DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 24 <-- 24 --> PDF |
146^ iskorištavanje šuma u vkst:toj režiji. šablani, rekao bi Gaver.´´ Naprotiv nar^ivno pošumljenje, za htijeva duboko stručno znanje i precizno poznavanje rte samo s\nh bioloških uslova za razvoj i napredak dotične biljke, već i svih prirodnih faktora, koji utječu na taj "razvoj. Kod naravnog pošumljeuja treba c^sobito fini osjećaj, da se opaze sve one ni^ janse i najmanjih promjena prilika, prema kojima se udešava primjena postupka; tu je potreban velik dar opažanja i .....^ sanja najvećeg učitelja — prirode. Moramo priznati istinitost t\Tdnje, da »ako naravno po? šumljenje i nij e jedin i način pošumljenja, a ono- svakako uživa bezuvjetno prednost pred umjetnim«.^ Uspjeh tog .......^ pomkađi^-anja nije ovisan samo o- čisto uzgojnim mjerama, nego još više o načinu iskorištaA^anja šuma. Tu s:u razni stupnjevi sječe, o čijoj mjeri i jakoeti ovisi ne samo uspjeh nove sastojine, nego u znatnoj dapače u još većoj mjeri dalnji razvoj preostalih stabala. Kod proA^ađanja pojedinih stup? njeva sječa »pod zasjenom« (Schirmschlagformen) naože ,prema tome neoprezno vođenje sječe ne samo^ staAnti u pitanje buduć? nost mlade sastojine, nego i oštetiti tehničku sposobnost pre? ostalih stabala. Vidimo dakle, da su kod takovog načina iskorištavanja šu? ma koji je skopčan s ......1. pomlađivanjehi, uizgojni mo? menti usko skopčani.i isprepleteni s momentima iskorištavanja, Aadimo da »razni načini sječe pod zasjenom predsta^vljaju najužu vezu između izkorištavnja i uzgoja šuma.^ Uslijed te veze nada je se sam od sebe zahtjev, da tako eks? ploatacija kao i pomlađivanje bude koheentrisano u jednoj ruci. Opravdanost toga zahtjeva utvrdit će se još jače, ako ie potknko. navedu štete, koje nastaju u skteaju, ako sti ta oba pošla podije? Ijena. Kod čiste sječe s uhijetnirh JDOihladeiijem postupak je vrlo jednostavan; kupac kool obaranja i izvdačehja stabala iz sječe nije vezan už neke naročite propise, već se imade, držati ..... općih propisa. U. slučaju, da je sječina \^eć poarilađena, onda i za čistu sječu vrijede više manje ista pravila, kao iza slučaj ha? ravnog pošumljenja. Tu je potrebno, da se ustanoA^e naročiti propisi za sječu (Hauordnuihg), koji dbuhvataju sve uzgojne momente kod radova cd obaranja do izvo´za, zatim´ sve one propise, koji imadu povećati vrijednost izrađenog drveta kao´Zaštititi osobnu sigurnost zaposlenog radništva. Ako nema ta? fcovog pravilnika, potrebno je, da se barem u kupoprodajnom ugovoru normiraju glavne točke ovakovih propisa. ^ Dr. Gavcr: Der WoIdbau 1880, st 520. ^ Kaan: Vezćrelvek a feltart cdolv felujitasinal (Misli vodilje kod posum. 1...... otvorenih šuma.) E. L. 1903, str. 524. ´ ...........: Spom. djelo str, 4. |