DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda u korist države itd. razloga danas neprovediv cl. 41. ustava uz primjenu čL 37. jer je u tu svrhu potrebno- više milijarda dinara. Socijalno^efcoinomsM motivi nemo-gu također biti razlo´gom eksproprija:cije velikih privatnih šumskih posjeda, niti u državnu vlasnost, niti u korist samoupravnih tijela, jer je državi -posve svejedno n čijoj su vlasnosti te sume sve dotle, dok državna vlast imade.pravo, kao štO´ je to* u svim mo-demim državama, danas, da određuje smjernice pojedinih gospodiirskih grana., što više, da raspolaže sa uporabom gospodarskih prihoda, kao što i naša državna vlast danas čini naredbenim putem u šumskom gospodarstvu, sa naredbama o doznaci građe i ogrijeva zemljo^ radnicima u velikim privatnim šumama uz određenu naplatu. Dokleigod je neko gospodarstvo, pa i šumsko^ aktivno, držati će ga privatnik u svojim rukama, no svaki vlasnik nastojati če, da se čim prije riješi pasivnog gospodarstva, ne uspije li mu shodnim mjerama pasivitet pretvoriti u aktivnost. Ovakova pa? sivna šumska gospodarstva, a naročito kraške goljeti i bujična područja, bez obzira u čijoj su ona danas vlasnosti, dužna je preuzeti država shodnim načinom u svoju vlasnost, jer je to u interesu općeuitosti. Ekonomska potreba na građi, ogrijevu i popaši postojala je, postoji i postojati će u čitavoj bivšoj vojnoj krajini (Granici) kao i u bivšem provincijalu, ^to više ova se je potreba danas toliko uvećala, da niti šume imovnih općina, a niti šume z. Z:^ca nemogu više danas pod^miirivati potreba svojih pravoužitnika od^ nosno ovlaštenika, a da pri tome uzdrže potrajno gospodarstvo svojih šu^ma. Ta okolnost je posljedica, što su segregacijom do-? dijeljene šume imovnim općinama i zemljišnim, zajednicama prije kakovih 60—70 godina bile same prastare i prezrele šume, koje su se uslijed toga morale u skraćeno vrijeme užiti. U tima šumama imali smo dakle ušteđene silne drAaie gro? naade, koje su se užile kao vanredni prihod i to redovno draž? benom prodajom. Ta stara stabla, a naročito hrastova, nisu niti kvalitativno odgovarala potrebama njihovih vlasnika, koja se potreba sastoji u glavnoane iz ogrijeva, a bila bi i velika šteta financijalna, da su se takova stabla izrađivala za ogrijev. Posve je jasno, da je uslijed skraćenog užitnog vremena nastalo u tima šumama abnormalno stanje obzirom na dobne razrede i drvnu zalihu. Pa sve kada bi i bio u ovim šumama no-rmalitet postignut, ipak one nebi danas svojim redovitim prihodima mogle podmi? riA^ati potrebe njihovih vlasnika, jer su se te potrebe od doba segregacije do danas umnogostručile i to uslijed naravnog umnoženja pučanstva s jedne strane, te diobe porodičnih za^ druga po zakonu o diobi zadruga od 9. V. 1889. Naročito pro? vedbom potonjega zakona po\^ećaia :se je potreba silno-, jer je iz jednog zadružnog kućanstva nastalo po 2 do 5, a često i 10 novih fcućansta\^a, koja su imala svakoje za sebe gotovo- isto |