DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 8 <-- 8 --> PDF |
/2 Eksproprijacija \´elikih šumskih posjeda u korist države itd. Šega zemljoradnika kao šumoposjecliiika valja osobito da drže na umu naši političari i zakonodavci pri promjeni i sastavljanju novih zakona o šumama i njihovom uživanju. Osim toga valja na umu držati shvaćanje našega pravoužitnika i ovlaštenika o tim njihovim šimiama, koji općenito drže, da su te šume zato tu, da ili on što A^^iše iskoristi, da se pojedinac obo-gati tim šu^ mama, a nebrine se nijedan za potomstvo i otuda poznata reče^ nica našega zemljoradnika »dok je mene, biti će šume dosta«. Ovo je redovmi odgovor i pravoužitnika i ovlaštenika štmiaru, koji mu tumači racijonalno potrajno´ šumsko gospodarstvo. Pravoužitničko i ovlaštenioko pravo porazdijeljeno je skrO´Z ..^ jednolično, pa otuda je posljedica, da nekoji dobiju drva i suviše t ]. da ih prodaju, a večina opet, da nemogu niti izdaleka svoju potrebu podmiriti. Ako se ne varam, eksproprijacijom velikih šumskih poeje-da žeU se postići, da svaki zemljoradnik može svoju potrebu podmiriti drvetom, koje će dobiti iz tili šuma. Ovo bi bilo pravedno i svaki je zemljoradnik zaoto zauzet, no ´ivjeren sam da neće uspjeti zakonodavcu u ovo pravedno po? u\ azdijeljenje šumskih užitaka povući i šume imovnih općina ili emlj. zajednica bez nemira, krvi, eventualno i revolucije, jer ze kcliko poznam našega zemljoradnika, on je silno zauzet za jed^ nakost i pravedno´st, dok se radi o tuđem dobru, ali teško onome, tko hoće da dira u.njegovo dobro. Šumsko go^spodarstvo nesmije nikada biti ovisno o paši šumskoj. Zemljoradnik morati ce se zakonskim propisima pritegnuti na savremeno i racijonalno marvogojstvo, jer nam šumska paša vrijedi po jutru danas 100 kruna, a prirast šume 1500—2000 .. Nije dakle racijonalno šumske povrsme izlučivati za pašnjake, a popaša se može do:= zvoiiti samo u onim šumama, gdje ona ne smeta valiano šumsko gospodarstvo. Jaki osjećaj individualnosti razvio se je u našega zemljoTad? mka u zadnja 3—4 decenija vrlo brzo i u velikom stepenu. Taj osjećaj rodio je i zakon o diobi kućnih zadruga. Ovaj osjećaj je skrivio mnogu neumjesnu i neopravdanu individualnu diobu suma 1 pašnjaka zemlj. zajednica. StO´ga je od prijeke nužde naj. pnje odgojiti našeg zemljoradnika za komunalne institucije a onda Ih kstom stvoriti, ako se neće, da takove institucije već u osnovanju ne budu osuđene na neuspjeh, ako ne i na propast. ^ Arondacija, komasacija, kao i pitanje enklava u komuinalnim sumama, a isto tako i pitanje razmjere i trampe komunalnili suma, morati će se riješavati zasebice prema obstoječim prili. kama. bvakako je potrebno, da se u tu svrhu razdijeli cijela država u gravitaciona područja prema potrebi provađania me. iioracijomh radnja, medu koje u prvome redu spadaju uređenie ili regulacija rijeka i potoka te kanalizacija, odvodnja močvarnih 1 podvodnih predjela. Nakon provedbe ovih radnja imadu se usporedno provađati agrarna reforma, komasacija "i arondacija šumskih 1 poljskih gospodarstava. Kod provedbe potonjih mgra |