektiranje od Kovina preko Dunava u Smederevo po vg. Din 495 po m3 —
Din 38, stajanje bukove obrubljene građe post. Smederevo po m3 Din 1.570-30.


Ista vrsta obrubljene bukovine iz Rumunjske postavno Smederevo može
se dobiti uz cijenu od 2.000 leja po m3 preračunavši leje po kursu 46.50, stoji
1 m3 u Dinarima 930.


Iz tog se- primjera vidi, da ne možemo izdržati stranu konkurenciju zato,
što su podvozni troškovi trupaca na strugare previsoki i što su previsoki pod*
vozni troškovi građe za uporabu u zemlji. Da se kod trupaca računa podvoz
kao za ogrjevna drva i za građu za 30% jeftinije, domaći bi potrošači našu robu
rado kupili kod nas, ma da bi bila i za 10% skuplja.


Reći će se, da strugara treba biti u mjestu, gdje se nalaze drva. To je
nemoguće, jer svako tko sagradi strugaru, ne može si doživotno osigurati drva
za piljenje, pa se zato obično strugare postavljaju u prvom redu, gdje imade
dosta vodene snage, uslijed jeftinog pogona, u drugom redu tamo, gdje imade




ŠUMARSKI LIST 1/1923 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


dovoljno drveta, i u trećem redu u takovim stanicama, gdje imadc više žes
ljezničkih odvoja.
S tom okolnošću treba se računati i zato podvozne troškove za prevoz
trupaca sniziti.


Zato stavljamo predlog:


1. da se tarife u pogledu prevoza drva preinače i da se zaračuna podvoz
po zbroju kilometara od utovarne do istovarne stanice bez obzira nato, dali
se nalaze na glavnoj ili vicinalnoj pruzi.
2. da se trupce uvrsti u Kl. iznimne tarife II, koji idu na naslov jedne
strugare u zemlji, te koji se mogu prevažati u vagonima u kojima se prevaža
gorivo drvo, dočim za trupce koji se prevažaju u specijalnim vagonima neka
se upotrebi KL C.
3. da se ne računa pristojba za ispostavu vagona na industrijalnu prugu
ako nije udaljenija od 50O m od željezničke stanice. Taj zahtjev je opravdan
time, što je industrijalna pruga sagrađena o vlastitom trošku, jer inače bi za
toliko trebala stanica imati više kolosjeka i rampu za utovarivanje, dočim to
ona kod industrijalnih pruga ne treba, dapače još na industrijalne pruge i druge
vagone prestavlja.
Za ove industrijske pruge, koje su dalje od 500 m od stanice neka se
snizi pristojba za 50%, jer željeznica i tako svoju zaradu kod otpreme većih
količina imade i netreba da reflektira na zaradu kod ispostave vagona.


4. da u svrhu pravedne podjele kola Ministarstvo saobraćaja u svaku
direkciju pozove nekoliko članova privrednika, koji bi imali zajednički sa po*
djelom kola dodjeljivati vagone, prema visini produkcije pojedinih tvrtka, da
se stane na put tome, da manji proizvadjači dobiju veći broj vagona, a ´veći
obratno, te molimo, da se naš predlog čim prije predloži delegatima konferen*
čije, koju će sazvati .Tugoslovensko šumarsko udruženje.