DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 2 <-- 2 --> PDF |
Eksproprijiicija velikih šiimskili posjeda .u korist države itd. konačno nisu postale privatno vlasništvo i u tome obliku vlas^ ništs^a kao najboljemu i najpravednijemu i najnaprednijem su većim dijelom još i dMias, Što vrijedi dakle za cijeli civilizovani i kulturni svijet vrijedi jamačno i za nas, pak eemu onda činiti opetovano^ suvišne i skroz neopravdane transakcije^, kada una^^ prijed znademo, da ćemo se uz velike i nepo^trebtie žrtve povra=^ titi i opet u sadanje stanje vlasništs^a šuma t. j . na veliki privatni šumski posjed. Sve naredbene i zakonske mjere i propisi, što ih država kao vrhovna vlast za svoje državljane izdaje, .... da se temelje na potrebama i nuždi, a u gospodarskim granama, pa i u šumarstvu, Ireba, da te potrebe utvrde stručnjaci. Šumarski stručnjaci ja:= mačno nisu nikada utvrdili niti potrebu glave IV. § 17. prethodnih odredaba za provedbu agrarne reforme, a niti potrebu čL 41. ustava kraljevine SHS od 28. VI. 1921. Šumarski stručnjaci ne mogu da pristanu uz ove propise već iz razloga, ...´ nam je dobro poznato i dokazanov da Je šumsko´ gospodarstvo´ najteže, a mc== žemo reći i najlošije baš u našim komunalnim šumama, imovnim općinama, naročito-u šumama zemljišnih zajednica, a to s raz^ lo´ga, jer na gospodarstvo potonjih šuma upiivišu vlasnici^^nestruč^ Bjaci. Prethodne odredbe za provedbu agrarne reforme stvorili su političari, a i ustav kraljevine SHS donesen je po ustavotvor^ noj skupštini, koja je skupština sastavljena od političara, grti? piranih u- mnogo političkih stranaka sa djelovanjem uperenim jedne proti druguna, a svakoja opet sa jednakim ciljem, da ...^ dobije vladu u svoje ruke. Ti političari, kojima nipoštO´ ne po* ričem dobru volju za napredak, donesli su nam i čiana;k 41. ustava o eksproprisanju šuma a da nijesu prethodno saslušali o tome mišljenje šumarskih stručnjaka. Ti naši političari donesli su nam cl. 41. ustava jedino sa čistih političkih motiva, jer niti socijalno^ekonomska, niti financijalno^ekonomska potreba nije mogla ^taj članak ustava izazvati. Kada se je Ministarstvo šuma i rudnika odlučilo, da u ovome važnome predmetu saisluša i sve stručnjačke krugove, udarilo je jamačno pravim putem, i uvjeren sam, da će dobiti od većine šumarskih stručnjaka slično misije* nje ovome mojemu, ali na veliku žalost — »post festum«. Financijalno^ekonomski motiv eksproprijacije mo>gao bi biti opravdan jedino u slučaju, kada bi državna vlast htjela ekspro* prijacijom privatnih šuma u korist države postići one velike pri* hode, što ih te šume odbacuju, pa da te prihode upotrebi za ...* micanje općih državnih interesa na korist svijuh državljana. No ob´Zirom na čl. 37, ustava, kojim se određuje za eksproprisane objekte potpuna i pravična naknada, ne može financijalno^eko* nomski motiv eksproprijacije doći u obzir. Financiialna slabost naše države, kao i ostalih dugotrajnim ratom financijalno iscrp* Ijenih država, nije nikakova tajna, pak je već i 4z financijalnih |