DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1923 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ekspropi´ijacija velikih šumskih posjccLa u korist države itcL ´ 73 imadu uz financijalni momenat odlučivati u prvome redu opći državni interesi, a zatim interesi pojedinih predjela. N a pitanj e 8. Šume samoupravnilr tijela nastale su naj:= češće raznim donacijama, a katkada i kupom. S ovim šumama gospodari se većinom potrajno na temelju sastavlje^nih gospo^ darstvenih osnova. Redoviti etati o-bićno se prodaju, jer rijetko koje samoupravno, tijelo imade toliku šumsku površinu, da ..^ doviti prihod šume može pokrivati potrebu njenih pripadnika. Utršci ipak dolaze u korist, pripadnika šimie i ne ukazuje se ni^ kakova potreba ovakove šume eksproprisati. N a pitanj e 9. Osnova za ustanovljenje potrebe jednoga doma na ogrijevu ne smije biti današnja faktična potreba uz skroz neracijonalnu upravo raskošnu potrošnju drva naših zem^ Ijoradnika sa ots^orenim ognjištima te loženjem ogromnih zem^ ijanih peći iz vana, a sve vatre su bez dimnjaka. M]erilom imade biti takav doam, koji imade dimnjake; za kuhanje štednjake, a za grijanje soba primjerene peći, koje se lože iz sobe. Uplatom primjerene takse za ogrijev biti će zemljoradnici također pri:= nukani na štednju. Ovako uređenO´ kućanstvo´ trebati će godišnje 12—16 pr. met. ogrijevnih drva srednje kakvoće. Za ogrijev neka se ne upotrebljava nipošto drA^O´ sposobno za tehničke i industrij jalne svrhe. Potreba na građevnom drvetu neka se podmiruje u pot^ punoj količini, u koliko je ista potrebna za izgradnju i uzdrža:^ vanje najnužnijih stanbenih i gospodarskih zgrada, a uz primjer renu taksu. Tko želi graditi udobnije i skroz nepotrebne zgrade, neka plati potpunu tržnu taksu za gradjevno drvo. Građevno drA^o, ođnosno´ nabava građevnog drva nije bila, a niti je danas odlučna za visinu građevnih troškova. Kod gradnje treba provađati najstrožije građevinske propise za ladanje, pak će zgrade biti solidnije, trajnije, a što je gla.mo, higijenične te mnogo ^jeftinije uzdržavanje istih. Glavna zadaća šumskog gospodarstA^a je produkcija što veće drvne gromade, što vrijednijih vrsta 1 sortimenata. Stoga se imade sva pažnja posvetiti ovoj glavnoj svrsi šumskog gospo= đarstva, a šumska paša je posve sporedna te se imade dozA^oIiti u koliko ne smeta glavnoj zadaći šume. Zahtjevi naših zemljo^ radnika u pogledu šumske paše skroz su neopravdani i pretje^ rani, kako to najbolje dokazuje stanje pašnjaka većine zemljiš^ nih zajednica, koji su ponaj\iše obrašteni trnjem, korovom i grmljeni. ´Nastojanja oblasnih organa, da se ti pašnjaci drže u redu skroz su uzaludna. Mesto uređivanja pašnjaka potražuju zemljoradnici pašu u šumama, pa i u samim branjevinama, a mi dobro znademo, da u valjano uzgajanim šumama imade vrlo malo ili ništa paše. Neka se stoga sa strane državne vlasti prisile zemljoradnici na uređenje obstoječih pašnjaka i racijonahio uživanje istih, a gdje takovih nema, neka se izluči za pašnjak |