DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 38     <-- 38 -->        PDF

]02 Pismo uredniŠtv.u.


Varennc .. Feuilie nabraja tacno .sve one rezultate prorede, koje su u
Nemačkoj u punoj ineri sankcionisane tek .´891. godine, na poznatom šumara
skom konj^resu u Karisruhe gde je dr, Baur u svom predavanju i%neo te rezuU
tate u nekih, osam taeaka. Fodelu na razrede, koju je nedavno dao hanoveranski
šumarnik Kraft — dao je jož onda t. j . 1791. \´arenne de Feuilie!^ U Njemačkoj
je, kao što se zna, intenzivnije potakao pitanje o proredama Georg Hartig tek za
njim Cotta, Pressler, Hundeshagu, Pieii, Feistmantel itd.
Stvoreno je jedno more literature u NemaekoJ, ali su to> većinom bile
empiriske rasprave s manjim pokusima ovde i tamo. Znatna, da su u Braun*
sehNveigu o^snovane pokusne plohe 1856, u Saksonskoj , 1860, u Bavarskoj 1870.
U Nemačkoj proreda je uzela veeeg maha tek 80 tili godina pro-šloga stoljeća.
Ali proreda, koja se praktikuje u Nemačkoj, nema ni karaktera francuske
prorede »eclaircie par le haut« niti danske u divnim bukovim selandskim šu#
mama, ona još nosi uvek karakter čišćenja.^ Kao štO´ se vidi u jednom najvaž*
nijem uzgojnom pitanju Nemaeka je za eitavih 200 godina išla za Francuskom,
a dve kulturne nacije bile su ograđene jedna od druge kineskim zidom nema^
jući nikakve intelektualne veze među sobom. Bilo je dovoljno pažljivo pregle^=
dati evidencione knjige nekoliko francuskih uprava, koje već 200 godina beleže
prorede seče, sve moguće intenzivnosti, od »najumerenijih« do^ »najsmelijih«,
pa doći do toga rezultata, dokle je došlo nemačko šumarstvO´ posle mora ..^
pisati knjiga, prosutih reći, i lutanja . pokusima. Držimo, da nema frapantnije
pouke u tom pitanju od ove, koje je preživeo pisac ovih redaka: Praveći
1920. god. jednu eskurziju u Vogezima s profesorima i studentima nancijske
akademije, došlo se do jedne 70 godišnje jelove sastoj-nc, razdeljene cestom,
k0ja je do 1918. godine novembra meseca bila granica između Nemaeke i Fran?
cuske. Zapadno- od puta bila je francuska, a istoeko nemačka sastojina: za=
padna sastojina malo reda, ali sa snažnim, zdravim jelama imajući svaka već
impozantan prečnik i znatnu tehničku dužinu — istočna sastojina vrlo gusta,
ali s bezbroj suvih vrhova, tankim i kržljavim stablima (pissodes pieeae se dobro
udomaćio, a za njim i aeeidium elatinum).


Profesor, koji je vodio´ tadašnju eksurziju, a sadašnji direktor »E´eole
Nationale des .... et Forets«, gospodin Guinier,. zaustavi i pokazujući levo


^ V. de Feuille^a nemački autori gotovo i ne pominju. Govoreći o prore=
dama Sehwappach kaže: Die Gesehichte der Bestandespflege mittels Durelv
forstungen fiihrt zuriick bis zum Anfang des 16. Jarhunderts. Die Forstordnun^
gen und spiiterhin die forstlichen Sehriften (Langen) enthalten vcrsehiedene An==
leitungen iiber den Zvvxck und die Bedeutung dieser MaBregel. In dcr Praxis
diirften jcne Anleitungen jedoch nur den Erfolg gekabt haben, dass man das
notige Stangenmaterial nicht durch den Abtrieb wuchtiger HoTste, sondcrn aus
den zuriickbleibenden und uberzahhgen Individuen alterer Bestiinde, entnahm.


G. L. Hartig war der erste, \velcher fiir Bestandespflege mittels Durch:^
forstungen einc systematische Anleitung erteilte -- itd. (Forst.wirtschaft)
. ^ Bilo je i u Njemačkoj stručnjaku, koji su način prorede, što je uklanjao
sam,o suha i preraštena stabla, nazivali pokapanjem mrtvaca, te zagovarali-novi
način na sasvim drugim temeljima. Spominjemo Borggreve^a i ...... (Vidi
pobliže u domaćoj literaturi: Marinovlć: Proređivanje šuma. Šumarski list 1917.)
Op. ur.