DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 21     <-- 21 -->        PDF

iskorišta\´anje šuma u vlastitoj režiji. 85


Ing, Milan Marinović (Zagreb):


Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji


Naoin iskorištarvamja šuma je najjači faktor. Što upliviše na
ren^taJbilnost šumskog gospodarenja. Uzalud sve nastojanje oko
racijonalnog uzgoja te isvljh mjera, karakterističnih za moderno
i napredno gozdovanje sa šumama, ako se kod unovčenja šum^
skih produkata ne iskoriste svi ^momenti, koji mogu doprinijeti
tome, da to gazdovanje odbaci najveću moguću rentu.


Tržna cijena drveta zavisna je od tri faktofat od šumske
takse, proizvodnih troškova i pociuzetniČke dobiti. Prema tome:


1 (ržna cijena) =^ O (umska taksa) ~j~ . (roizvodhi troškovi i" LJ (obltak poduzetnički)


ili T — S - P + D.
Vlasnik šume može da djeluje na nekoje od ovih faktora
posredno, na druge opet neposredno. Na tržnu cijenu nema
vlasnik šume neposrednog utjecaja, jer ova zavisi o potražbi
i ponudi stanovitog artikla na svetskoj pijaci, ali ima utjecaja
na visinu šumske takse nastojeći, da faktori P i D budu što
manji. Visina proizvodbih troškova je tako reći u njegovoj mci,
a to vrijedi u velikoj mjeri i za poduzetnički dobitak. U njego^^
voda se poveća šum:ska taksa i bude u razmjeru s tržnom cijenom.


Uglavnom može vlasnik šume djelovati na visinu proizvod^
nili troškova izgradnjom šuimskih prometila, pomoću kojih
otvara svoju šumu svjetskom tržištu. O tom je pitanju bilo već
govora,^ pa će nas ovaj put pobliže zanimati drugi način sma^
njenja proizvodnih troškova kao i djelovanje vlasnika šume na
smanjenje poduzetničkog dobitka.


..^.. je dobitak funkcija onog zanimanja, koje se pokazuje
među interesentima za stanoviti šumski produkt te dolazi do
izražanja u konkurenciji. Veća konkurencija ima za posljedicu
manji dobitak.^ Ondje, gdje je uislijed raznih faktora, u prvom
redu uslijed nestašice prometnih srestava konkurencija sm.anjena
na minimum, tu je otA^oreno polje poduzetničkoj dobiti, koja u
istoan omjeru 5a svojim porastom ruši na drugoj strani šumsku
taksu.


^ Tng. Ž. Miletić — Ing. Milan Marinović: Izgradnja sumskili prometila.
Š. L. 1922, br. 10—12.


- V. pobliže: tlbcr Massen= cnler schlag\A´eise NutzhoIz^\^ersteigerungen
in den k. sachsischen Staatsforsten v. A. Bruhm. Allg. Forst= u. Jagdzeitung
1896, str. 39.


ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 22     <-- 22 -->        PDF

S6 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režljL


Povijest Šumarstva pokazuje, da je visina šumske takse
tijesno spojena s općim kulturnim stanjem dotične zemlje. U
zemljama, gdje je s napretkom opće kulture ova u tolikoj mjeri
prodrla u šume, da su ooe snabdjevene s gustom^ mrežom ^naj:=
raznovrsniji prometila, tu je uslijed velike konkurencije šum^
ska taksa uvijek iznosila mnogostruki iznos šumske takse O´uili
zemalja,- u kojima je uslijed slabije kulture trpjela intenzivnost
šumskog gospodarenja. -Iz toga slijedi, da je izgradnja ptometila
polazna točka za intenzivnost gospodarenja jer tek po izgrade:^
nim prometnima dolazi u to gospodarenje progres te se ...^
giićufe izbor one vrsti eksploatacije i unovčenja šumskih ...^
dukata, koja je karakteristična za gospodarenje, koje ima ...^
tenzija, da se zove naprednim.


Promatrajući evoluciju raznih načina tmovčenja´ šumskih
produkata od najstarijih vrcimena pa do danas, možemo usta?
noviti "više karakterističnih faza, koje su slične s onima u dru^´
gim zemljama već prema "sličnosti prilika, u kojima su nastale.


Najstarije je doba velikih i dugotrajnih zakupa, gdje se
šume prepuštaju na eksptoataciju u bescjenje; vlasnik je sretan,
da nađe kupca, koji je spreman uložiti silne svote u podu-zeće.
U blizini šuma dižu se velike pilane i ostale instalacije, koje
više puta diže i sam vlasnik šume, samO´ da namami ooia^mo
kupca; grdne drvne mase troše se u naprave i prometila, koja
su .5...^... s ciljem, da se za,, relativno kratko vrijeme otpreme
velike količine drveta. Karakteristika je ovog načina´efcsplo-ata^
čije: prodaja na panju; velike, često gole sječe; slabo ili nikako
pomlađivanje i ogroman kvantitativni gubitak drveta, koji jeistovjetan s rasipanjem,


.....^.. su način eksploatisani veliki šumski kompleksi ..^
deljskih,, karpatskih i bukovinskih šuma sve do devedesetih go^
dina ^prosloga stoljeća, a u našim krajevima naro-čito u Srbiji,
Bosni još i u prvom deceniju ovog stoljeća.


., dr. Marković karakteriše taj način eksploatacije ,za Srbiju
ovako:^


»Princip normalnog, održanja šume i racionalnO´g gazdovao j a
stalno je zanemariA^an, i svaki uloženi i ubačem kapital u ste?
čajnu imaovinu državnih šuma, morao se je rentiratL U ostalom
zar je se 1 mogao- u ovakim- odnosima i primeniti đrulgi princip
za uložene kapitale sem ovaj: što^ viša i veća renta, sa što većim.
obrtom u kraćem vremenu!... Šume nisu šamo^ sečene, one su
obarane bez ikakovo´g pomišljanja na njihov dalji opstanak i
održanje.


Sa njima je se prosto na prosto postupalo, kao sa novO´ pro?
nadjeoim sigurnim majdanima za bogaćenje, koji su ulagačima
morali donositi rentu najviše interesne stope. Pojam o eksplo?


^ .. ... ........, .... .....: .............. .... .... v .......... poKi-iiiL
..., ....... 1911., .... 11.




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Iskorištavanje šuma u .^la.stitoj režiji. 87


ataeiji šuma bio je ti tesnoj vezi sa poj^mom bogaćenja ili bar
zadovoljenja svoje potrebe. Jednom reči eksploatisati drž. šume
značilo je isto, ŠtO´ i baviti se dksploatacijo^ra bogatih zlatnih
majdana. Ko nije eksploatisao državne šume, taj nije ni — ste^
kao. Ali dok su se na ovaj i ovaki naičin uloženi privatni kapitali
u eksploataciju drž. šuma, rentirali, prelazeći u većiaii´slučajeva
i IculminatiA^nu tačku najviše rente, dotle je glavni kapital naših
drž. šuma sve niže i niže padao, a njegovi, i inače, nenorafialni
odnosi bivali su iz dana u dau sve nenormalniji, odstranjavajući
sve dalje mogućnost racionalnog gazdovanja.cc


Dr. ,Reus5, govoreći o tO´m načinu prodaje šuma, veli,^ da
je.potekao´ iz onih vremena, kad se još nije znala cijeniti vrijede
no´st šume i kad je šum. organizacija bila još u povojima, te je
donosio vlasniku šume doduše ne-znatan, ali jednostavan i la^
godan prihod; pa baš radi te primitivne lagodnosti da je preko
mjere ĆMgo kočio razvoj šum. gospodarenja. »Pa baš te velike
eksploatacije, n. pr. u Bukovini i Bosni, koje su tako država kao
i privatnici prepuštali velikim poduzećima, ^plašeći se ogromnih
investicija za otvaranje svojih šuma, — diskreditirale su ovaj
način prodaje radi rđavih posljedica, koje se ne mogu dosta
oštro osuditi...«


Uz rđavu eksploataciju dolaze i velike prodaje šuma. Nala^
zeći se u finansijalnim neprilikama dobro je dolazila državama
nauka Smitho\´´a, te je prodan velik dio drž. šuma u Francuskoj,
u njem. državama, v. austrijskim zemljama itd. Prešavši u pri^
vatne ruke, padale su te šume još u većem opsegu žrtvom ne==
promišljene eksploatacije. Velike, šumom obrasle površine sa?
sjećene su i nerazuninom eksploatacijom pretvorene u šikare,
pašnjake, oranice itd., nakon čega su otvoreni putevi \´ododeri?
nama i golijeti.


Mnoge bujice, popuzine i krševito^ tlo te njima Uzrokov-ine
velike poplave i druge katastrofe \ežu svoj postanak .^ neracijo?=
nalnu sječi! ovog razdoblja.


Stanje se je pogoršalo´ izgradnjom željeznica, uslijed čega
je nastala veća potražnja za drvetom. Šume zapadnih država
bile su za .^.1.... izgradnje željeznica u sasvim drukčijim
okolnostima,od onih u istoćnim ki^ajevima. PreboljcA^ši ...4 nasrt
na šume, prešle su zapadne (u prvom redu njemačke) države na
diTigi sistem eksploatacije, kod kojega je vlasnik šume izgradio
potrebnu mrežu šumskih prometila. »Kad su, drugdje, počeli gra:=
diti željeznice, bila je već izgrađena putn a mreža; doćim je
kod nas u istO´ vrijeme, kad su počeli o^zbiljno misliti na izgradnju
puteva, nastala .^^.. i potreba gradnje željeznica, a ..^.. je ..^
slednoj potrebi trebalo bezuvjetno udovoljiti.1
Dr. .. Reuss: Der Forsthaushalt, 1918, st. 219—220.


^ Acsady: K6zutaink kdrg-azdasag-i es kč´zigazg-atasi teldntetben. (Naši putevi
s upravnog i narodno gospod, stanovišta) .. M es E. .. 1902, III.




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji.


S ....^.., nadovezuje Kaani^ »Drugdje su dakle željezmce
poput arterija odvijale promet javnih puteva, što su ga ovi kao
tanke žilice sakupljale u svojim krajevima. Gradnja željeznica
imala je dakle vrlo dobar upliv na krajeve s razvijenim prometi^
lima. Promet tih puteva nisu željeznice umanjile, nego su ga još
i povećale. Kod nas je naprotiv grozničava žurba za izgradnjona
željeznica u tolikoj mjeri apsorbirala materijalnu snagu i države i
zainteresovanih krajeva, da se potrebni ptitevi nisu mogli u ..^
trebnoj mjeri izgraditi.«


Ovo se može bez ikakvog premišljanja protegnuti još u ve^
ćoj mjeri na n^iše krajeve, gdje se doduše baš nije očitavala »groz^
ničava žurba« za izgradnjom željeznica, ali i ondje, gdje su izgra^
dene, nisu radi nestašice puteva donosile .... korist, koju bi
imale, da svi te željeznice vezane sa šumama pomoću valjanih
cesta."


Uslijed tih okolnosti je način prodaje velikih sječa još dulje
potrajao i kasnije se tek po malo mijenjao već prema tome, u
kojoj je udaljenO´Sti od javnih prometila ležala šuma. Dugotrajni
ugovori su snianjeni na kraće periode, mjesto plaćanja po una^
pred određenim cijenama uvađa se percentualno plaćanje po
prodanim, poluproduktima itd. Drugdje zamjenjuje prodaju vise^
godišnjih sje-čina prodaja jednogod. sječina na panju s naknada
nom premjerbom poriišenih stabala, onda opet prodaja s una^^
prijed procijenjenom drvnom gromadom.


Karakteristika je svih tih načina eksploatacije, da se kupuje
na panj u neoboreno drA^o i da jedan kupac kupuje sve drvo
u s j e č i n i,


U krajevima, gdje su izgrađene željeznice te iste našle pri^
ključak na gustu mrežu javnih i šumskih prometila, davno je već
napušten ovaj načiai prodaje ili je barem smanjen na izuzetne
slučajeve te se je uobičajio način prodaje oborenog i u s .^ r ^
t i m e n t e p r e r a đ e n o g d r V e t a.


Prema tome razlikujemo dva glavna načina prodaje drveta:


^1. n a p an j ri´ i 2. u i zr a đ en om stanju. Svaki ođ ovih
načina imade po više varijacija, koje se upotrebljuju već i^reraa
prilikama i potrebama dot. kraja.


Prodaja n a panj u može se obaviti dvojako:
A) da se prodaju čitave sječe uz pattšalnu cijenu (VoUstan^
diger Blockverkauf);


B) da se proda jedan ili više sortimenta po ustanovljenim ci^
jenama, a količina se ustanovi nakon rušenja (Teilweiser .1...==
verkauf.)


^ Kaan: Faertekesites a magyar hegyvideken. (Unovčenje drveta u madž.
vis. gorju.) E. L. 1903.


^ Spomenut ćemo. kao najeklakantniji primjer C7orski kotar, gdje radi
nestašice puteva trune drvo u šumama, koje su često 4—5 km daleko od glavne
ž´^^b^ pruge Zagreb—Rijeka. — Pisac.




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 89


Kod slučaja A) prepušta se rušenje i izrada drveta u sorti^
mente kupcu, dočim se u slučaju .) može rušenje kao i izrada
u sortimente obaviti po vlasniku šume, a može se prepustiti i
kupcu. Prema tome je samo kod prodaje pod A) onemogućeno
vlasniku šume svako sudjelovanje kod rušenja, izradbe i izvoza
drveta, dočim kod prodaje pod .), a naročito kod one pod 2.,
vlasnik šume rukoAM>di rušenje, izradbu pa često i izvoz šumskih
produkata.


U to-m slučaju, ako vlasnik šume ne smatra svoj posao dovr^
šenim onim momentom, kada je za prodaju određeno drvo obi^
Iježio, već hoće da pretizme na se stanoviti dio ili sve proizvodne
stroškove i da smanji poduzetnički dobitak te omogući porast
šumske takse — onda velimo, da se šuma izrađuje u vla^^
šti t o j režiji . Izradbom u režiji stvaraju se okolnosti, koje
pbvećavaju konkurencu i smanjuju poduzetnički dobitak; preteča
tih okolnosti jesu izgrađena prometila i uslijed toga smanjenje
produkcij onih troškova: Oboje dakle skupa povećai^a
š u m s ku taksu, a šuma uz mnoge druge prednosti
odbacujenajvišu rentu osnovnog iuloženogka^
pitala . Tako smo eto uvidjeli, da vlasnik šume može uplivi^
sati na povećanje rente, sto mu je odbacuje šuma, osim izgradenjom prometila još i odabiranjem valjanog načina unovčenja
t j . takovog, koji omogućuje što veću konkurenciju i smanjuje
poduzetnički dobitak.


Tijekom ove rasprave pokušat ćemo dokazati, kako i koliko
može eksploatacija šuma u vlastitoj režiji udo\^oljiti ovom zahtje:=
vu, a prije toga ćemo u kratko razmotriti bit spomenutih na?
čina eksploatacije.


1. A P r o d a j a c i j e 1 i h š j e č i n a n a p a n j u u z p a u š a 1 n u
cijenu.
Ovo je kod nas najuobičajenija prodaja naročito u šumama
države i javnih korporacija:


Sastoji u tome, da se drvna masa unaprijed procijeni te se s
iskUčnom, paušalnom cijenom, ustanovljenom za cijelu drvnu
masu prodaje obično javnom dražbom Oicitacijom), Na razne
vrsti dražbe: usmena, pismena itd., ne ćemo se osvrtati.


U zapadnim državama običajan je taj način samo u
F r a n c us k o j. ^ Bivši vrhovni šumarnik u Elzas^Lotharingiji
Nev^ tražeći uzroke tome nalazi ih u konzervati\mosti, što su
tako narod i šum. trgovina kao i šumarski krugovi navikli na taj


^ Kaan: A faertekesites a francia ardćgazdasaghsin. (Unovčanje drveta u
francuskom šum. gospodarstvu.) E. L. 1904—481. i ..... .....; ..... o .........
. ........... Šum, list 1922.


´2 ...: Bericht iiber die XX. Versammiung deutscher Forstmanner zu
Karlsruhe 1892.




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 26     <-- 26 -->        PDF

način pradaje, koji je kroz stoljeća praktifcovan te se već p o
..^... uobičajio. »Da protiv njega ne ustaje šum. trgovina, samo
je po sebi razitmljivo, a da mu se šumari ne opiru, ima se tražiti
uzrok u .^..... površini gospod, jedinica kao i u organizaciji
službe.« Dragi je uzrok, koji spominje Ney, da se drA^o m.ože na
ovaj način odmah nakon rušenja još u svežem stanju izvesti iz;
šume, što je nemoiguće onda, ako drvo izrađuje vlasnik šume, pa
ga tek nakon izradbe prodaje.


1] njemačkim državama reduciran je ..^.. način prodaje na
minimum. Iznoseći njegove prednosti i mane, veli Lincke^ da tajnačin eksploatacije treba isključiti posAaida, gdje se radi o 1. sta:=
rijim listačama-ma koje vrsti, 2, nejednakim i starijim sastoji^
na-ma .... vrsti drveća, 3. sječinama s naravnim pomlađenjem i


4. sječinama gdje su prodana pojedina stabla,
Preporuča"ga za mlađe jednolične sastojine, naročito-MstaČa,
zatim u slučajevima izradbe \´´elikih drvnih masa, koje nastaju
uslijed nesreća, prouzročenih po vatri, kukcima itd.
HufnagP veli, da je ova vrst prodaje uobičajena u izbojnim
"šiunama, u niskoj šumi, gdje se izrađuje ogrevno drvo kao i
u guljačama: »Mit grossen Bedenken ist aber das Verfahren ver=
bunclen, .^... es´ sich, um Hochwalder handelt...«
Istog je mišljenja i GayeavMayr,^ koji samo u onom slučaju
ne \idi nikakovu opasnost u tome, da kupac ruši kupljeno drvo,
ako. se drvo ruši čistom sječom.
Dr. Reviss´´ veli, da se još može o takovoj prodaji govoriti
u zatvorenim i od prometa udaljenim šumama, gdje treba za
unovčenje drveta osnivati velike etablismane za šum. industriju,
zatim u niskim i srednjim šumama.


1. .. Prodaja na panju po s o r ti m en t i m a.
Ovdje se razlikuju dvije metode prodaje (po Linckeu):


1. prodajna grupa obuhvaća sam o jedan sortimenat i draž?
bovatelji stavljaju ponudu po jedinici (komad, .^, pr. m.) Ru?
š e n j e i izradbu kupljenog d r v e: t a obavlja n r o ^
^^
d a v a o c.
2. prodajna grupa obuhvaća sv e na prodaju izneseno drvo
neke sječe do stanovitog promjera, koji se unaprijed odredi.
Ponuda se i tu stavlja po jedinici (po .^ ali se ne dijeli u ponudi
tvorivo od gorivog drveta.
^ .. Linke: Die Erzieiung giinsti^er Holzpreise im Walde 1908, 9. str.


^ Dr. L. Hufmigl: Handbucb. der kaufmanr.ischen HokverNveTtung imd des
Holzhandels. 1920, str. 5.


´ Dr. Karl Gaver — .. ....: Die Forstbenutzung, 1909/str. 48L
^ Dr. Hcrrmmn Rcuss: Der Forsthaushalt, 1918, str. 220.


ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Iskorištavanje šuma u vla^tititoj režiji. 91
O haranj e d r v e t a obavlja kuipac sječinešume, a d a 1 n j u i z r a d´b u u sortiniente ili
a) kupac po svojoj volji ili
ili vlasnik


b) vlasnik šnme ali kupac imade pravo, da izrazi svoje želj.e
u pogledu sortiranja, dimenzionirainja itd. Nakon izradbe obavija
se naknadna premjei^ba izrađenog drvela i plaća se po pogođe^^´
nim cijenama. (AkO´.se i mjerbom tek nakon izradbe, to se ipak mora prije dražbe ..^


značiti, kolika se drvna masa iznosi po prilici na prodaj-u^. Sasvim
je razunaljivo, da za tu procjenjenu količinu vlasnik šume ne
jamči. [Gayer.])


Za ovaj način prodaje veli Lincke, da je kod drv, trgovaca
najobljubljeniji, naročito onaj pod L i pod 2. a.


Za naše prilike je ovo sasvim nov i neuobičajen način ...^
daje šuma, koji je donijela intenzivnost gospodarenja u nje=
mačkim šumama. To- je neki k o m p r o .. i s između .^ 1 a=:
štite režije, koju ćemo spomenuti u narednom
poglavlju i´— prodaje na panju. Mi smo naime ..^
učeni, da se pod pojmo´m »A-dastite režije« misli takav način isko?
rištavanja šum.a, kod kojega kupac nema nikakovog upliva na
izradbu sortimenata, već to obavlja svojevoljno´ vlasnik šume po
svojim, organima. Odatle i ..... animozitet našib šum. trgovaca
i industrijalaca prema režiji. Glavni interesi, koji vlasnika šume
sile ..^ tO´, da rušenje izradbu i e\^entualno izvoz drveta drži u^
SA^ojim rukama i obavlja u svojoj režiji, dadu se vrlo lijepo dovesti
u sklad s interesima kupca, koji želi, da kod izradbe drveta budu
njegove želje uzete uobzir. Prema tome bi mogli ovai način eks^^
ploatacije nazvati »r e ž i j. s k o. m i z r a d o m u u ž e m smislu«,
jer se tu obaranje drveta u svakom slučaju, a izradba i izvoz u


. većini. slučajeA^a prepušta vlasniku šume.


Gayer==Mayr i Lincke preporocuju ovu vrst prodaje kod
hrastovine: za pragove, dužice, rudničko tanko drA^o; kod bukve:
za pragove i rezanu robu; kod mekog drveta: za građevno drvo,
pragove, dužice, rudničko tanko drvO´ i drvo za celulozu. Djelo^^


mično se može na taj način prodati i ogrevno,drvo. Hufnagl na=^
glasuje, da se svuda, gdje se radi o naravnom posumljenju, radi
u režiji; inače ističe velike prednosti ovog načina unovčenja z a
velik u trgovinu , dočim za malu trgovinu nema vrijednosti.


Lincke^ preporuča vlasnicima šuma, da se kod ove prodaje
drže između ostalog još i ovih načela:


1. da se izla:zi u susret željama kupaca u pogledu izradbe
i otpreme drveta,
2, strogo održavanje uvjeta, postavljenih za kakvoću i koli^
činu drveta.


Spom. djela str, 5.




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 28     <-- 28 -->        PDF

92 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji.


2. P r O´ d a j a i Z . a đ e n O g d r V e t a.
(Vlastita režija u širem smislu.)
Vlasnik šume provodi sve poslove obaraiija, odmjere (einle^
rovanja), sortiranja, safcupljanja, a e^^entualno i izvoza drvet a —
po svojim organima u vlastitoj režiji. Izrađeno drvo sakuplja
prema vrsti i sortimentima u grupe, koje onda iznosi na prodaju.


Ovaj se način razlikuje od prvašnjeg, što se tamo prodajni
akt obavlja prije, nego li se drvo obori te se kod izradbe uzim.a
obzir na kupčeve želje, dočim se u ovom slučaju kod izradbe
još i ne zna, tko će biti kupac. Zato mora vlasnik šume, koji se
odvaži na ovaj način izradbe, imati osoblje, koje je dobro orijen^
tirano o potrebama tržišta te kod izradbe .... obzir na opće
zahtjeve ne samo lokalnog, nego i svjetskokako vrlo teška zadaća naročito kod drveta, koje se traži na
raznim pijacama u drugim dimenzijama.


Ipak se je režijska izradba proširila i po-stala obljubljena po
njemačkim državama, a odande se raširila i po ostalim evrop^
škim državama. Nalazimo je u vrlo davnim vremenima.


Dr. Schwappacli^ spominje, da su nekoji gradovi već sredim
nom 18. stoljeća imali propise, da se hrastovo drvo unovčuje
samo nakon obaranja, odmjere i sortiranja, a u. 19. stoljeću se je
unovčenje hrastovine u režiji raširilo po svoj Njemačkoj. ...^
širenjem mreže šumskih i općih prometila, uređenjem šum. orga?
nizacije te povećanjem djelokruga štmiarija protegla se režija
i na ostale vrsti drveća tako, te Lincke u svom spomenutom već
djelu veli, da je »u Njemačkoj bila prodaja nakon izradbe sve
do najnovijeg vremena najuobičajeniji način unovčenja drveta,
a prema općim prilikama i naj racij on ahii j i, jer taj način O´inos!
gučuje u ....^.... mjeri kvantitativnu i kvalitativnn ocjenu ...^
dajnog objekta, a s time i ustanovljenje njegove vrijednosti.« .


Propisi za unovčenje šuma, ustanovljeni za nadvojvodinu
Badensku, koji su gotovo i u detaljima identični s propisima u
O´Staiim državama Njemačke, sadržavaju između ostalog i ovaj
pasusf-^ »Drvo se unovčuje redovito u oborenom i izrađenom
stanju. U neizrađenom stanju može se prodati samo drvo ne=^
znatne vrijednosti, n. pr. korjenje. Na panju se prodaje saano u
izvanrednim slučajevima/ s do-zvolom više oblasti i to samo onda,
gdje je potražba mlitava ili gdje se među kupcima opažaju štetna
utanačenja.


To se unovčenje na panju imade međutim, tako shvatiti, da
kupac kupuje drvne sortimente po cijeni, ustanovljenoj za jedi:=
niče tih sortimenata (m´´), .. obaranje, izradbu i izvoz do putevai
u tom slučaju obavlja vlasnik šume. Ta se mjera upotrebljuje


i Dr. Schwappach: ....... der Forst= und Jagdgcschichte Deutschlands.


´ Kaan: A faertekesites a nemet erd ^azdasagban. (Unovčenje drveta u
njemačkom šum. i^oepodars-tvu.) E. L. 1904, str. 564.




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 29     <-- 29 -->        PDF

korištavanje šuma u vlasttoj režiji, . 93


prigodom prodaje vrijednijeg drveta, i to samo u slučaju, kada
kupci kartelisanjem kane oboriti cijene drveta. Kad bi dakle
vlasnik šume u tom slučaju iznio na prodaju drvo u izrađenom.
stanju, bio bi u ovisnom položaju prema kupcima; naprotiv, ako
stabla stoje, naći će se prije ili poslije kupac, koji će staviti do^
sto-jnu i prihvatljivu ponudu.«


Iz Njemačke proširila se je izradba u režiji i na ostale zemlje,
poglavito orie u Austriji (naročito na Sakburg, Štajersku, Gornju
Austriju, Galiciju, Bukovinu i Kranjsku), nalazimo je i u Švicar^
skoj, početkom XX. stoljeća u Madžarskoj,, od naših krajeva u
Bosni, Vojvodini, u Hrvatskoj kod mnogili privatnih velikih
šumskih posjeda, a .. manjoj mjeri kao sporadične pokušaje u
drž. šumama.


U Elzas^otharingiji, gdje je do 1870. god. bila u običaju
prodaja na panju, uvedena je dolaskom Nijemaca izradba u ..^
žiji i prodaja u izrađenom stanju. Ney^ veli o toj promjeni ove
riječi: »Ništa nije njemačko šumarsko gospodarenje u Elsas
Lotharingijii učinilo tako- popularnim, i obljubljenim, kao ukinuće
prodaje na panju i uvađanje režijskog go-spodare-nja,« a posljedica
je bila, da je šum. trgovina prestala biti monopol nekolicine
velikih tvrdki, te je nastao čitav niz priv. poduzeća, a trgovina
i industrija razvila se do zamjerne visine.


U Madžarskoj, gdje je jo-š koncem XIX. stoljeća u erdelj


skim i karpatskim prašimiama vladala era dugotrajnih ugovora,


počelo se prvih godina ovog stoljeća zapažati snažan pokret za
promjenu načina eksploatacije. Taj su pokret izazA^ali uspjesi re?
žijskog poslovanja u Njemačkoj, a bliži povod dalo je moder^^
nizovanje eksploatacije u susjednoj Bukovini i Galiciji. Nakon
izminuća dugotrajnih ugovora počelo se naime, kako smo \ddjeii´
graditi u režiji šumska prometila u velikom stilu, a uporedo
s time uvađati i iskorištavanje u režiji te prodaju izrađenog dr^
veta. Uslijed svega toga razmahao se je posao u takovim dimen^
lijama, da je drvo iz Bukovine i Galicije prodrlo na madžarsko
tržište i time postalo ozbiljnim konkurentom domaćeg drveta.


Sve te okolnosti prisilile su madž. šumarstvo, da se ozbiljno
pozabavi ovim pitanjem, a posledice su došle do izražaja u onom
elanu, kojim se je madžarska vlada prihvatila posla oko ...^
mjene prijašnjeg načina eksploatacije. Uporedo s izgradnjom
modernih prometila uvađalo´ se postepeno režijsko^ poslovaaije
i prodaja izrađenog materijala. Za kratko vrijeme od jednog de;=
cenija razvio se je taj rad u nevjerovatnim dimenzijama obuhva:^
ćajući ´sve etarske urede u Madžarskoj, a pravljeni su i manji
pokušaji u Hi^atskoj i Slavoniji, koji su nosili više karakter for:=
siranog rada bez potrebnih priprava i prelaza, uslijed čega su
i uspjesi bili neznatni ili negativni


^ Spom. djelo.
^ Šum. List, 1922.




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 30     <-- 30 -->        PDF

94 . Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji.
U Bosni je režijsko poslovanje starijeg poxijetia. Tu početkom
ovog stoljeća nalazimo zapravo tri vrsti iskorištavanja šuma.
Najveći dio obuhvata najekstenzivniji način eksploatacije po=
moću dugotrajnih ugovora. Na drugom dijelu (109.903 fta) iz^
radivalo se u režiji poglavito ogrevno (manje tvorivo) ^...^..
više za ugljen. Rušenje, izradba i izvoz obavlja se u režiji^´po
personalu drž. šum. erara. Najmanji dio- obuihvaćao je režijski
posao na 16301 ha, gdje se je izrađivalo meko tvorivo- drvo. Upo^
ređujući. sva tri načina unovčenja šum. produkata izražuje pre:=
davač želju, da bi se izradba u vlastitoj režiji raširila na što veći
teritorij, »jer smo imali prilike u sjajnim primjerima vidjeti ..^


zultate njezine
stiiicne provedbe.«
U Vojvodini je bila izradba u režiji prije svjetskog rata s
najvećim uspjehom, provađana u šumama grada Subotice, koje su
stajale pod drž. upravom, gdje se je postizavao´ za ono vrijeme
upravo nevjerojatan uspjeh sa 19 K 52 f čistog dobitka po kat. j. ^
Velike gospodarsko^^političke posljedice ovog načina iskori:;
stavan j a šuma prisilile su konačno i ministar stvo* šuma naše nove
države, da skrene pažnju tom načinu eksploatacije. Bivši mini^
star šuma i rudnika g. Žika Rafajlović, koji je na lanjskoj skup^
stini J, Š. U. izrekao onu poraznu konstataciju^ da se naše šume
više sijeku, nego pomlađuju, spoiznao je okom praktičnog ind^
strijalca, da ni sada uobičajeni načini eksploatacije šuma ne od^
govaraju´ duhu vremena, interesima drž. fiskusa kao ni nacijo^


nalno ekonomskim zahtjevima šum. politike.


Naredbom br. 28.620 od 22 IIL 1922 osniva on F o n d z a


poslovanje u vlastitoj režiji u drž= šumamakra;:^
Ijevine Srba, Hrvata i Slovenaca, udarajući
^ime kamen temeljac za ovaj novi način isko-^


rištavanja i unovčenja šumskih produkata.


Jugoslov. Šumarsko´ Udruženje na svojoj´ skupštini u ...^
gradu septembra mjeseca 1922, oduševljeno po´zdravlja ovaj ko=
rak gosipodina ministra. Želeći, da se taj posao> raširi i preko međa
onih šuma, »u kojima Je izrada i ´dobava drva laka i jeftina i gdje
je po tome dobit sigurna«, kako želi spom. naredba, te da se toj
izradbi udare čvrsti temelji, predlaže J. Š. U. u "svojoj rezoluciji^
da se prije svega izgradi mreža šumskih prometila.
U tu svrhu predlaže osnutak investicijskog fonda, koji
bi se obrazovao osim iz drugih prihoda još i iz čistog prihoda


i Iz
predavanja G. Mitskea prigodom naučnog putovanja madž. šum.


društva u Bosnu. V. Erd. L. 1905, str. 8. Pobliže v. Dimitz: Die forstlichen Ver.


haltiusse und Einrichtungen Bosnieas und der Hercegovina 1905.


,- Kaan: Erdogazdasagi eredmćnyek es azpk gazdasagpolitikai kovetkezesei.
(Uspjesi šum. gospodarenja i njegove gospod, političke posljedice.) Erd. L. 1911.
str, 57.


´ V.
šumarski list 1922, str. 701. ^ / \


ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 95


obrtoog fonda. Bojeći se, da se forsiranim radom ne omete uspjeK
ovog načina iskorištavanja š-uma, J. Š. U, preporuča, da se suk ?
cesivn o pristupa ovom načinu, a gdjegod ga prilike do5^volja==
.^..., da se omogućuje i pospješuje.


Istodobno, zaključilo je J. Š. U., da se izda bro>Šura, koja će
ovaj, kod nas dosta nepo´znat i poglavito radi toga prilično´ ..^
simpatičan način iskorištavanja šuma — razsvijediti sa svih stra?
na i te nove"ideje popuiarizovati u široj javno´sti.


- Laćajući se ovog, prilično nezahvalnog po´sla, moram^ da se
izbjegne svaki nesporazumak, naglasiti:
´ 1. Pod »izradom, u vlastitoj režiji« ne ću misliti
samo po 2. spomenutu režiju´ u širem smislu, nego^ i pod L .)
spomenuti način prodaje šum. proizvoda (režija u užem smislu).
Prem´a tome dajem, ovo^m pojmu najširi smisao, obuhvatajući
pod njim tako sveukupno^ djelovanje od rušenja do´ ....^
čenja šum. proizvoda (dakle rušenje, o^dmjeru, re^zanje, izradbu^ i
izvo´z). kao i p O´jedine od O´vih radnja. (.; j. gdje to pri^
like dopuštaju, mogu se po,vlasniku obavljati sve te radnje u
režiji, drugdje će biti dosta, ako- se obavi po vlasniku šume samo
rušenje i preradba. Da li se. prodaja vrši prije ili poslije izradbe,
to je s ovog gledišta svejedno^


2. Pod »vlastitu režiju« ne ćemo supsumirati industrij
jalizaciju´šum, posjeda t. j - ono djelovanje vlasnika šume, koje
on razvija´ za preradbu drveta u ....... i ostalim industrijskim
preduzećima. Ima doduše krajeva naše države, gdje je gospoda:^renje
u režiji već tako starog porijekla (Slovenija), da bi se moglo
pristupiti i ovom višem stupnju iskorištavanja, ali to- ..^ mojem
mišljenju prelazi granice šumarskog poziva, barem drž. šumar^^
stva. Dr. Baur je izjaviO´ u svo-m rektorskom govoru,^ da je
Smithova nauka .^ nesposobnosti države da vodi obrtna podii^
zeca ne .može protegnuti na šumarstvo i na saobraćaj. ..^ su´na:?
celo opet prihvatile sve države, nastojeći u zadnje vrijeme, da
posjed drž, šuma prošire. Slijedeći to- načelo, prihvaćeno´ je i
eksploatisanje šuma u drž, režiji. No to- se načelo- ne može pro;=
tegnuti na šumarstvo u onom momentu, čim šumarstvO´ posegne
ža radnjama, koje se obavljaju izvan šume. Kad su posavršavani
svi poslovi, skopčani s proizvodom drveta, te je ovo- izA-ezcno
na puteve ili šumska skladišta, prestao je djelo´krug .......^ i
počinje posao šum. trgovine i industrije. Ponavljam, što sam
svojedobno napisao:^ »Tek onda, kada šumar ne bude gradio
velike pilane i industrijska podiiizeća, a kupac ne bude gradio
šumska prometila i rušiO´ stabla, nego svaki ostane u granicama
SA^oje struke, moći će i jed^n i drugi razviti onu snagu, koja možei
mora donijeti koristi.« (Nastavit će se.) ^


^ Dr. F. Baur: tJber die Sonderstellung des Waides ita nationaleii Wirt5
schnftslcben, FoTst\viss. Centralblatt 1896,


^ Šumarski list 1919. ^... str. 234.