DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. 107 pokrajina (osim dvije spom.) izvoz u Njemačku bliži; ova potonju ne samo da mno^o- treba^ nego i prestaje birati kao prije, te prima sve U tom velik om eksportu nas-tajc /astoj u septembru radi pada njen:t. marke te već izgleda, dii ec i7voz potpuno zapeti. Svi industr. kru<>ovi prorieu katostrofu šumske prtodukeije i naglašuju nesposobnost /a ktmkurcnciju, ako vlada ne ukine sve one stege, koje onemogućuju kraj tad, prilika iz\´Oz, a to je u prvom redu vis. earina (Ausfuhrabgahe), koja je bila u poslednje vrijeme povišena. U isto vrijeme opaža se po malo konkurencija Čehoslovačke u Njemačkoj, s Jugoslavije i Rumunjske u Italiji. Koncem }922, gleda se u budućnost s velikim pesimizmom. Njemačka država. Površina šuma iznosila je u predratnoj Njemačkoj 13,995,809 ha. L´^slijed svjetskog rata smanjila se je ta površina za poldrug milijun ha. Dok je prija? šnja površina producirala godišnje oko 59,000.000 nr´ gorivog drveta, sm.anjena je gubitkom S-pom. površine ta količina za 6,000.000 m^. Ni prijašnja množina drveta nije dostajala, te se je uvozila znatna mm)=^ /ina drveta, u zadnje vrijeme pred ratom oko 15,000.000 m´K God. 1903. otpadalo je od uvoza na pojedine države u %: na Rusiju 57´5, Austro^Ug. 41-6, Amer.^drž. 7-5 i Norvešku }{}%. Taj se je procenat kasnije mijenjao na korist Rusije, koja je pred svjetskim ratom pokrivala 70% cjelo? kupnog njem. uvoza. Velika potreba uvoza kraj intenzivnog gospodarenja u njem. šumama tumači se kolosalnim razvitkom njem. šum. industrije. Već kcm^ eem prošlog stoljeća (1895.) imala je Njemačka: 262,252 šum. industrijalniJT ..^ duzeća u kojima je radilo blizu 600.000 radnika. Da tu industriju /uposli, uva^ žalo se vrlo mnogo sirovina, koje su se u njemačkim tvornicama preradi\ale i onda opet izvozile često u iste zemlje. N. pr. god. 1904. bio je najjači uvoz okruglog drveta, a m´oz rezane robe iznosio je samo 43-9% uvoza okruglog drveta. Poslije rata porasla je potreba drveta u velikoj mjeri, naročito i*adi potrazbi za reparacije. Tako je za god. 1922. ponudila Njemačka, da će otposlati na račun reparacija: za Belgij u 840.000 kora. pragova iz tvrdog i 210.000 kom. iz mekog drveta, 41.000 telegraf, stupova, 600O m=´ rezanog i 140.000 .^ okruglog drveta; za Francusku 200.000 kom. telegraf, stupova; za Englesku 10.000 m^ rezanog, drveta i 70.000 pragova; za Italij u 242.000 .^ rezanog i 15.000 .^ okruglog drveta, 150.000 telegrafskih stupo^va i 1,000.000 hrastovih pragova. Zahtjev je bio mnogo Veai, ali je prekasno stigao, uslijed čega nije do konca god. otposlano više od polovice ponuđene količini od ukupno 1´76 mil m-\ Za 1923. je već pred konac godine stigao program otpreme na račun ..^ paracija, po kojem se zahtijeva 6^5 mil. .^ koja je količina na razne interven^ čije smanjena na 4-8 mil. m^ Njemačka se je branila s time, da je u stanju otpremiti najviše. 1*44 mil m´ u god. 1923. Vlastite potrebe da- su u velikoj mjeri porasle, naročito potrebe na želj. pragovima; za uvoz da su slabi izgledi; iz zemalja s jačom, valutom je ovaj bez ikakovog izgleda (ovamo dolazi u obzir Čehoslovačka i Švedska); ostale države traže naplatu u dolarima, što je kraj stanja, njem. marke nemoguće. |