DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 95 obrtoog fonda. Bojeći se, da se forsiranim radom ne omete uspjeK ovog načina iskorištavanja š-uma, J. Š. U, preporuča, da se suk ? cesivn o pristupa ovom načinu, a gdjegod ga prilike do5^volja== .^..., da se omogućuje i pospješuje. Istodobno, zaključilo je J. Š. U., da se izda bro>Šura, koja će ovaj, kod nas dosta nepo´znat i poglavito radi toga prilično´ ..^ simpatičan način iskorištavanja šuma — razsvijediti sa svih stra? na i te nove"ideje popuiarizovati u široj javno´sti. - Laćajući se ovog, prilično nezahvalnog po´sla, moram^ da se izbjegne svaki nesporazumak, naglasiti: ´ 1. Pod »izradom, u vlastitoj režiji« ne ću misliti samo po 2. spomenutu režiju´ u širem smislu, nego^ i pod L .) spomenuti način prodaje šum. proizvoda (režija u užem smislu). Prem´a tome dajem, ovo^m pojmu najširi smisao, obuhvatajući pod njim tako sveukupno^ djelovanje od rušenja do´ ....^ čenja šum. proizvoda (dakle rušenje, o^dmjeru, re^zanje, izradbu^ i izvo´z). kao i p O´jedine od O´vih radnja. (.; j. gdje to pri^ like dopuštaju, mogu se po,vlasniku obavljati sve te radnje u režiji, drugdje će biti dosta, ako- se obavi po vlasniku šume samo rušenje i preradba. Da li se. prodaja vrši prije ili poslije izradbe, to je s ovog gledišta svejedno^ 2. Pod »vlastitu režiju« ne ćemo supsumirati industrij jalizaciju´šum, posjeda t. j - ono djelovanje vlasnika šume, koje on razvija´ za preradbu drveta u ....... i ostalim industrijskim preduzećima. Ima doduše krajeva naše države, gdje je gospoda:^renje u režiji već tako starog porijekla (Slovenija), da bi se moglo pristupiti i ovom višem stupnju iskorištavanja, ali to- ..^ mojem mišljenju prelazi granice šumarskog poziva, barem drž. šumar^^ stva. Dr. Baur je izjaviO´ u svo-m rektorskom govoru,^ da je Smithova nauka .^ nesposobnosti države da vodi obrtna podii^ zeca ne .može protegnuti na šumarstvo i na saobraćaj. ..^ su´na:? celo opet prihvatile sve države, nastojeći u zadnje vrijeme, da posjed drž, šuma prošire. Slijedeći to- načelo, prihvaćeno´ je i eksploatisanje šuma u drž, režiji. No to- se načelo- ne može pro;= tegnuti na šumarstvo u onom momentu, čim šumarstvO´ posegne ža radnjama, koje se obavljaju izvan šume. Kad su posavršavani svi poslovi, skopčani s proizvodom drveta, te je ovo- izA-ezcno na puteve ili šumska skladišta, prestao je djelo´krug .......^ i počinje posao šum. trgovine i industrije. Ponavljam, što sam svojedobno napisao:^ »Tek onda, kada šumar ne bude gradio velike pilane i industrijska podiiizeća, a kupac ne bude gradio šumska prometila i rušiO´ stabla, nego svaki ostane u granicama SA^oje struke, moći će i jed^n i drugi razviti onu snagu, koja možei mora donijeti koristi.« (Nastavit će se.) ^ ^ Dr. F. Baur: tJber die Sonderstellung des Waides ita nationaleii Wirt5 schnftslcben, FoTst\viss. Centralblatt 1896, ^ Šumarski list 1919. ^... str. 234. |