DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 21 <-- 21 --> PDF |
iskorišta\´anje šuma u vlastitoj režiji. 85 Ing, Milan Marinović (Zagreb): Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji Naoin iskorištarvamja šuma je najjači faktor. Što upliviše na ren^taJbilnost šumskog gospodarenja. Uzalud sve nastojanje oko racijonalnog uzgoja te isvljh mjera, karakterističnih za moderno i napredno gozdovanje sa šumama, ako se kod unovčenja šum^ skih produkata ne iskoriste svi ^momenti, koji mogu doprinijeti tome, da to gazdovanje odbaci najveću moguću rentu. Tržna cijena drveta zavisna je od tri faktofat od šumske takse, proizvodnih troškova i pociuzetniČke dobiti. Prema tome: 1 (ržna cijena) =^ O (umska taksa) ~j~ . (roizvodhi troškovi i" LJ (obltak poduzetnički) ili T — S - P + D. Vlasnik šume može da djeluje na nekoje od ovih faktora posredno, na druge opet neposredno. Na tržnu cijenu nema vlasnik šume neposrednog utjecaja, jer ova zavisi o potražbi i ponudi stanovitog artikla na svetskoj pijaci, ali ima utjecaja na visinu šumske takse nastojeći, da faktori P i D budu što manji. Visina proizvodbih troškova je tako reći u njegovoj mci, a to vrijedi u velikoj mjeri i za poduzetnički dobitak. U njego^^ vo Uglavnom može vlasnik šume djelovati na visinu proizvod^ nili troškova izgradnjom šuimskih prometila, pomoću kojih otvara svoju šumu svjetskom tržištu. O tom je pitanju bilo već govora,^ pa će nas ovaj put pobliže zanimati drugi način sma^ njenja proizvodnih troškova kao i djelovanje vlasnika šume na smanjenje poduzetničkog dobitka. ..^.. je dobitak funkcija onog zanimanja, koje se pokazuje među interesentima za stanoviti šumski produkt te dolazi do izražanja u konkurenciji. Veća konkurencija ima za posljedicu manji dobitak.^ Ondje, gdje je uislijed raznih faktora, u prvom redu uslijed nestašice prometnih srestava konkurencija sm.anjena na minimum, tu je otA^oreno polje poduzetničkoj dobiti, koja u istoan omjeru 5a svojim porastom ruši na drugoj strani šumsku taksu. ^ Tng. Ž. Miletić — Ing. Milan Marinović: Izgradnja sumskili prometila. Š. L. 1922, br. 10—12. - V. pobliže: tlbcr Massen= cnler schlag\A´eise NutzhoIz^\^ersteigerungen in den k. sachsischen Staatsforsten v. A. Bruhm. Allg. Forst= u. Jagdzeitung 1896, str. 39. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 22 <-- 22 --> PDF |
S6 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režljL Povijest Šumarstva pokazuje, da je visina šumske takse tijesno spojena s općim kulturnim stanjem dotične zemlje. U zemljama, gdje je s napretkom opće kulture ova u tolikoj mjeri prodrla u šume, da su ooe snabdjevene s gustom^ mrežom ^naj:= raznovrsniji prometila, tu je uslijed velike konkurencije šum^ ska taksa uvijek iznosila mnogostruki iznos šumske takse O´uili zemalja,- u kojima je uslijed slabije kulture trpjela intenzivnost šumskog gospodarenja. -Iz toga slijedi, da je izgradnja ptometila polazna točka za intenzivnost gospodarenja jer tek po izgrade:^ nim prometnima dolazi u to gospodarenje progres te se ...^ giićufe izbor one vrsti eksploatacije i unovčenja šumskih ...^ dukata, koja je karakteristična za gospodarenje, koje ima ...^ tenzija, da se zove naprednim. Promatrajući evoluciju raznih načina tmovčenja´ šumskih produkata od najstarijih vrcimena pa do danas, možemo usta? noviti "više karakterističnih faza, koje su slične s onima u dru^´ gim zemljama već prema "sličnosti prilika, u kojima su nastale. Najstarije je doba velikih i dugotrajnih zakupa, gdje se šume prepuštaju na eksptoataciju u bescjenje; vlasnik je sretan, da nađe kupca, koji je spreman uložiti silne svote u podu-zeće. U blizini šuma dižu se velike pilane i ostale instalacije, koje više puta diže i sam vlasnik šume, samO´ da namami ooia^mo kupca; grdne drvne mase troše se u naprave i prometila, koja su .5...^... s ciljem, da se za,, relativno kratko vrijeme otpreme velike količine drveta. Karakteristika je ovog načina´efcsplo-ata^ čije: prodaja na panju; velike, često gole sječe; slabo ili nikako pomlađivanje i ogroman kvantitativni gubitak drveta, koji jeistovjetan s rasipanjem, .....^.. su način eksploatisani veliki šumski kompleksi ..^ deljskih,, karpatskih i bukovinskih šuma sve do devedesetih go^ dina ^prosloga stoljeća, a u našim krajevima naro-čito u Srbiji, Bosni još i u prvom deceniju ovog stoljeća. ., dr. Marković karakteriše taj način eksploatacije ,za Srbiju ovako:^ »Princip normalnog, održanja šume i racionalnO´g gazdovao j a stalno je zanemariA^an, i svaki uloženi i ubačem kapital u ste? čajnu imaovinu državnih šuma, morao se je rentiratL U ostalom zar je se 1 mogao- u ovakim- odnosima i primeniti đrulgi princip za uložene kapitale sem ovaj: što^ viša i veća renta, sa što većim. obrtom u kraćem vremenu!... Šume nisu šamo^ sečene, one su obarane bez ikakovo´g pomišljanja na njihov dalji opstanak i održanje. Sa njima je se prosto na prosto postupalo, kao sa novO´ pro? nadjeoim sigurnim majdanima za bogaćenje, koji su ulagačima morali donositi rentu najviše interesne stope. Pojam o eksplo? ^ .. ... ........, .... .....: .............. .... .... v .......... poKi-iiiL ..., ....... 1911., .... 11. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u .^la.stitoj režiji. 87 ataeiji šuma bio je ti tesnoj vezi sa poj^mom bogaćenja ili bar zadovoljenja svoje potrebe. Jednom reči eksploatisati drž. šume značilo je isto, ŠtO´ i baviti se dksploatacijo^ra bogatih zlatnih majdana. Ko nije eksploatisao državne šume, taj nije ni — ste^ kao. Ali dok su se na ovaj i ovaki naičin uloženi privatni kapitali u eksploataciju drž. šuma, rentirali, prelazeći u većiaii´slučajeva i IculminatiA^nu tačku najviše rente, dotle je glavni kapital naših drž. šuma sve niže i niže padao, a njegovi, i inače, nenorafialni odnosi bivali su iz dana u dau sve nenormalniji, odstranjavajući sve dalje mogućnost racionalnog gazdovanja.cc Dr. ,Reus5, govoreći o tO´m načinu prodaje šuma, veli,^ da je.potekao´ iz onih vremena, kad se još nije znala cijeniti vrijede no´st šume i kad je šum. organizacija bila još u povojima, te je donosio vlasniku šume doduše ne-znatan, ali jednostavan i la^ godan prihod; pa baš radi te primitivne lagodnosti da je preko mjere ĆMgo kočio razvoj šum. gospodarenja. »Pa baš te velike eksploatacije, n. pr. u Bukovini i Bosni, koje su tako država kao i privatnici prepuštali velikim poduzećima, ^plašeći se ogromnih investicija za otvaranje svojih šuma, — diskreditirale su ovaj način prodaje radi rđavih posljedica, koje se ne mogu dosta oštro osuditi...« Uz rđavu eksploataciju dolaze i velike prodaje šuma. Nala^ zeći se u finansijalnim neprilikama dobro je dolazila državama nauka Smitho\´´a, te je prodan velik dio drž. šuma u Francuskoj, u njem. državama, v. austrijskim zemljama itd. Prešavši u pri^ vatne ruke, padale su te šume još u većem opsegu žrtvom ne== promišljene eksploatacije. Velike, šumom obrasle površine sa? sjećene su i nerazuninom eksploatacijom pretvorene u šikare, pašnjake, oranice itd., nakon čega su otvoreni putevi \´ododeri? nama i golijeti. Mnoge bujice, popuzine i krševito^ tlo te njima Uzrokov-ine velike poplave i druge katastrofe \ežu svoj postanak .^ neracijo?= nalnu sječi! ovog razdoblja. Stanje se je pogoršalo´ izgradnjom željeznica, uslijed čega je nastala veća potražnja za drvetom. Šume zapadnih država bile su za .^.1.... izgradnje željeznica u sasvim drukčijim okolnostima,od onih u istoćnim ki^ajevima. PreboljcA^ši ...4 nasrt na šume, prešle su zapadne (u prvom redu njemačke) države na diTigi sistem eksploatacije, kod kojega je vlasnik šume izgradio potrebnu mrežu šumskih prometila. »Kad su, drugdje, počeli gra:= diti željeznice, bila je već izgrađena putn a mreža; doćim je kod nas u istO´ vrijeme, kad su počeli o^zbiljno misliti na izgradnju puteva, nastala .^^.. i potreba gradnje željeznica, a ..^.. je ..^ slednoj potrebi trebalo bezuvjetno udovoljiti.1 Dr. .. Reuss: Der Forsthaushalt, 1918, st. 219—220. ^ Acsady: K6zutaink kdrg-azdasag-i es kč´zigazg-atasi teldntetben. (Naši putevi s upravnog i narodno gospod, stanovišta) .. M es E. .. 1902, III. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. S ....^.., nadovezuje Kaani^ »Drugdje su dakle željezmce poput arterija odvijale promet javnih puteva, što su ga ovi kao tanke žilice sakupljale u svojim krajevima. Gradnja željeznica imala je dakle vrlo dobar upliv na krajeve s razvijenim prometi^ lima. Promet tih puteva nisu željeznice umanjile, nego su ga još i povećale. Kod nas je naprotiv grozničava žurba za izgradnjona željeznica u tolikoj mjeri apsorbirala materijalnu snagu i države i zainteresovanih krajeva, da se potrebni ptitevi nisu mogli u ..^ trebnoj mjeri izgraditi.« Ovo se može bez ikakvog premišljanja protegnuti još u ve^ ćoj mjeri na n^iše krajeve, gdje se doduše baš nije očitavala »groz^ ničava žurba« za izgradnjom željeznica, ali i ondje, gdje su izgra^ dene, nisu radi nestašice puteva donosile .... korist, koju bi imale, da svi te željeznice vezane sa šumama pomoću valjanih cesta." Uslijed tih okolnosti je način prodaje velikih sječa još dulje potrajao i kasnije se tek po malo mijenjao već prema tome, u kojoj je udaljenO´Sti od javnih prometila ležala šuma. Dugotrajni ugovori su snianjeni na kraće periode, mjesto plaćanja po una^ pred određenim cijenama uvađa se percentualno plaćanje po prodanim, poluproduktima itd. Drugdje zamjenjuje prodaju vise^ godišnjih sje-čina prodaja jednogod. sječina na panju s naknada nom premjerbom poriišenih stabala, onda opet prodaja s una^^ prijed procijenjenom drvnom gromadom. Karakteristika je svih tih načina eksploatacije, da se kupuje na panj u neoboreno drA^o i da jedan kupac kupuje sve drvo u s j e č i n i, U krajevima, gdje su izgrađene željeznice te iste našle pri^ ključak na gustu mrežu javnih i šumskih prometila, davno je već napušten ovaj načiai prodaje ili je barem smanjen na izuzetne slučajeve te se je uobičajio način prodaje oborenog i u s .^ r ^ t i m e n t e p r e r a đ e n o g d r V e t a. Prema tome razlikujemo dva glavna načina prodaje drveta: ^1. n a p an j ri´ i 2. u i zr a đ en om stanju. Svaki ođ ovih načina imade po više varijacija, koje se upotrebljuju već i^reraa prilikama i potrebama dot. kraja. Prodaja n a panj u može se obaviti dvojako: A) da se prodaju čitave sječe uz pattšalnu cijenu (VoUstan^ diger Blockverkauf); B) da se proda jedan ili više sortimenta po ustanovljenim ci^ jenama, a količina se ustanovi nakon rušenja (Teilweiser .1...== verkauf.) ^ Kaan: Faertekesites a magyar hegyvideken. (Unovčenje drveta u madž. vis. gorju.) E. L. 1903. ^ Spomenut ćemo. kao najeklakantniji primjer C7orski kotar, gdje radi nestašice puteva trune drvo u šumama, koje su često 4—5 km daleko od glavne ž´^^b^ pruge Zagreb—Rijeka. — Pisac. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 89 Kod slučaja A) prepušta se rušenje i izrada drveta u sorti^ mente kupcu, dočim se u slučaju .) može rušenje kao i izrada u sortimente obaviti po vlasniku šume, a može se prepustiti i kupcu. Prema tome je samo kod prodaje pod A) onemogućeno vlasniku šume svako sudjelovanje kod rušenja, izradbe i izvoza drveta, dočim kod prodaje pod .), a naročito kod one pod 2., vlasnik šume rukoAM>di rušenje, izradbu pa često i izvoz šumskih produkata. U to-m slučaju, ako vlasnik šume ne smatra svoj posao dovr^ šenim onim momentom, kada je za prodaju određeno drvo obi^ Iježio, već hoće da pretizme na se stanoviti dio ili sve proizvodne stroškove i da smanji poduzetnički dobitak te omogući porast šumske takse — onda velimo, da se šuma izrađuje u vla^^ šti t o j režiji . Izradbom u režiji stvaraju se okolnosti, koje pbvećavaju konkurencu i smanjuju poduzetnički dobitak; preteča tih okolnosti jesu izgrađena prometila i uslijed toga smanjenje produkcij onih troškova: Oboje dakle skupa povećai^a š u m s ku taksu, a šuma uz mnoge druge prednosti odbacujenajvišu rentu osnovnog iuloženogka^ pitala . Tako smo eto uvidjeli, da vlasnik šume može uplivi^ sati na povećanje rente, sto mu je odbacuje šuma, osim izgradenjom prometila još i odabiranjem valjanog načina unovčenja t j . takovog, koji omogućuje što veću konkurenciju i smanjuje poduzetnički dobitak. Tijekom ove rasprave pokušat ćemo dokazati, kako i koliko može eksploatacija šuma u vlastitoj režiji udo\^oljiti ovom zahtje:= vu, a prije toga ćemo u kratko razmotriti bit spomenutih na? čina eksploatacije. 1. A P r o d a j a c i j e 1 i h š j e č i n a n a p a n j u u z p a u š a 1 n u cijenu. Ovo je kod nas najuobičajenija prodaja naročito u šumama države i javnih korporacija: Sastoji u tome, da se drvna masa unaprijed procijeni te se s iskUčnom, paušalnom cijenom, ustanovljenom za cijelu drvnu masu prodaje obično javnom dražbom Oicitacijom), Na razne vrsti dražbe: usmena, pismena itd., ne ćemo se osvrtati. U zapadnim državama običajan je taj način samo u F r a n c us k o j. ^ Bivši vrhovni šumarnik u Elzas^Lotharingiji Nev^ tražeći uzroke tome nalazi ih u konzervati\mosti, što su tako narod i šum. trgovina kao i šumarski krugovi navikli na taj ^ Kaan: A faertekesites a francia ardćgazdasaghsin. (Unovčanje drveta u francuskom šum. gospodarstvu.) E. L. 1904—481. i ..... .....; ..... o ......... . ........... Šum, list 1922. ´2 ...: Bericht iiber die XX. Versammiung deutscher Forstmanner zu Karlsruhe 1892. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 26 <-- 26 --> PDF |
način pradaje, koji je kroz stoljeća praktifcovan te se već p o ..^... uobičajio. »Da protiv njega ne ustaje šum. trgovina, samo je po sebi razitmljivo, a da mu se šumari ne opiru, ima se tražiti uzrok u .^..... površini gospod, jedinica kao i u organizaciji službe.« Dragi je uzrok, koji spominje Ney, da se drA^o m.ože na ovaj način odmah nakon rušenja još u svežem stanju izvesti iz; šume, što je nemoiguće onda, ako drvo izrađuje vlasnik šume, pa ga tek nakon izradbe prodaje. 1] njemačkim državama reduciran je ..^.. način prodaje na minimum. Iznoseći njegove prednosti i mane, veli Lincke^ da tajnačin eksploatacije treba isključiti posAaida, gdje se radi o 1. sta:= rijim listačama-ma koje vrsti, 2, nejednakim i starijim sastoji^ na-ma .... vrsti drveća, 3. sječinama s naravnim pomlađenjem i 4. sječinama gdje su prodana pojedina stabla, Preporuča"ga za mlađe jednolične sastojine, naročito-MstaČa, zatim u slučajevima izradbe \´´elikih drvnih masa, koje nastaju uslijed nesreća, prouzročenih po vatri, kukcima itd. HufnagP veli, da je ova vrst prodaje uobičajena u izbojnim "šiunama, u niskoj šumi, gdje se izrađuje ogrevno drvo kao i u guljačama: »Mit grossen Bedenken ist aber das Verfahren ver= bunclen, .^... es´ sich, um Hochwalder handelt...« Istog je mišljenja i GayeavMayr,^ koji samo u onom slučaju ne \idi nikakovu opasnost u tome, da kupac ruši kupljeno drvo, ako. se drvo ruši čistom sječom. Dr. Reviss´´ veli, da se još može o takovoj prodaji govoriti u zatvorenim i od prometa udaljenim šumama, gdje treba za unovčenje drveta osnivati velike etablismane za šum. industriju, zatim u niskim i srednjim šumama. 1. .. Prodaja na panju po s o r ti m en t i m a. Ovdje se razlikuju dvije metode prodaje (po Linckeu): 1. prodajna grupa obuhvaća sam o jedan sortimenat i draž? bovatelji stavljaju ponudu po jedinici (komad, .^, pr. m.) Ru? š e n j e i izradbu kupljenog d r v e: t a obavlja n r o ^ ^^ d a v a o c. 2. prodajna grupa obuhvaća sv e na prodaju izneseno drvo neke sječe do stanovitog promjera, koji se unaprijed odredi. Ponuda se i tu stavlja po jedinici (po .^ ali se ne dijeli u ponudi tvorivo od gorivog drveta. ^ .. Linke: Die Erzieiung giinsti^er Holzpreise im Walde 1908, 9. str. ^ Dr. L. Hufmigl: Handbucb. der kaufmanr.ischen HokverNveTtung imd des Holzhandels. 1920, str. 5. ´ Dr. Karl Gaver — .. ....: Die Forstbenutzung, 1909/str. 48L ^ Dr. Hcrrmmn Rcuss: Der Forsthaushalt, 1918, str. 220. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vla^tititoj režiji. 91 O haranj e d r v e t a obavlja kuipac sječinešume, a d a 1 n j u i z r a d´b u u sortiniente ili a) kupac po svojoj volji ili ili vlasnik b) vlasnik šnme ali kupac imade pravo, da izrazi svoje želj.e u pogledu sortiranja, dimenzionirainja itd. Nakon izradbe obavija se naknadna premjei^ba izrađenog drvela i plaća se po pogođe^^´ nim cijenama. (AkO´.se i značiti, kolika se drvna masa iznosi po prilici na prodaj-u^. Sasvim je razunaljivo, da za tu procjenjenu količinu vlasnik šume ne jamči. [Gayer.]) Za ovaj način prodaje veli Lincke, da je kod drv, trgovaca najobljubljeniji, naročito onaj pod L i pod 2. a. Za naše prilike je ovo sasvim nov i neuobičajen način ...^ daje šuma, koji je donijela intenzivnost gospodarenja u nje= mačkim šumama. To- je neki k o m p r o .. i s između .^ 1 a=: štite režije, koju ćemo spomenuti u narednom poglavlju i´— prodaje na panju. Mi smo naime ..^ učeni, da se pod pojmo´m »A-dastite režije« misli takav način isko? rištavanja šum.a, kod kojega kupac nema nikakovog upliva na izradbu sortimenata, već to obavlja svojevoljno´ vlasnik šume po svojim, organima. Odatle i ..... animozitet našib šum. trgovaca i industrijalaca prema režiji. Glavni interesi, koji vlasnika šume sile ..^ tO´, da rušenje izradbu i e\^entualno izvoz drveta drži u^ SA^ojim rukama i obavlja u svojoj režiji, dadu se vrlo lijepo dovesti u sklad s interesima kupca, koji želi, da kod izradbe drveta budu njegove želje uzete uobzir. Prema tome bi mogli ovai način eks^^ ploatacije nazvati »r e ž i j. s k o. m i z r a d o m u u ž e m smislu«, jer se tu obaranje drveta u svakom slučaju, a izradba i izvoz u . većini. slučajeA^a prepušta vlasniku šume. Gayer==Mayr i Lincke preporocuju ovu vrst prodaje kod hrastovine: za pragove, dužice, rudničko tanko drA^o; kod bukve: za pragove i rezanu robu; kod mekog drveta: za građevno drvo, pragove, dužice, rudničko tanko drvO´ i drvo za celulozu. Djelo^^ mično se može na taj način prodati i ogrevno,drvo. Hufnagl na=^ glasuje, da se svuda, gdje se radi o naravnom posumljenju, radi u režiji; inače ističe velike prednosti ovog načina unovčenja z a velik u trgovinu , dočim za malu trgovinu nema vrijednosti. Lincke^ preporuča vlasnicima šuma, da se kod ove prodaje drže između ostalog još i ovih načela: 1. da se izla:zi u susret željama kupaca u pogledu izradbe i otpreme drveta, 2, strogo održavanje uvjeta, postavljenih za kakvoću i koli^ činu drveta. Spom. djela str, 5. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 28 <-- 28 --> PDF |
92 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 2. P r O´ d a j a i Z . a đ e n O g d r V e t a. (Vlastita režija u širem smislu.) Vlasnik šume provodi sve poslove obaraiija, odmjere (einle^ rovanja), sortiranja, safcupljanja, a e^^entualno i izvoza drvet a — po svojim organima u vlastitoj režiji. Izrađeno drvo sakuplja prema vrsti i sortimentima u grupe, koje onda iznosi na prodaju. Ovaj se način razlikuje od prvašnjeg, što se tamo prodajni akt obavlja prije, nego li se drvo obori te se kod izradbe uzim.a obzir na kupčeve želje, dočim se u ovom slučaju kod izradbe još i ne zna, tko će biti kupac. Zato mora vlasnik šume, koji se odvaži na ovaj način izradbe, imati osoblje, koje je dobro orijen^ tirano o potrebama tržišta te kod izradbe .... obzir na opće zahtjeve ne samo lokalnog, nego i svjetsko raznim pijacama u drugim dimenzijama. Ipak se je režijska izradba proširila i po-stala obljubljena po njemačkim državama, a odande se raširila i po ostalim evrop^ škim državama. Nalazimo je u vrlo davnim vremenima. Dr. Schwappacli^ spominje, da su nekoji gradovi već sredim nom 18. stoljeća imali propise, da se hrastovo drvo unovčuje samo nakon obaranja, odmjere i sortiranja, a u. 19. stoljeću se je unovčenje hrastovine u režiji raširilo po svoj Njemačkoj. ...^ širenjem mreže šumskih i općih prometila, uređenjem šum. orga? nizacije te povećanjem djelokruga štmiarija protegla se režija i na ostale vrsti drveća tako, te Lincke u svom spomenutom već djelu veli, da je »u Njemačkoj bila prodaja nakon izradbe sve do najnovijeg vremena najuobičajeniji način unovčenja drveta, a prema općim prilikama i naj racij on ahii j i, jer taj način O´inos! gučuje u ....^.... mjeri kvantitativnu i kvalitativnn ocjenu ...^ dajnog objekta, a s time i ustanovljenje njegove vrijednosti.« . Propisi za unovčenje šuma, ustanovljeni za nadvojvodinu Badensku, koji su gotovo i u detaljima identični s propisima u O´Staiim državama Njemačke, sadržavaju između ostalog i ovaj pasusf-^ »Drvo se unovčuje redovito u oborenom i izrađenom stanju. U neizrađenom stanju može se prodati samo drvo ne=^ znatne vrijednosti, n. pr. korjenje. Na panju se prodaje saano u izvanrednim slučajevima/ s do-zvolom više oblasti i to samo onda, gdje je potražba mlitava ili gdje se među kupcima opažaju štetna utanačenja. To se unovčenje na panju imade međutim, tako shvatiti, da kupac kupuje drvne sortimente po cijeni, ustanovljenoj za jedi:= niče tih sortimenata (m´´), .. obaranje, izradbu i izvoz do putevai u tom slučaju obavlja vlasnik šume. Ta se mjera upotrebljuje i Dr. Schwappach: ....... der Forst= und Jagdgcschichte Deutschlands. ´ Kaan: A faertekesites a nemet erd ^azdasagban. (Unovčenje drveta u njemačkom šum. i^oepodars-tvu.) E. L. 1904, str. 564. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 29 <-- 29 --> PDF |
korištavanje šuma u vlasttoj režiji, . 93 prigodom prodaje vrijednijeg drveta, i to samo u slučaju, kada kupci kartelisanjem kane oboriti cijene drveta. Kad bi dakle vlasnik šume u tom slučaju iznio na prodaju drvo u izrađenom. stanju, bio bi u ovisnom položaju prema kupcima; naprotiv, ako stabla stoje, naći će se prije ili poslije kupac, koji će staviti do^ sto-jnu i prihvatljivu ponudu.« Iz Njemačke proširila se je izradba u režiji i na ostale zemlje, poglavito orie u Austriji (naročito na Sakburg, Štajersku, Gornju Austriju, Galiciju, Bukovinu i Kranjsku), nalazimo je i u Švicar^ skoj, početkom XX. stoljeća u Madžarskoj,, od naših krajeva u Bosni, Vojvodini, u Hrvatskoj kod mnogili privatnih velikih šumskih posjeda, a .. manjoj mjeri kao sporadične pokušaje u drž. šumama. U Elzas^otharingiji, gdje je do 1870. god. bila u običaju prodaja na panju, uvedena je dolaskom Nijemaca izradba u ..^ žiji i prodaja u izrađenom stanju. Ney^ veli o toj promjeni ove riječi: »Ništa nije njemačko šumarsko gospodarenje u Elsas Lotharingijii učinilo tako- popularnim, i obljubljenim, kao ukinuće prodaje na panju i uvađanje režijskog go-spodare-nja,« a posljedica je bila, da je šum. trgovina prestala biti monopol nekolicine velikih tvrdki, te je nastao čitav niz priv. poduzeća, a trgovina i industrija razvila se do zamjerne visine. U Madžarskoj, gdje je jo-š koncem XIX. stoljeća u erdelj skim i karpatskim prašimiama vladala era dugotrajnih ugovora, počelo se prvih godina ovog stoljeća zapažati snažan pokret za promjenu načina eksploatacije. Taj su pokret izazA^ali uspjesi re? žijskog poslovanja u Njemačkoj, a bliži povod dalo je moder^^ nizovanje eksploatacije u susjednoj Bukovini i Galiciji. Nakon izminuća dugotrajnih ugovora počelo se naime, kako smo \ddjeii´ graditi u režiji šumska prometila u velikom stilu, a uporedo s time uvađati i iskorištavanje u režiji te prodaju izrađenog dr^ veta. Uslijed svega toga razmahao se je posao u takovim dimen^ lijama, da je drvo iz Bukovine i Galicije prodrlo na madžarsko tržište i time postalo ozbiljnim konkurentom domaćeg drveta. Sve te okolnosti prisilile su madž. šumarstvo, da se ozbiljno pozabavi ovim pitanjem, a posledice su došle do izražaja u onom elanu, kojim se je madžarska vlada prihvatila posla oko ...^ mjene prijašnjeg načina eksploatacije. Uporedo s izgradnjom modernih prometila uvađalo´ se postepeno režijsko^ poslovaaije i prodaja izrađenog materijala. Za kratko vrijeme od jednog de;= cenija razvio se je taj rad u nevjerovatnim dimenzijama obuhva:^ ćajući ´sve etarske urede u Madžarskoj, a pravljeni su i manji pokušaji u Hi^atskoj i Slavoniji, koji su nosili više karakter for:= siranog rada bez potrebnih priprava i prelaza, uslijed čega su i uspjesi bili neznatni ili negativni ^ Spom. djelo. ^ Šum. List, 1922. |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 30 <-- 30 --> PDF |
94 . Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. U Bosni je režijsko poslovanje starijeg poxijetia. Tu početkom ovog stoljeća nalazimo zapravo tri vrsti iskorištavanja šuma. Najveći dio obuhvata najekstenzivniji način eksploatacije po= moću dugotrajnih ugovora. Na drugom dijelu (109.903 fta) iz^ radivalo se u režiji poglavito ogrevno (manje tvorivo) ^...^.. više za ugljen. Rušenje, izradba i izvoz obavlja se u režiji^´po personalu drž. šum. erara. Najmanji dio- obuihvaćao je režijski posao na 16301 ha, gdje se je izrađivalo meko tvorivo- drvo. Upo^ ređujući. sva tri načina unovčenja šum. produkata izražuje pre:= davač želju, da bi se izradba u vlastitoj režiji raširila na što veći teritorij, »jer smo imali prilike u sjajnim primjerima vidjeti ..^ zultate njezine stiiicne provedbe.« U Vojvodini je bila izradba u režiji prije svjetskog rata s najvećim uspjehom, provađana u šumama grada Subotice, koje su stajale pod drž. upravom, gdje se je postizavao´ za ono vrijeme upravo nevjerojatan uspjeh sa 19 K 52 f čistog dobitka po kat. j. ^ Velike gospodarsko^^političke posljedice ovog načina iskori:; stavan j a šuma prisilile su konačno i ministar stvo* šuma naše nove države, da skrene pažnju tom načinu eksploatacije. Bivši mini^ star šuma i rudnika g. Žika Rafajlović, koji je na lanjskoj skup^ stini J, Š. U. izrekao onu poraznu konstataciju^ da se naše šume više sijeku, nego pomlađuju, spoiznao je okom praktičnog ind^ strijalca, da ni sada uobičajeni načini eksploatacije šuma ne od^ govaraju´ duhu vremena, interesima drž. fiskusa kao ni nacijo^ nalno ekonomskim zahtjevima šum. politike. Naredbom br. 28.620 od 22 IIL 1922 osniva on F o n d z a poslovanje u vlastitoj režiji u drž= šumamakra;:^ Ijevine Srba, Hrvata i Slovenaca, udarajući ^ime kamen temeljac za ovaj novi način isko-^ rištavanja i unovčenja šumskih produkata. Jugoslov. Šumarsko´ Udruženje na svojoj´ skupštini u ...^ gradu septembra mjeseca 1922, oduševljeno po´zdravlja ovaj ko= rak gosipodina ministra. Želeći, da se taj posao> raširi i preko međa onih šuma, »u kojima Je izrada i ´dobava drva laka i jeftina i gdje je po tome dobit sigurna«, kako želi spom. naredba, te da se toj izradbi udare čvrsti temelji, predlaže J. Š. U. u "svojoj rezoluciji^ da se prije svega izgradi mreža šumskih prometila. U tu svrhu predlaže osnutak investicijskog fonda, koji bi se obrazovao osim iz drugih prihoda još i iz čistog prihoda i Iz predavanja G. Mitskea prigodom naučnog putovanja madž. šum. društva u Bosnu. V. Erd. L. 1905, str. 8. Pobliže v. Dimitz: Die forstlichen Ver. haltiusse und Einrichtungen Bosnieas und der Hercegovina 1905. ,- Kaan: Erdogazdasagi eredmćnyek es azpk gazdasagpolitikai kovetkezesei. (Uspjesi šum. gospodarenja i njegove gospod, političke posljedice.) Erd. L. 1911. str, 57. ´ V. šumarski list 1922, str. 701. ^ / \ |
ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 95 obrtoog fonda. Bojeći se, da se forsiranim radom ne omete uspjeK ovog načina iskorištavanja š-uma, J. Š. U, preporuča, da se suk ? cesivn o pristupa ovom načinu, a gdjegod ga prilike do5^volja== .^..., da se omogućuje i pospješuje. Istodobno, zaključilo je J. Š. U., da se izda bro>Šura, koja će ovaj, kod nas dosta nepo´znat i poglavito radi toga prilično´ ..^ simpatičan način iskorištavanja šuma — razsvijediti sa svih stra? na i te nove"ideje popuiarizovati u široj javno´sti. - Laćajući se ovog, prilično nezahvalnog po´sla, moram^ da se izbjegne svaki nesporazumak, naglasiti: ´ 1. Pod »izradom, u vlastitoj režiji« ne ću misliti samo po 2. spomenutu režiju´ u širem smislu, nego^ i pod L .) spomenuti način prodaje šum. proizvoda (režija u užem smislu). Prem´a tome dajem, ovo^m pojmu najširi smisao, obuhvatajući pod njim tako sveukupno^ djelovanje od rušenja do´ ....^ čenja šum. proizvoda (dakle rušenje, o^dmjeru, re^zanje, izradbu^ i izvo´z). kao i p O´jedine od O´vih radnja. (.; j. gdje to pri^ like dopuštaju, mogu se po,vlasniku obavljati sve te radnje u režiji, drugdje će biti dosta, ako- se obavi po vlasniku šume samo rušenje i preradba. Da li se. prodaja vrši prije ili poslije izradbe, to je s ovog gledišta svejedno^ 2. Pod »vlastitu režiju« ne ćemo supsumirati industrij jalizaciju´šum, posjeda t. j - ono djelovanje vlasnika šume, koje on razvija´ za preradbu drveta u ....... i ostalim industrijskim preduzećima. Ima doduše krajeva naše države, gdje je gospoda:^renje u režiji već tako starog porijekla (Slovenija), da bi se moglo pristupiti i ovom višem stupnju iskorištavanja, ali to- ..^ mojem mišljenju prelazi granice šumarskog poziva, barem drž. šumar^^ stva. Dr. Baur je izjaviO´ u svo-m rektorskom govoru,^ da je Smithova nauka .^ nesposobnosti države da vodi obrtna podii^ zeca ne .može protegnuti na šumarstvo i na saobraćaj. ..^ su´na:? celo opet prihvatile sve države, nastojeći u zadnje vrijeme, da posjed drž, šuma prošire. Slijedeći to- načelo, prihvaćeno´ je i eksploatisanje šuma u drž, režiji. No to- se načelo- ne može pro;= tegnuti na šumarstvo u onom momentu, čim šumarstvO´ posegne ža radnjama, koje se obavljaju izvan šume. Kad su posavršavani svi poslovi, skopčani s proizvodom drveta, te je ovo- izA-ezcno na puteve ili šumska skladišta, prestao je djelo´krug .......^ i počinje posao šum. trgovine i industrije. Ponavljam, što sam svojedobno napisao:^ »Tek onda, kada šumar ne bude gradio velike pilane i industrijska podiiizeća, a kupac ne bude gradio šumska prometila i rušiO´ stabla, nego svaki ostane u granicama SA^oje struke, moći će i jed^n i drugi razviti onu snagu, koja možei mora donijeti koristi.« (Nastavit će se.) ^ ^ Dr. F. Baur: tJber die Sonderstellung des Waides ita nationaleii Wirt5 schnftslcben, FoTst\viss. Centralblatt 1896, ^ Šumarski list 1919. ^... str. 234. |