DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Pismo uredništvu. ^tOjc, i od njih jedan dio, ali uz velik opre/ i tako, da se nigda sklop ne ...^ kine. V slueaju nužde treba prema njemu također bpora stabalca ka-o i stabalca mekanih vrsti drva o;>tjviti do naiednc prorede (srv. kL Cotta, An\velsung zum \VaIdbau, 4. izd.. 1828., § 80., icdak 3.). Isto j^ledište zastupa G. Bagneri s (....)*- prigodom općeg razmatranja o sijekovima uSćenja i proredama. ali nato (btr. 40.) dodaje: Non seulcmcnt il faul toujours conscrver . etat de massif, a propos d´ une eclaircic. mais... il iaut se gardcr de detruire ia vegćtation ..... ct buissonante.« Pod zadnjim izrazom moglo bi se razumjeti također harno ono, ^to mi nazivljemo podstojnira drvljem (Bodenschut/hol/, kojega ostavljanje medu ostalim propisuju \´ee i pravila za fjospudarcnje u wurttem^ kcrŠkim državnim šumama, koja su izašla godine 18...- Medut:m preporuča bagnens^ da se u mjcšOAltim sastojinama hrasta i ....^. kod pi´vih proreda sijeku uvijek najduže i najrustivije buk\e u okolišu hrastova i da se naročito ostavljaju nešto nad.´ladana stabalca. Osim toga želi on. da se u jelovim sa* -stojinama obzirom na česte oštete vrhova (?) od snijega i smrzelji potištena, .´li još s rova stabalca ostavljaju i u ost-alom umjereno proreduju. Za pro&uđcnjc prioiiteta gledom na proredu »ćclaircie cn haut« mo/e po mom mišljenju biti mjerodavna samo njezina jednoobrazna primjena na sve <,blike šumskog gospodarenja, dakle naročito i na čiste visoko.šumske sastojine — naravnO´ uz ograničenje na gustokrošnjaste vrsti drva (Schattholzarten). Svakako je analogija postupanja sa mješoviti m visokim šumama osobito podesna, da nas dovede na jedmi po mom mišljenju pravi put no u Šumama potanje vrsti drva ima se »ćclaircie en haut^ smatrati nečim, što se samo po -sebi razumije, te ju je n.edu ostalim već G. L. Hartig do stanovitog stepena zahtijevao. Bagnerisovi izvodi mogu se stoga smatrati samo prvim počctko-m dotične teorije. Pravi prioritet obzirom na ovu teoriju pripada po mom miš? ljenju Ch, Broilliard^u . koji je 1881. godine svom jasnoćom i općenito, također za čiste sastojine, stavio zahtjeA% da se kod proreda ostavlja za život sposobni dio nuzgredne sastojine, kako bi se omogućio primjeren jaci zahA´at u glavnu sastojinu i ujednO´ sačuvala svježina tla." Na odličan način sudjelovao je dalje L. .... . (1889.) kod doljnjeg izgrađivanja ove teorije u pojedino* ^ ManucI de svlvieulture 1873., str. 36. i d-, 66. i 89. Jer je ova knjiga -sasvim raspačana. te je ni od raznih bibl´oteka nijesam mogao dobiti, obratio sam se konačno na gosp. L. .....^., direktora šumarske Škole u Nancy?u, koji mi ju je odmah na vrlo prijazan način stavio na uvid. - Amtsblatt der mirt. Oberfinanzkammer 1863., str. 25. 3 Le traitement dcs bois en France, 1. izd. 1881. (I ovu mi je knjigu gosp. eonserver le sol bien couvcrt ct les futs abrites, autant que possible par les sujets domines en sous^ćtage. Str. 198. (i 194.) (bukva): re^pccter . etage domine dans les ćclaircies, c´ est tout a fait indispensable pour pauvoir eouper ce qu´il faut dans . ćtage supćrieur; c´est aussi le seul ..... de faire dcs ho´is ćchLrcies, futaies ou taillis, de belles ct bonnes forčts. L´ idec contrairc est nćc en Allemagne; mais on a peine d comprcndrc (]ue cics forestiers de raeticr . aient adoptće etc. Str. 210. i 211. (jela i smreka — sapiničre). |